ožujak 2016. – Stranica 13

27. ožujka 2016.

IzloÅ¾ba â€žVaraÅ¾din pod krunom Habsburgovaca“ otvorena je u Gradskom muzeju VaraÅ¾din koncem listopada proÅ¡le godine i dosad su je posjetile brojne Å¡kolske grupe i organizirane turistiÄke skupine, a samo u NoÄ‡i muzeja, u sijeÄnju ove godine, razgledalo ju je viÅ¡e od 2700 (uglavnom) VaraÅ¾dinaca. Za uÄenike se trenutno odrÅ¾avaju edukativne povijesne i likovne radionice, u kojima je veÄ‡ sudjelovalo 15-ak razreda varaÅ¾dinskih osnovnih Å¡kola, i to u okviru programa MIÅ – Muzej i Å¡kola.

Dosad je uz izloÅ¾bu prireÄ‘eno i nekoliko tematskih programa u sklopu â€žSrijede u Muzeju“, a tako Ä‡e biti i u narednoj, koja je na rasporedu 30. oÅ¾ujka. Tom prigodom za sve zainteresirane organizira se razgled izloÅ¾be uz vodstvo u prvom dijelu, u palaÄi Sermage, gdje je predstavljeno razdoblje zajedniÄke povijesti vladarske dinastije Habsburg i grada VaraÅ¾dina od njihovih poÄetaka pa do 19. stoljeÄ‡a. Po izloÅ¾bi vode autorice muzejske savjetnice Mirjana DuÄakijeviÄ‡ i Spomenka TeÅ¾ak te kustosica Elizabeta Igrec.

Vodstvo zapoÄinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Razgled drugog dijela, koje obuhvaÄ‡a razdoblje od 19. stoljeÄ‡a pa do novije povijesti, predstavljeno u palaÄi Herzer, u programu je 20. travnja.

www.vzaktualno.hr

Vatrogasci Äuvari Isusovog groba

27. ožujka 2016.

ÄŒlanovi Dobrovoljnog vatrogasnog druÅ¡tva VaraÅ¾dinske Toplice uoÄi Uskrsa, toÄnije na Veliku subotu, sudjelovali su u Äuvanja Isusovog groba.

Naime, na inicijativu DVD-a VaraÅ¾dinske Toplice i u dogovoru sa Å¾upnikom Stjepanom MosteÄakom, DVD VaraÅ¾dinske Toplice je po prvi put organizirao Äuvanje Isusovog groba na Veliku subotu u crkvi svetog Martina u VaraÅ¾dinskim Toplicama, sa Å¾eljom da to postane tradicionalna aktivnost topliÄkih vatrogasaca.

Sudjelovalo je osmero vatrogasaca i vatrogaskinja, a straÅ¾e su se od 10 do 12 sati smjenjivale svakih 30 minuta. S obzirom da je ovo prvo takvo sudjelovanje vatrogasaca treba svakako poimence spomenuti prve topliÄke vatrogasce Äuvare Isusovog groba. To su Mario Karafin, Ivan RatkoviÄ‡, Silvija Kopjar, Milan ÄŒolja, Suzana Å imunek, Darko BelaviÄ‡, Darko Vudrag i Mirko PintariÄ‡.

U topliÄkom DVD-u nadaju se da Ä‡e odaziv ubuduÄ‡e biti i veÄ‡i, jer Äuvati Isusov grob je velika Äast, a u VaraÅ¾dinskim Toplicama bit Ä‡e i tradicija.

www.vzaktualno.hr

Uvodi se dodatno zdravstveno?

27. ožujka 2016.

Oko 22,3 milijarde kuna, sa Äime ove godine raspolaÅ¾e Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, bit Ä‡e dovoljno za stabilno poslovanje zdravstvenih ustanova, ali ne i za vraÄ‡anje 2,5 milijarde kuna duga, smatraju u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja podupire ideju ministra zdravlja Darija NakiÄ‡a da se dugove poÄne vraÄ‡ati uvoÄ‘enjem dodatnog zdravstvenog osiguranja – donosi Index.hr.

Kao jednu od opcija za vraÄ‡anje dugova on navodi moguÄ‡nost uvoÄ‘enja nadstandarda usluga koje bi se posebno plaÄ‡ale i donijele zdravstvu dodatna sredstva, Å¡to je prije dva mjeseca najavio i ministar NakiÄ‡.Po UPUZ-ovu prijedlogu, imperativ bi bio zadrÅ¾avanje dostignutog standarda zdravstvene zaÅ¡tite, ukljuÄujuÄ‡i njegovu socijalnu komponentu. HZZO-ovo osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje trebalo bi ostati kvalitetno i dostupno svim graÄ‘anima, solidarni javni zdravstveni sustav oÄuvan, a osnovna prava pacijenata zajamÄena.

To, primjerice, znaÄi da bi najjeftinije generiÄke lijekove i potroÅ¡ni materijal standardne kvalitete, kao i dosad, pokrivao HZZO. No, graÄ‘ani koji Å¾ele kvalitetnije stentove, umjetna koljena ili kukove ili pak skuplje lijekove iste generiÄke skupine ubuduÄ‡e bi ih mogli nadoplatiti, a medicinska pomagala i birati.Takve moguÄ‡nosti otvorilo bi uvoÄ‘enje nadstandarda, smatraju u UPUZ-u, a izraÄunali su da bi se doplatom skupljih varijanti generiÄkih lijekova moglo zaraditi oko 500 milijuna kuna, Å¡to je 10 posto ukupnoga godiÅ¡njeg proraÄuna za lijekove.

Ministar NakiÄ‡ je joÅ¡ prije dva mjeseca najavio uvoÄ‘enje nadstandarda i plaÄ‡anja gotovinom ili dodatnim osiguranjem svih usluga izvan osnovne zdravstvene zaÅ¡tite, no nakon toga iz Ministarstva zdravstva u javnost nisu doprle nikakve informacije o tome kako Ä‡e najavljeni model u praksi izgledati – donosi Index.hr.

Zlato StojanoviÄ‡a, bronca štafete

27. ožujka 2016.

U Puli je u organizaciji AK Istra u subotu odrÅ¾ano zimsko prvenstvo Hrvatske u trÄanjima na stazi u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji.

NajraspoloÅ¾eniji su bili trkaÄi i trkaÄice na 400 m, a ova disciplina bila je i najbrojnija. Kod juniora slavio je atletiÄar AK Sloboda Gabrijel StojanoviÄ‡ s izvanrednim rezultatom 48,76, a osim njega joÅ¡ su trojica juniora trÄala ispod 50 sekundi.

Kod juniorki na 1500 m Paula Å imunÄiÄ‡ je zauzela 4. mjesto dok je kadetkina Ella BogdanoviÄ‡, vrlo hrabo zapoÄela trku, ali je na kraju zauzela 6. mjesto. Obje su poboljÅ¡ale svoje osobne rekorde. David Å alamon, koji inaÄe trÄi 400 m, okuÅ¡ao se na 1500 m, ali se pokazalo da je to za njega preduga dionica. Juniori Karlo MarciuÅ¡ i Lovro JuriniÄ‡ prvi put su trÄali 400 m, a Marinko Äurasek 800 m. Sva trojica postavila su svoje osobne rekorde. Na kraju natjecanja juniorska Å¡tafeta Slobode 4Ã—400 u sastavu .JuriniÄ‡, Å alamon, MarciuÅ¡,StojanoviÄ‡ zauzela je 3. mjesto i osvojila bronÄanu medalju.

www.vzaktualno.hr

Vatrogasci zaposleni i u MeÄ‘imurju

27. ožujka 2016.

U protekla 24 sata Å½upanijski centar 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 119 poziva. Dva poziva proslijedili su vatrogascima, ali je Javna vatrogasna postrojba ÄŒakovec sama zaprimila 28 poziva. Za 15 poziva su izaÅ¡li na intervenciju, dok za 13 poziva nije bilo potrebe za intervencijama.

Iz meÄ‘imurskog Centra 112 izdvojili su dvije dojave, jednu o slijetanju osobnog vozila s ceste izmeÄ‘u Å enkovca i Brezja u kojem je ozlijeÄ‘ena jedna osoba te drugu o naletu osobnog vozila na biciklista u HodoÅ¡anu, takoÄ‘er s ozlijeÄ‘enom osobom.

www.vzaktualno.hr

Petra nastupa "uÅ¾ivo" iduÄ‡e subote u showu The Voice

27. ožujka 2016.

U drugoj emisiji nokauta doznali smo i kojih Ä‡e joÅ¡ osmero natjecatelja u showu The Voice – NajljepÅ¡i glas Hrvatske iduÄ‡e subote poÄeti borbu za ostanak u, kako svi istiÄu, najzahtjevnijem dijelu natjecanja – emisijama uÅ¾ivo. U nokautima su nastupali natjecatelji timova Tonyja Cetinskog i Jacquesa Houdeka, a Tony i Indira iskoristili su veÄeras i svoje pravo preuzimanja. Sada svaki mentor u timu ima po Äetvero natjecatelja s kojima ulazi u zavrÅ¡ni dio showa, u kojem pravo glasovanja imaju i gledatelji.

Tony je odluÄio da u emisije uÅ¾ivo iz njegova tima idu Monika PeriÄ‡, Ana AndroiÄ‡ KneÅ¾eviÄ‡ i Edgar Rupena. RaÄunao je na to da Ä‡e njegova kolegica Indira preuzeti nekoga iz njegova tima, a to se i ostvarilo. Indira je u svoj tim preuzela Mateu DujmoviÄ‡.

U prvoj emisiji uÅ¾ivo u Jacquesovu timu nastupat Ä‡e: Alen Äuras, Ivana SutloviÄ‡, Petra VuruÅ¡iÄ‡ i Rea MatiÄ‡. Indirin tim Äine Äetiri dame: Eni JuriÅ¡iÄ‡, Lucija LuÄiÄ‡, Matea DujmoviÄ‡ i RuÅ¾a JanjiÅ¡. Tonyjev tim u prvoj emisiji uÅ¾ivo predstavljat Ä‡e: Ana AndroiÄ‡ KneÅ¾eviÄ‡, Edgar Rupena, Ivona Å imuniÄ‡ i Monika PeriÄ‡. Pod vodstvom mentora Ivana za naklonost gledatelja borit Ä‡e se: Stefany Å½uÅ¾iÄ‡, Tajana Belina, Vedran Ljubenko i Vjekoslav KljuÄariÄ‡.

Tekst i foto www.voice.hrt.hr

Gorjelo na tri mjesta u VaraÅ¾dinu

27. ožujka 2016.

Vatrogasci iz cijele Å¾upanije imali su juÄer pune ruke posla, a ponajviÅ¡e varaÅ¾dinski. Prema informacijama iz varaÅ¾dinskog Centra 112 zabiljeÅ¾eno je Äak pet poÅ¾ara, od Äega tri u VaraÅ¾dinu.

U SajmiÅ¡noj ulici dogodio se poÅ¾ar na stambenom objektu dok je na dvije lokacije, u jednom sluÄaju radi se o Ulici Dimitrije Demetra, gorjela vatra na otvorenom prostoru. PoÅ¾ar na otvorenom prostoru gasio se i kod PlemenÅ¡Äine te LukaÄevca TopliÄkog. Spomenimo i da je zabiljeÅ¾eno 26 poziva koji su se odnosili na hitnu medicinsku pomoÄ‡, odnosno na intervenciju ili pak savjetodavnu medicinsku pomoÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Ljetno raÄunanje vremena beskorisno,treba ga ukinuti?

27. ožujka 2016.

NoÄ‡as se preÅ¡lo na takozvano ljetno raÄunanje vremena. Kazaljke sata u dva sata pomaknute su na tri, Å¡to znaÄi jedan sat sna manje za one koji trebaju ujutro ustati. S obzirom na to da je rijeÄ o nedjelji, koja se ove godine poklapa i s blagdanom Uskrsa, za veliku veÄ‡inu to znaÄi da Ä‡e spavati dok se ne probude sami od sebe, s tom razlikom da Ä‡e im se nakon buÄ‘enja Äiniti kako su se kasnije probudili – piÅ¡e Index.hr.

U praksi to znaÄi da veÄ‡ ovu nedjelju popodne oÄekujemo standardne godiÅ¡nje komentare “kako se dan produÅ¾io” jer Ä‡e, zbog pomicanja sata prema naprijed, u sedam sati popodne joÅ¡ itekako biti dan. Usporedno s time, zbog poloÅ¾aja sunca i dolaska ljeta dan je svakim danom duÅ¾i, Å¡to Ä‡e svoj vrhunac dosegnuti na prvi dan ljeta kojeg biljeÅ¾imo kao najdulji dan u godini.

Ljetno raÄunanje vremena uvelo se zbog manje potroÅ¡nje ugljena

Ljetno raÄunanje vremena opravdava se uÅ¡tedom energije, no sve relevantnije studije posljednjih godina pokazuju kako je rijeÄ o najobiÄnijoj neutemeljenoj gluposti, obiÄnom reliktu iz proÅ¡lih vremena, nekoj vrsti tradicije koja se uporno ne propituje, a koju iz nekog razloga (pozivajuÄ‡i se na uÅ¡tedu energije) iz godine u godinu njeguje velika veÄ‡ina zapadnog svijeta.

Naravno, kao i veÄ‡ina obiÄaja koji su se odrÅ¾ali iako nemaju pravu svrhu u modernom svijetu, “pomicanje sata” imalo je nekakvu svrhu kad je uvedeno, barem za onog tko ga je uveo. Naime, ljetno pomicanje sata prvi su implementirali Nijemci u Prvom svjetskom ratu i to kako bi uÅ¡tedjeli ugljen koji im je bio prijeko potreban za ratovanje. Nijemci su izraÄunali da Ä‡e ukoliko produÅ¾e danje svjetlo za jedan sat uÅ¡tedjeti na potroÅ¡nji energije uveÄer, posebice na umjetnoj rasvjeti. To je automatski znaÄilo i poveÄ‡anje potroÅ¡nje ujutro, ali Nijemci su izraÄunali da im se isplati jer je veÄ‡a uÅ¡teda naveÄer nego potroÅ¡nja ujutro.

PraktiÄne Nijemce pratili su i ostali, ljetno raÄunanje vremena proÅ¡irilo se cijelim svijetom i zadrÅ¾alo se, evo, veÄ‡ preko stotinu godina iako je odavno postalo potpuno besmisleno.

Dakle, iako su Nijemci (a onda i ostali) imali korist od pomicanja sata, to je bilo prije viÅ¡e od stotinu godina. Svijet se od tada u potpunosti promijenio, ali ljetno raÄunanje vremena je preÅ¾ivjelo do danaÅ¡njih dana i to bez ikakvog shvatljivog razloga.

Ljetno vrijeme NE Å¡tedi energiju, dapaÄe

Naime, brojne novije studije pokazuju da ljetno raÄunanje vremena, usprkos uvrijeÅ¾enom argumentu, ne Å¡tedi energiju, barem ne u nekoj znaÄajnoj mjeri. Primjerice, neka istraÅ¾ivanja pokazuju da se tijekom oÅ¾ujka i travnja u SAD-u potroÅ¡i jedan posto manje elektriÄne energije, ali brojna druga istraÅ¾ivanja to smatraju optimistiÄnom brojkom i tvrde da pomicanje sata nema apsolutno nikakvog utjecaja na manju potroÅ¡nju energije.

Å toviÅ¡e, kako tvrdi portal Tech Insider, ponegdje se moÅ¾e doÄ‡i do zakljuÄka kako pomicanje sata utjeÄe na veÄ‡u potroÅ¡nju energije. U ameriÄkoj Indiani, primjerice, ljetno vrijeme je uvedeno tek 2006. godine (do tada je samo dio te drÅ¾ave koristio ljetno raÄunanje vremena). Statistike su odmah pokazale da ljudi troÅ¡e manje energije na rasvjetu, ali to su poniÅ¡tili ljudi koji su troÅ¡ili viÅ¡e energije na klima ureÄ‘aje tijekom ranih noÄ‡nih sati (primjerice, u Å¡est sati popodne sunce sija kao da je pet sati popodne, a u ljetnim mjesecima to znaÄi i visoke temperature Å¡to neizbjeÅ¾no vodi do veÄ‡e upotrebe klima ureÄ‘aja).

UtjeÄe na veÄ‡u potroÅ¡nju nafte

Ljetno raÄunanje vremena, poznato je to industriji nafte joÅ¡ od tridesetih godina 20. stoljeÄ‡a, utjeÄe i na veÄ‡u potroÅ¡nju goriva. Naime, duÅ¾i dan poveÄ‡ava aktivnosti ljudi, a tu Äesto automobili igraju bitnu ulogu. To je posebno problematiÄno posljednjih godina kad se sve viÅ¡e naglaska stavlja na manju potroÅ¡nju goriva kako bi se smanjio negativan utjecaj istog na okoliÅ¡.

Ljetno vrijeme negativno utjeÄe i na avio industriju jer zbog loÅ¡e usklaÄ‘enosti s brojnim zemljama koje ne koriste ljetno raÄunanje vremena troÅ¡kovi aviokompanija rastu za znaÄajne iznose.

Ljetno raÄunanje vremena nekima donosi i korist

DuÅ¾i dan potiÄe potroÅ¡nju, a od toga neki imaju i koristi. Ljudi ostaju duÅ¾e vani, a to znaÄi i veÄ‡u potroÅ¡nju novca u shoppingu i raznim aktivnostima koje se plaÄ‡aju, poput, primjerice, igranja golfa. Primjera radi, kako tvrdi Michael Downing, autor knjige “Spring forward: The Annual Madness of Daylight Saving Time”, ameriÄki je Kongres 1986. godine uveo jedan dodatni mjesec ljetnog raÄunanja vremena (sa Å¡est na sedam mjeseci, a tako je ostalo i do sada). Samo taj dodatni mjesec za golf industriju znaÄio je dodatnih 200 milijuna dolara jer su ljudi dobili sat viÅ¡e danjeg svjetla u popodnevnim satima kad ne rade.

DuÅ¾i dan znaÄi i viÅ¡e vremena za druÅ¾enje na otvorenom, a u tome milijunsku korist imaju proizvoÄ‘aÄi mesa za roÅ¡tilj. Veliki dobitnik spomenutog dodatnog mjeseca je i industrija slatkiÅ¡a. Naime, nakon Å¡to je ameriÄki Kongres ljetno vrijeme produÅ¾io do poÄetka jedanaestog mjeseca, to je znaÄilo i duÅ¾e djeÄje Å¡etnje za vrijeme NoÄ‡i vjeÅ¡tica, a time i veÄ‡u potroÅ¡nju slatkiÅ¡a.

Nema dokaza da duÅ¾i dan smanjuje broj nesreÄ‡a

Jedan od uvrijeÅ¾enih argumenata je i to da prelazak na ljetno raÄunanje vremena smanjuje broj prometnih nesreÄ‡a. No ni to, baÅ¡ kao ni priÄa o Å¡tednji energije, nema uporiÅ¡te u argumentima. Dok neke studije tvrde da to nema apsolutno nikakvog utjecaja na broj prometnih nesreÄ‡a, neke pokazuju 0,7% manje nesreÄ‡a sa smrtnim ishodom. No, taj postotak je toliko malen i u okviru statistiÄke greÅ¡ke da se nikakvi zakljuÄci na temelju njega ne mogu donositi.

Pomicanje sata ne Äini nas zdravijima

Jedan od argumenata koji se koristi za pravdanje ljetnog vremena je da nas duÅ¾i dan Äini zdravijima. Istina je da zbog micanja sata noÄ‡ pada kasnije Å¡to ostavlja viÅ¡e prostora za fiziÄke aktivnosti na otvorenom, ali postoji jako puno dokaza da pomicanje sata utjeÄe katastrofalno na psihu i zdravlje.

Pomicanje sata, naime, remeti bioloÅ¡ki ritam. Studije pokazuju da u vrijeme kad u proljeÄ‡e pomiÄemo sat statistike biljeÅ¾e veÄ‡i broj samoubojstava kao i veÄ‡i broj srÄanih udara.

Ljetno raÄunanje vremena koriste “samo” SAD i Zapadna Europa

Ljetno raÄunanje vremena koriste SAD i veÄ‡ina europskih drÅ¾ava. Zanimljivo, u ponekim drÅ¾avama koje se sastoje od viÅ¡e saveznih drÅ¾ava neke zemlje koriste, a neke ne koriste ljetno raÄunanje vremena.

Tako, primjerice, veÄ‡ina ameriÄke savezne drÅ¾ave Arizone ne koristi ovaj princip, iako su ga nekada koristili. Velik broj zemalja, poput Rusije ili Kine, nekada su koristile ljetnu vremensku shemu, ali su od nje odustale. VeÄ‡ina afriÄkih drÅ¾ava nikada nije ni koristila ljetno raÄunanje vremena – donosi Index.hr.

Bivši premijer kasni s plaÄ‡anjem raÄuna

27. ožujka 2016.

U ZagrebaÄkom holdingu nesluÅ¾beno se navodi da na juÄeraÅ¡nji dan bivÅ¡i premijer ima nepodmirene raÄune u iznosu neÅ¡to manjem od 3300 kuna. U to je ukljuÄen i stari dug za odvoz otpada, na kojem se obraÄunava i troÅ¡ak javnog biljeÅ¾nika, ali i dug za priÄuvu – donosi Direktno.hr.

MilanoviÄ‡ kasni i s redovitim plaÄ‡anjem komunalija za veljaÄu , za koji je rok bio sredina oÅ¾ujka. Sve zajedno daje navedeni iznos. Dug za odvoz otpada je iz 2014. godine, a nisu podmirene dvije rate. TakoÄ‘er, ostao je veÄ‡ viÅ¡e od dvije godine duÅ¾an oko 1000 kuna za priÄuvu, nesluÅ¾beno nam je potvrÄ‘eno. Tako se nisu pokazale toÄne informacije od Äetvrtka da je dug za otpad moÅ¾da napravio Hrvoje VojkoviÄ‡, bivÅ¡i vlasnik stana od 127 kvadrata i Å¡ef Croatia osiguranja.

UnatoÄ tome Å¡to je VojkoviÄ‡ u drÅ¾avnoj tvrtki zaraÄ‘ivao viÅ¡e od 35.000 kuna mjeseÄno, i on je ostavio dodatni dug za komunalije od oko 1700 kuna. MilanoviÄ‡ je od VojkoviÄ‡a kupio stan 2008.

ZagrebaÄki holding pokuÅ¡ao je ovrÅ¡iti Zorana MilanoviÄ‡a zbog duga za odvoz otpada, a ako ne podmiri stara dugovanja za priÄuvu, uskoro Ä‡e i zbog toga dobiti ovrhu. Ostatak dugovanja joÅ¡ moÅ¾e podmiriti. MeÄ‘utim, kad je Holding u veljaÄi poslao ovrhu bivÅ¡em premijeru, napravili su dvije goleme pogreÅ¡ke. Na ovrsi uopÄ‡e nije njegov OIB, bez kojeg se ovrha ne moÅ¾e provesti. TakoÄ‘er, rjeÅ¡enje o ovrsi je otiÅ¡lo na sasvim drugu adresu u Zagrebu pa je Å¡ef SDP-a i nije primio sve dok se priÄa nije pojavila u medijima, navodi 24 sata.

Preko glasnogovornice SDP-a Danice JuriÄiÄ‡, MilanoviÄ‡ je poruÄio da nema razloga za neplaÄ‡anje raÄuna, ali da su, prema njihovoj evidenciji, platili sve Å¡to je stiglo na naplatu.

“Ovrhu uopÄ‡e nije primio. Ako bilo kakvi dugovi postoje, obitelj Ä‡e postupiti po zakonu i podmiriti ih. To uopÄ‡e nije upitno. Pitanje je jesu li i neki raÄuni otiÅ¡li na pogreÅ¡nu adresu”, rekla je glasnogovornica.

U ZagrebaÄkom holdingu, unatoÄ upitu, nisu se sluÅ¾beno oÄitovali o ovoj pogreÅ¡ci. Saznajemo da krive drÅ¾avnu tvrtku APIS-IT, koja je trebala uskladiti podatke OIB-a i korisnika. Ironija je da je MilanoviÄ‡ev SDP prozivan jer su tu tvrtku napunili svojim ljudima.

U Holdingu su nam rekli kako pozivaju MilanoviÄ‡a da doÄ‘e na Å¡alter i razjasni sve nejasnoÄ‡e, kao i svi ostali graÄ‘ani. InaÄe, lani smo otkrili ni da bivÅ¡i ministar obrane Ante KotromanoviÄ‡, bliski MilanoviÄ‡ev prijatelj, nije Äetiri godine plaÄ‡ao odvoz otpada. On je dug u meÄ‘uvremenu podmirio – piÅ¡e 24 sata, a prenosi Direktno.hr.

Uskršnja "zeko" dekoracija

27. ožujka 2016.

DanaÅ¡nji video dana dolazi i obliku savjeta.

Kako na jednostavan i brz naÄin moÅ¾ete ukrasiti uskrÅ¡nji stol pogledajte danaÅ¡nji video dana.

Napravite sami uskrÅ¡njeg zeca od salveta.