veljača 2016. – Stranica 40

17. veljače 2016.

326

Arhiva

Å kola nogometa Lumen, koja djeluje u sklopu DruÅ¡tva za sport i rekreaciju Fotex, veÄ‡ se etablirala kao jedna od najboljih hrvatskih nogometnih Å¡kola za nogometaÅ¡e poÄetnike, od 5 do 8 godina starosti.

Upravo Ä‡e ova Å kola, naredne dvije nedjelje, biti domaÄ‡in velikog meÄ‘unarodnog turnira za najmlaÄ‘e nogometaÅ¡e, konkretno u uzrastima U-8 (2008. godiÅ¡te i mlaÄ‘i) i U-7 (2009. godiÅ¡te i mlaÄ‘i), a koji se veÄ‡ Å¡estu godinu zaredom odrÅ¾ava pod imenom â€žFotexove zimske radosti“.

Na sportskim terenima TTS-centra gosti Lumena bit Ä‡e najmlaÄ‘i nogometaÅ¡i vodeÄ‡ih klubova u regiji (Slaven Belupo, MeÄ‘imurje, Bjelovar), ali i najboljih slovenskih Å¡kola nogometa (ljubljanska Olimpija, NÅ Marinko GaliÄ‡, Mura, Drava Ptuj, ÄŒarda Martjanci, Aluminij KidriÄevo…).

U dva natjecateljska dana (21. i 28. veljaÄe) prodefilirat Ä‡e viÅ¡e od 200 najmlaÄ‘ih nogometaÅ¡a, odigrat Ä‡e se 64 utakmice (u trajanju od 14 minuta), oba dana s poÄetkom u 9 sati ujutro. Ove Ä‡e nedjelje (uzrast U-8) turnir otvoriti Å N Lumen Fotex i ÄakoveÄka Sloga na jednom terenu, odnosno MeÄ‘imurje i Drava iz Ptuja na terenu br. 2. Na samom se turniru oÄekuju i brojni gosti, meÄ‘u njima i dosta poznatih imena iz nogometnog svijeta.

www.vzaktualno.hr

"VaraÅ¾din – grad buduÄ‡nosti" u dvorima našeg Grge

17. veljače 2016.

376

Arhiva

U prostoru Caffe bara â€žGF“ u Hallerovoj aleji 7 u VaraÅ¾dinu otvorena je izloÅ¾ba fotografija Älanova Foto kluba VaraÅ¾din. “VaraÅ¾din – grad buduÄ‡nosti” u dvorima naÅ¡eg Grge naziv je izloÅ¾be na kojoj je izloÅ¾eno 45 fotografija 17 autora. Radovi se mogu razgledati do kraja veljaÄe.

Fotografi Foto kluba VaraÅ¾din izloÅ¾enim radovima s optimistiÄnom varijantom svojih fotografskih zapaÅ¾anja Å¾ele ukazati na dobra rjeÅ¡enja kvalitete Å¾ivota stanovnika grada VaraÅ¾dina koje danas imaju gradovi buduÄ‡nosti. Kroz svoje fotografske poglede prvo su zapazili zgrade varaÅ¾dinskih urbanih kvartova graÄ‘enih po novijim naÄelima urbanizma. Stoga na izloÅ¾bi arhitektura i mobilnost daje veliku prednost VaraÅ¾dinu kao gradu buduÄ‡nosti.

U segmentu prometa na fotografijama potencira se VaraÅ¾din kao poznati grad bicikala. KoriÅ¡tenjem bicikla u gradu nema bojazni visokih emisijama CO2. Fotografije naglaÅ¡avaju da VaraÅ¾din u sebi ima zelenu notu, a Å¡to pak ima odluÄujuÄ‡u ulogu u oÄuvanju okoliÅ¡a. EkoloÅ¡ki motivi na izloÅ¾bi pretpostavljeni su varaÅ¾dinskoj trÅ¾nici, jer voÄ‡e, povrÄ‡e i zdrava hrana uglavnom Ä‡e se kupovati na trÅ¾nicama. NaglaÅ¡eno je da o naÅ¡oj zdravoj prehrani ovisi svakodnevni Å¾ivot ljudi. U segmentu ekologije pogledi fotografa nisu zaobiÅ¡li rijeku Dravu, koja protjeÄe uz sam grad i ureÄ‘enim Å¡etnicama i rekreativnim prostorima snaÅ¾no naglaÅ¡ava atribute VaraÅ¾dina – grada buduÄ‡nosti.

Mladi u konceptu izloÅ¾be su u prvom planu Å¾itelja grada VaraÅ¾dina, jer oni to svakako zasluÅ¾uju. Fotografijama nije zaobiÄ‘en Å pancirfest koji treba u VaraÅ¾dinu postati znaÄajno mjesto demokracije, kulturoloÅ¡kog dijaloga i raznolikosti.

Ovom izloÅ¾bom fotografi Foto kluba VaraÅ¾din gradu VaraÅ¾dinu postavljaju vizuru buduÄ‡nosti u smislu veÄ‡e interaktivnosti izmeÄ‘u graÄ‘ana i mjesta na kojem Å¾ive. Isto tako fotografi Å¾ele istaknuti da ova izloÅ¾ba treba biti toÄka susreta dobrih ideja koje bi u VaraÅ¾dinu – gradu buduÄ‡nosti bile snaÅ¾ne usluge krajnjih korisnika naÅ¡ih graÄ‘ana.

Ovi su radovi veÄ‡ bili predstavljeni graÄ‘anima VaraÅ¾dina u prostoru kina Galerija u Gajevoj ulici, gdje su izazvali vrlo pozitivne dojmove.

www.vzaktualno.hr

Nastavljaju s darivanjem krvi

17. veljače 2016.

789

Arhiva

VaraÅ¾dinska Gradska organizacija stranke Hrast – pokret za uspjeÅ¡nu Hrvatsku nastavila je i u ovoj godini sa svojom redovitom akcijom darivanja krvi.

Å½elja im je da svojim primjerom potaknu sugraÄ‘ane na darivanje krvi, jer ova jednostavno gesta doslovno spaÅ¡ava ljudske Å¾ivote, istiÄu iz Hrasta. Krv su darivali i Krunoslav Burek, predsjednik GO Hrast VaraÅ¾din, i Ladislav IlÄiÄ‡, saborski zastupnik i predsjednik stranke Hrast.

Dodajmo da je osim ovih, humanih aktivnosti, IlÄiÄ‡ na terenu angaÅ¾iran i kao saborski zastupnik. Nedavno je posjetio stranaÄke kolege u MeÄ‘imurju. Okupljenima je pribliÅ¾io aktualna politiÄka zbivanja, od izbora u kojima je Hrast sudjelovao kao dio pobjedniÄke koalicije, preko dugotrajnih i teÅ¡kih postizbornih pregovora, do konstituiranja Sabora i izglasavanja Vlade.

Nakon toga osvrnuo se na konkretan rad saborskog zastupnika, od sudjelovanja u raznim saborskim raspravama do rada u saborskim odborima. Poseban naglasak stavio je na veÄ‡ spomenuta medijska gostovanja u kojima je pred sugovornicima drugaÄijih stavova i Äesto pristranim voditeljima jasno branio i zagovarao stavove koje on i stranka Hrast zastupaju.

www.vzaktualno.hr

Neka OreškoviÄ‡ posloÅ¾i Vladu umjesto da dijeli lekcije o bontonu

16. veljače 2016.

852

Arhiva

Predsjednik SDP-a Zoran MilanoviÄ‡ danas je dao izjavu za medije osvrnuvÅ¡i se na juÄeraÅ¡nju izjavu premijera Tihomira OreÅ¡koviÄ‡a na Facebooku. Podsjetino, OreÅ¡koviÄ‡ je juÄer upozorio kako dijalog u hrvatskom javnom diskursu postaje sve oÅ¡triji te je apelirao na smirivanje tenzija u istome.

– OÄekujem od svih sudionika javne komunikacije da im tolerancija prema sugovorniku, Äinjenice i istina budu polaziÅ¡te s kojeg Ä‡e voditi rasprave – napisao je OreÅ¡koviÄ‡.

– Pozivam OreÅ¡koviÄ‡evu vladu na viÅ¡e tolerancije, i njegove prve aÄ‘utante, ja koristim birane rijeÄi, ali to ne mogu biti lijepe rijeÄi o njima. On ima posla sastaviti proraÄun, ako ima utjecaja na to, situacija mu je bolja nego nama Å¡to je bila. Mi Ä‡emo iÄ‡i sa svojim zakonskim prijedlozima, jedan od prvih promjena praga na 3000 kuna za neoporezivi dio plaÄ‡e. U dva ciklusa za nas je glasalo viÅ¡e naroda nego za HDZ, a za OreÅ¡koviÄ‡a nitko nije glasao – rekao je MilanoviÄ‡, a njegove izjave prenosi index.hr.

Osvrnuo se i na komentare kako su njegove izjave o probisvijetima u Vladi rubne i huliganske.

– Nisam Äitao Å¡to je OreÅ¡koviÄ‡ napisao, problem je HDZ i tzv. Domoljubna koalicija, pri Äemu svi mi valjda nismo domoljubi. Ja se i dalje nadam da OreÅ¡koviÄ‡ razumije gdje je doÅ¡ao, takvim lijepim i dobronamjernim frazama se niÅ¡ta neÄ‡e promijeniti. Mora razgovarati s ljudima kojima je nominalno Å¡ef, ako im je Å¡ef. Neki ljudi jesu probisvijeti i polusvijet. Ta koalicija uÅ¾iva potporu ljudi pod istragom, kriminalaca, ona je Å¡pijunska jer se koristi Å¡pijunskim metodama – kaÅ¾e MilanoviÄ‡.

– Pitanje je samo treba li o tome Å¡utjeti. Kad odreÄ‘eni crkveni prelati za nas govore da smo komunisti i nenarodna vlast? Pa za nas je glasao hrvatski narod – dodao je MilanoviÄ‡.

– Vlade joÅ¡ nema, nema pomoÄ‡nika joÅ¡. To je prvi hrvatski problem. A ne da netko dijeli lekcije iz bontona. S nekima ne moÅ¾ete drugaÄije. Roditelji me stalno kritiziraju, ali ne ide. Nemamo Vladu, i to je tema, a ne objava na Facebooku na hrvatskome standardnom jeziku. Neka izaÄ‘e pred novinare, neka OreÅ¡koviÄ‡ u lice vama kaÅ¾e. Na koga misli i na Äije izjave misli. Neki dan je jedan imam koji podupire ovu Vladu optuÅ¾io Å¾idove i Srbe za svoje probleme. Ovo Å¡to govorim su gole Äinjenice, a mi Å¾ivimo u Europskoj uniji u 2016. godini, i o tim stvarima treba javno govoriti, nisam ja odvrtao plinske boce i urlao “Za dom spremni” po ulici. To radi HDZ, on je za ruku doveo OreÅ¡koviÄ‡a u Banske dvore, i tu mu ruku sada drÅ¾i svezanu iza leÄ‘a – istanuo je MilanoviÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Europa zatvara vrata migrantima

16. veljače 2016.

368

Arhiva

Austrija je postroÅ¾ila graniÄnu kontrolu za migrante koji dolaze do njihove zemlje, nakon Å¡to je to ranije tijekom dana najavio kancelar Werner Faymann, piÅ¡e jutarnji.hr.

Austrijski je kancelar pritom istaknuo kako migranti neÄ‡e moÄ‡i izabrati neku drugu i eventualno lakÅ¡u rutu prema zapadnoj Europi, poglavito NjemaÄkoj, buduÄ‡i da Ä‡e i ostale drÅ¾ave na ruti postroÅ¾iti pravila u “domino efektu”.

– Plan A [dijeljenje izbjeglica meÄ‘u Älanicama EU] nije provediv… I neÄ‡e biti provediv ni u Äetvrtak ni u petak – rekao je austrijski kancelar nastojeÄ‡i opravdati stroÅ¾e mjere na graniÄnim prijelazima.

Od novih mjera objavljeno je kako Ä‡e se zahtjevi za azil ograniÄiti na pola u odnosu na proÅ¡lu godinu, a ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz joÅ¡ je proÅ¡li tjedan najavio Makedoniji da po potrebi budu spremni potpuno zatvoriti granice za migrante/izbjeglice.

Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) izvijestilo je u utorak da je s obzirom na najave Austrije o pooÅ¡travanju kriterija za prihvat migranata, Ravnateljstvo policije zaprimilo obavijest od slovenske policije s kojom su upoznali policije u Srbiji i Makedoniji.

U slovenskoj obavijesti, kako se doznaje, stoji da je nakon austrijskog postroÅ¾enja kriterija i Slovenija ulaz migranata ograniÄila na 2500 na dan te da Ä‡e prihvaÄ‡ati samo izbjeglice iz ratom zaraÄ‡enih podruÄja, a ne i one koji se u NjemaÄkoj ili Autriji Å¾ele pridruÅ¾iti obiteljima, studirati ili traÅ¾iti zaposlenje.

“Brojka od 2500 migranata na dnevnoj bazi ne predstavlja problem po pitanju prihvata u Republici Hrvatskoj te daljnjeg transfera prema Republici Sloveniji, s obzirom da je upravo to prosjeÄan broj migranata na dnevnoj bazi u zadnjih nekoliko tjedana.

Tijekom vikenda do danas hrvatska policija prihvatila je 200-tinjak migranata koje je vratila policija Republike Slovenije. Migranti su smjeÅ¡teni u prihvatnim centrima za strance te Ä‡e biti vraÄ‡eni Republici Srbiji“, navodi MUP u priopÄ‡enju.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinska nominacija za najbolji album klasiÄne glazbe

16. veljače 2016.

332

Arhiva

â€žAnÄ‘elko Igrec – Pjesme Å¡tovanja i hvale“, album u izdanju varaÅ¾dinske udruge Aulos i Glasa koncila nominiran je za Porina u kategoriji najboljeg albuma klasiÄne glazbe.

“Pjesme Å¡tovanja i hvale” nosaÄ je zvuka skladatelja AnÄ‘elka Igreca povodom 15. obljetnice postojanja i djelovanja zbora varaÅ¾dinske katedrale “Chorus Angelicus”. Donosi snimku koncerta odrÅ¾anoga u varaÅ¾dinskoj katedrali 23. studenoga 2014. godine, na kojem je praizveden ciklus od osamnaest pjesama uglazbljenih biblijskih psalama i tekstova Novog zavjeta. Koncertnoj izvedbi zbora varaÅ¾dinske katedrale pridruÅ¾io se i VaraÅ¾dinski komorni orkestar.

Za Porina za najbolji album klasiÄne glazbe nominirani su joÅ¡ albumi â€žIn memoriam Milan Horvat: Wolfgang Amadeus Mozart – Requiem u d-molu, k. 626“ i â€žGordan Tudor: Post nubila Phoebus“. Dodjela Porina bit Ä‡e 17. oÅ¾ujka u splitskoj dvorani Gripe.

InaÄe, AnÄ‘elko Igrec i udruga Aulos, Äiji je osnivaÄ poznati â€žÄuvar“ varaÅ¾dinske glazbene baÅ¡tine Vladimir Gotal Dodek, veÄ‡ imaju jednog Porina za najbolji album klasiÄne glazbe 2010. godine. Izdanja udruge Aulos da sada imaju 15-ak nominacija za Porin.

www.vzaktualno.hr

Krapinsko-zagorska Å¾upanija ipak nije najzaduÅ¾enija Å¾upanija?

16. veljače 2016.

358

Arhiva

Nakon Å¡to je Institut za javne financije objavio analizu prema kojem je Krapinsko-zagorska Å¾upanija najzaduÅ¾enija Å¾upanija u Hrvatskoj, Å¡to je objavio i Aktualno.hr, Å¾upan Krapinsko-zagorske Å¾upanije, SDP-ov Å½eljko Kolar, na konferenciji za novinare pojasnio je neke Äinjenice.

GovoreÄ‡i o toj temi Kolar je naglasio da su, nakon Å¡to je Institut objavio analizu, po kojoj Å¾upanija ima zaduÅ¾enosti od 116,5 milijuna kuna, krenuli medijski napisi o tome bez potrebnog obrazloÅ¾enja stvarne situacije odnosno na Å¡to se stvarni dug i odnosi.

Å to se tiÄe stanja zaduÅ¾enja Å¾upanije Kolar je naveo 8,1 milijun kuna jamstvenog potencijala za kreditiranje poduzetnika. Zatim 99,4 milijuna kuna kreditnog zaduÅ¾enje za OpÄ‡e bolnice Zabok te neÅ¡to viÅ¡e od 8 milijuna kreditnog zaduÅ¾enje za Specijalnu bolnicu StubiÄke Toplice za ureÄ‘enje bazena.

Naime, Å¾upan nije negirao da zaduÅ¾ivanje iznosi spomenutih 116,5 milijuna kuna, ali ga smeta Å¡to se nije toÄno pojasnilo na koga se odnosi zaduÅ¾enje i tko sve sudjeluje u otplaÄ‡ivanju.

Podsjetio je da je za izgradnju OpÄ‡e bolnice Zabok podignut kredit gdje su ministarstvo zdravstva i financija bili suduÅ¾nici te Å¾upanija jamac. Otplata kredita je poÄela 2006., a zavrÅ¡ava 2021. i glavnica je bila 228 milijuna kuna.

Å½upan je naveo da je zasada otplaÄ‡eno 147,4 milijuna kuna glavnice te gotovo 76 milijuna kuna kamate, od Äega je Å¾upanija iz vlastitih sredstava otplatila oko 33,5 milijuna te iz decentraliziranih 88,2 milijuna kuna.

-Ukupno je dosada otplaÄ‡eno 223,4 milijuna kuna, a ostalo je za otplatiti 91,3 milijuna kuna. Od toga Å¾upanija joÅ¡ treba otplatiti iznos od 13,7 milijuna kuna odnosno 15 posto iznosa. To mi otplaÄ‡ujemo iz svojih sredstava, otprilike svake godine 2,67 milijuna. Iz decentraliziranih sredstava godiÅ¡nje se otplaÄ‡uje oko 7,5 milijuna ili 35 posto, dok preostali iznos od 50 post plaÄ‡a drÅ¾ava – pojasnio je Å¾upan Kolar.

Å to se tiÄe odluke o tadaÅ¡njem zaduÅ¾enju radi izgradnje bolnice pojasnio je da je bolnica to tada radila u izrazito loÅ¡im uvjetima i da je to jedina bolnica koja je izgraÄ‘ena u samostalnoj Hrvatskoj od podruma do krova na Å¡to su u Zagorju izuzetno ponosni.

www.vzaktualno.hr