ožujak 2016. – Stranica 42

18. ožujka 2016.

Predstavnici Grada Ludbrega predvoÄ‘eni ludbreÅ¡kim gradonaÄelnikom Dubravkom BiliÄ‡em sudjelovali su na generalnoj audijenciji kod pape Franje odrÅ¾anoj ove srijedu na Trgu svetog Petra. Bio je to sjajan uvod u program proslave Dana Grada Ludbrega.

Naime, Veza izmeÄ‘u Svete Stolice i Ludbrega uspostavljena je prije nekoliko stoljeÄ‡a. LudbreÅ¾ani i Dan Grada slave prema dokumentu pape Leona X datiranom od 19. oÅ¾ujka 1513.godine. Svetom bulom, papinskim pismom, papa Leon X. je Ludbreg proglasio proÅ¡teniÅ¡tem Predragocjene Krvi Kristove zbog Äega se stoljeÄ‡ima poÄetkom svakog rujna hodoÄasti u naÅ¡ Ludbreg te kopiju Bule sada posjeduje i papa Franjo.

GradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡ imao je priliku nakratko porazgovarati sa Svetim Ocem te mu je tom prigodom uruÄio sliku Gorana PetraÄa, ludbreÅ¡kog akademskog slikara te kopiju Bule. – Ovaj posjet Vatikanu i susret s papom planiramo veÄ‡ neko vrijeme, a iskoristili smo pomoÄ‡ veleposlanstva Hrvatske pri Svetoj Stolici i uz Dan Grada Ludbrega dogovorili smo predstavljanje naÅ¡eg svetiÅ¡ta u vatikanskim institucijama. NajvaÅ¾niji je bio upravo susret s papom, predaja poklona, prije svega darovanje kopije bule kojom je naÅ¡e svetiÅ¡te priznato.

Poveznica Ludbrega i Svete Stolice traje viÅ¡e stoljeÄ‡a. Bila je ovo prilika da se uspostavi nova suradnja. Sam doÅ¾ivljaj atmosfere na generalnoj audijenciji teÅ¡ko je opisati, naÅ¡a delegacija imala je priliku sjediti u blizini pape i osjetiti njegovu snagu, vedrinu i duh mira kojim on znaÄi i bio je to osobit dogaÄ‘aj za sve nas. – kazao je gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

Nakon generalne audijencije, LudbreÅ¾ane je primio veleposlanik Republike Hrvatske u Vatikanu Neven PelicariÄ‡. Na prijemu se razgovaralo o Ludbregu i njegovim moguÄ‡nostima, ali i o brojnim drugim temama poput procesa kanonizacije i beatifikacije koji su u tijeku. – Veleposlanik i njegove sluÅ¾be puno su nam pomogle u organizaciji cijelog dogaÄ‘aja. NaÅ¡e Veleposlanstvo vrlo nam je bitno zbog uspostavljanja daljnjih kontakata i suradnje koju Å¾elimo ostvariti, prije svega vezano uz Ludbreg kao hodoÄasniÄko mjesto. – rekao je gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

Radni posjet Rimu i Vatikanu zavrÅ¡io je posjetom putniÄkoj agenciji Opera Romana Pellegrinaggi. Tema je bila ukljuÄivanje Ludbrega u njihovu turistiÄku ponudu. RijeÄ je o jednoj od priznatih vatikanskih agencija specijaliziranoj upravo za hodoÄasniÄka putovanja. – Ova agencija organizira programe hodoÄaÅ¡Ä‡a po cijelom svijetu. Susreli smo se s upraviteljem agencije, predstavili Ludbreg i izrazili Å¾elju da se ukljuÄimo u katalog njihovih putovanja. NaÅ¾alost nijedan hrvatskih grad nije u njihovom programu a mi bismo htjeli biti jedno od odrediÅ¡ta. Naravno, nije nuÅ¾no da bude sam, moguÄ‡e s joÅ¡ jednim naÅ¡im gradom, Marijom Bistricom, Zagrebom ili nekim drugim gradom. SlijedeÄ‡i je korak slanje poziva Agenciji da nas posjete u Ludbregu kako bi i osobno sve doÅ¾ivjeli. – zakljuÄio je gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

U programu proslave Dana Grada Ludbrega predstoje joÅ¡ brojni dogaÄ‘aji meÄ‘u kojima je svakako znaÄajna sveÄana sjednica koja je prigoda za dodjelu priznanja i zahvalnica svi koji su doprinijeli u promicanju grada Ludbrega. PoÄasnim graÄ‘aninom bit Ä‡e proglaÅ¡en varaÅ¾dinski biskup mons. Josip Mrzljak dok Ä‡e nagradu za Å¾ivotno djelo primiti Franciska Schubert iz Ludbrega.

www.vzaktualno.hr

Posla imale sve sluÅ¾be

18. ožujka 2016.

VaraÅ¾dinski Centar 112 obavijestio je o dvije prometne nesreÄ‡e koje su se juÄer dogodile u VaraÅ¾dinu. RijeÄ je o sudaru dva osobna vozila. Nije bilo ozlijeÄ‘enih osoba. TakoÄ‘er, dogodio se i sudar dvaju osobnih vozila u Ulici Mihovila Pavleka MiÅ¡kine pri Äemu je jedna osoba ozlijeÄ‘ena. NeÅ¡to posla u posljednja 24 sata imali su i vatrogasci.

Gasili su poÅ¾ar trave u PreseÄnom kraj Novog Marofa. Imali su i tehniÄku intervenciju uklanjanja goriva i ulja s ceste nakon prometne nesreÄ‡e. Dodajmo i da je Hitna medicinska pomoÄ‡ imala 12 poziva koji su se odnosili na intervencije i savjetodavnu medicinsku pomoÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Radit Ä‡emo do 67 godine

18. ožujka 2016.

Prilikom donoÅ¡enja prijedloga proraÄuna za 2016. Vlada je objavila i reformski program kojim bi se trebale smanjiti makroekonomske ravnoteÅ¾e i obuzdati dug. Jedna od bitnih toÄaka programa je i reforma mirovinskog sustava koja predviÄ‘a dodatno pooÅ¡travanje uvjeta za odlazak u mirovnu – donosi T portal.

PodsjeÄ‡amo, tportal je nedavno objavio kratki vodiÄ s vaÅ¾eÄ‡im pravilima za odlazak u mirovinu, a prema najavama vladajuÄ‡ih, Äini se da uskoro moÅ¾emo oÄekivati nove zahvate u mirovinska prava.Restrikcije u mirovinskom sustavu vjerojatno Ä‡e iÄ‡i u tri smjera smjera, prvi je zaoÅ¡travanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, drugi ubrzavanje procesa izjednaÄavanja dobi za odlazak u mirovinu za muÅ¡karce i Å¾ene, a treÄ‡i izmjena uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staÅ¾a.

‘Planiramo poveÄ‡ati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. DovrÅ¡it Ä‡emo popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje Ä‡e se aktivnosti poduzeti do kraja godine’, najavili su iz Banskih dvora. Na taj naÄin Vlada je pokazala da prihvaÄ‡a preporuke Europske komisije iz koje veÄ‡ dulje upozoravaju da je mirovinski sustav, koji godiÅ¡nje generira oko 15 milijardi kuna deficita, jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteÅ¾a.

Kada je rijeÄ o prijevremenoj mirovini, predviÄ‘a se podizanje dobne granice i dodatno rezanje takvih mirovina. Dobna granica bi se trebala povisiti najprije 62 godine (sa sadaÅ¡njih 60), a onda na 64 godine. Paralelno s podizanjem dobne granice iÄ‡i Ä‡e se i sa ubrzavanjem izjednaÄavanja dobne granice za Å¾ene i muÅ¡karce. Naime, prema vaÅ¾eÄ‡im pravilima, Å¾ene mogu u prijevremenu mirovinu s navrÅ¡enih minimalno 56 godina i 6 mjeseci i navrÅ¡enih 31 godinu 6 mjeseci staÅ¾a, a s muÅ¡karcima bi se trebale izjednaÄiti 2030. godine.

Uz podizanje dobne granice, planira se i dodatno demotiviranje ranijeg odlaska u mirovinu kroz umanjenja mirovinske osnovice. Prema trenutno vaÅ¾eÄ‡em zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,2 posto godiÅ¡nje ovisno o godinama staÅ¾a. Tako se maksimalno kaÅ¾njavaju muÅ¡karci koji idu u mirovinu s 35 godina staÅ¾a i 60 godina Å¾ivota, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu. Postotak smanjenja ubuduÄ‡e Ä‡e se poveÄ‡ati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije u kojima se kreÄ‡e od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znaÄi da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na 30 i viÅ¡e posto.

Kod odlaska u punu starosnu mirovinu trenutaÄno je na snazi proces izjednaÄavanja dobne granice izmeÄ‘u muÅ¡karaca i Å¾ena. Prema vaÅ¾eÄ‡im pravilima, muÅ¡karci trebaju obvezno doÅ¾ivjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok Å¾ene za ostvarivanje toga prava u 2016. trebaju napuniti 61 godinu i Å¡est mjeseci. U prijelaznom razdoblju ta granica za Å¾ene poveÄ‡ava se svake godine za tri mjeseca do 2030. godine kada Ä‡e se izjednaÄiti s muÅ¡karcima. Prema preporukama Europske komisije, dinamika izjednaÄavanja trebala bi se ubrzati pa se moÅ¾e oÄekivati da Ä‡e se krajnji rok pomaknuti u znatno bliÅ¾u buduÄ‡nost, moÅ¾da veÄ‡ u 2020. godinu.

Trnu u oku Bruxellesu su i mirovine s beneficiranim staÅ¾em na koje imaju pravo osobe zaposlene na teÅ¡kim i za zdravlje opasnim zanimanjima. Komisija u svom izvjeÅ¡Ä‡u konstatira da je proÅ¡la Vlada obustavila Zakon kojim bi se trebao racionalizirati popis teÅ¡kih i opasnih zanimanja. U Hrvatskoj postoje 74 zanimanja s beneficiranim staÅ¾om poput vojnika, policajaca, radnika koji rukuju s opasnim kemikalijama i sl. Preporuka Komisije da se broj tih zanimanja reducira, a da se odreÄ‘ene kategorije (policajci, vojnici) potiÄe da ostanu zaposleni i nakon Å¡to ostvare mirovinska prava.

Otvorena je i moguÄ‡nost skraÄ‡enja prijelaznog razdoblja za produljenje radnog vijeka na 67 godina. Prema vaÅ¾eÄ‡em zakonu, dobna granica od 67 godina za punu mirovinu vrijedit Ä‡e od 2038., a Komisija traÅ¾i da se krajnji rok pomakne na 2030. godinu – donosi T portal..

Gradu Ivancu u Cannesu uruÄena nagrada

18. ožujka 2016.

Na velikoj sveÄanosti prireÄ‘enoj u hotelu Majestic Barriere u Cannesu, kojoj je nazoÄilo viÅ¡e od 300 gradonaÄelnika i predstavnika gradova i regija iz cijele Europe, Gradu Ivancu uruÄeno je priznanje Financial Timesa kojim je taj, jedan od najuglednijih poslovnih Äasopisa na svijetu, Ivanec svrstao na prvo mjesto liste od top 10 malih gradova Europe u kategoriji strategija za privlaÄenje i poticanje direktnih stranih ulaganja.

U ime Grada, priznanje FDI-a primila je direktorica Poslovne zone Ivanec mr. sc. Lana LabaÅ¡, a uruÄila joj ga je gospoÄ‘a Courtney Fingar, Å¡efica fDi-a, publikacije Financial Timesa koja se bavi analizom direktnih stranih ulaganja (Foreign Direct Investments) u europskim zemljama.

Kao Å¡to je Fingar naglasila u uvodnoj rijeÄi, pristigle prijave gradova i regija iz cijele Europe analizirao je i vrednovao fDi-ev tim struÄnjaka te na kraju meÄ‘u njima izdvojio one za koje je ocijenio da su – svatko u svojoj kategoriji – najviÅ¡e odskoÄili ili da imaju najviÅ¡e potencijala za privlaÄenje stranih investicija.

S obzirom na to da su strategije analizirali vrhunski ekonomski analitiÄari specijalizirani za vrednovanje svega Å¡to se odnosi na direktna strana ulaganja, oÄito je da je ivaneÄki model prepoznat i izdvojen na prvo mjesto kao primjer na koji se u izrazito snaÅ¾noj internacionalnoj kompeticiji za prepoznatljivost i vidljivost bore i vrlo mali gradovi s juga Europe i tranzicijskih zemalja.

PoÅ¡to je Ivanec pobjednik u svojoj kategoriji, na binu je bio pozvan na samom poÄetku ceremonije, meÄ‘u prvih pet pa je veÄ‡ i to bila golema reklama za grad, to viÅ¡e Å¡to su sveÄanosti nazoÄili i predstavnici najveÄ‡ih europskih prijestolnica i industrijskih divova, koji su u kategorijama megalopolisa bili apsolutni pobjednici, poput Londona, Manchestera, Kopenhagena, Stockholma, Berlina, Sheffielda i drugih metropola, informacije su iz ivaneÄke gradske uprave.

Dakako, bio je to i trenutak velikog ponosa i satisfakcije za Älanove ivaneÄkog tima koji veÄ‡ godinama rade na kreiranju cijelog sustava strategija i radu na projektu BFC-a (certificiranje gradova za stvaranje i brendiranje povoljne poslovne kulture), na Äijim je temeljima i postignut ovaj uspjeh. PodsjeÄ‡amo, ovo je veÄ‡ drugi put uzastopce (natjeÄaji se raspisuju svake dvije godine) Å¡to je fDi-ev tim Ivanec svrstao u popis deset najpoÅ¾eljnijih ulagaÄkih destinacija u Europi na razini mikro gradova (do 100.000 stanovnika), Å¡to pokazuje da gradska uprava doista Äini sve Å¡to je u njenoj moÄ‡i kako bi Å¡irom Europe reklamirala Ivanec i njegove poduzetnike.

Na sveÄanoj dodjeli nagrada predstavnici Grada Ivanca susreli su se i Älanovima gradskih timova iz Zagreba i Jastrebarskog, jedinih gradova iz Hrvatske koji su takoÄ‘er nagraÄ‘eni u svojim kategorijama pa je to ujedno bila prilika za razgovor o njihovim iskustvima i projektima te za dogovor za susret i suradnju.

Ivanec je tako svojim strategijama i uspjehom dobio svoje mjesto i vrhunsku reklamu u samom centru svjetske poslovne elite, zakljuÄuju u Gradu Ivancu.

www.vzaktualno.hr

I Ivanec u najveÄ‡oj svjetskoj akciji

18. ožujka 2016.

Grad Ivanec u subotu se ukljuÄuje u akciju Sat za planet Zemlju 2016. Toga Ä‡e dana od 20.30 do 21.30 sati biti ugaÅ¡ena javna rasvjeta od rotora u Malezovoj ulici do rotora u VaraÅ¾dinskoj (dio Malezove, dio Ulice Å¾rtava hrvatskih domovinskih ratova do raskriÅ¾ja s CesarÄevom, dio VukoviÄ‡eve, Augusta Å enoe, dio Ulice kralja Tomislava, Ulica braÄ‡e RadiÄ‡a, dio GunduliÄ‡eve, dio Zelenog dola, dio Jezerskog puta, JagiÄ‡eva, VaraÅ¾dinska).

Bit Ä‡e ugaÅ¡ena i rasvjeta od semafora do Caritasova doma (Ulica Vladimira Nazora, dio Rajterove, dio Bistrice, KukuljeviÄ‡eva, dio Vinogradske), kao i rasvjeta na crkvi Sv. Marije Magdalene u Ivancu.

S obzirom na to da je ovogodiÅ¡nja akcija posveÄ‡ena klimatskim promjenama, sudjelovanjem u njoj Grad Ivanec Å¾eli dati i svoj doprinos u oÄuvanju naÅ¡ega planeta te ujedno javnosti poslati poruku da svi zajedno moramo voditi raÄuna o resursima koje troÅ¡imo.

InaÄe, ovu akciju veÄ‡ desetu godinu za redom organizira World Wildlife Found (WWF), jedna od najveÄ‡ih svjetskih nezavisnih organizacija za zaÅ¡titu okoliÅ¡a, a Sat za naÅ¡ planet veÄ‡ je dvije godine u Guinessevoj knjizi rekorda upisan kao najveÄ‡a svjetska volonterska akcija, Äiji su rezultati su iz godine u godinu sve bolji.

ProÅ¡le je godine javna rasvjeta bila ugaÅ¡ena u viÅ¡e od 7.000 gradova iz viÅ¡e od 160 zemalja. U Hrvatskoj su 56 grada ugasila svoja svjetla, a ove godine prvi put svoj Ä‡e doprinos Satu za naÅ¡ planet na isti naÄin dati i Ivanec.

Iz Grada Ivanca pozivaju sve graÄ‘ane da podupru akciju Sat za planet Zemlju. U spomenutom terminu i vi ugasite svjetlo na jedan sat i pokaÅ¾ite da podupirete napore kojima je cilj spreÄavanje klimatskih promjena.

www.vzaktualno.hr

Krali bicikle

18. ožujka 2016.

U protekla 24 sata Å½upanijski centar 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 65 Izdvojili su tri dojave, dvije o kraÄ‘ama bicikala te jednu o prometnoj nesreÄ‡i. Zaprimili su dojavu o kraÄ‘i bicikla u ÄŒakovcu te o kraÄ‘i bicikla u Å tefancu. Na juÅ¾noj obilaznici u ÄŒakovcu sudarila su se tri osobna vozila. Jedna osoba je zadobila lake ozlijede.

U protekla 24 sata Javna vatrogasna postrojba ÄŒakovec ukupno je zaprimila 25 poziva, a na temelju jednog poziva izaÅ¡li su na intervenciju.

www.vzaktualno.hr

Pjesma godine "Goli i bosi" odgrupe Elemental

18. ožujka 2016.

Diskografske nagrade Porin dodijeljene su u Äetvrtak naveÄer u Splitu, a pjesmom godine proglaÅ¡ena je “Goli i bosi” grupe Elemental s albuma “Tijelo”, a album godine je “Matija svira Arsena”, Matije DediÄ‡a.

Tijekom sveÄanosti dodjele “Porin” koja se dodjeljuje veÄ‡ 23 godine i smatra se najprestiÅ¾nijom hrvatskom glazbenom nagradom, u Äetvrtak naveÄer u Å RC Gripe izveden je i bogat zabavni program u kojem su sudjelovali brojni hrvatski glazbenici raznih glazbenih usmjerenja. Tako je najboljom Å¾enskom vokalno izvedbom proglaÅ¡ena Josipa Lisac, a za muÅ¡ku vokalnu izvedbu “Porina” je dobio Massimo SaviÄ‡ za pjesmu “Jedan dan ljubavi” u kategoriji najbolja izvedba grupe s vokalom za pjesmu “Tu”.

Najbolji pop album je “Jedan dan ljubavi” pjevaÄa Massima SaviÄ‡a. Ibrica JusiÄ‡ je osvojio Porin za album “Harlekino” pobijedio je u kategoriji najbolji album zabavne glazbe, a grupa TBF s albumom “Dana sutra” ima najbolji album klupske glazbe. Nagrada za najbolju izvedba grupe s vokalom pripao je Elementalu za skladbu “Goli i Bosi” na albumu “Tijelo”.

U kategoriji najbolje jazz izvedbe Porina je dobio Matija DediÄ‡ za izvedbu skladbe “Ni ti ni je” s albuma “Matija svira Arsena”. Rundek Cargo Trio je Porina dobio za najbolji album alternativne glazbe za album “Mostovi”.

Najboljim albumom rock glazbe proglaÅ¡en je “Dani zatvorenih vrata” grupe “Hladno pivo”. ZagrebaÄka filharmonija, Akademski zbor Ivana Gorana KovaÄiÄ‡a i dirigent Vladimir KranjÄeviÄ‡ pobijedili su u kategoriji najbolji album klasiÄne glazbe.

Porina za Å¾ivotno djelo dobio je glazbenik Hrvoje HegeduÅ¡iÄ‡, a u kategoriji klasiÄne glazbe Davorin Kempf – donosi Net.hr.

Foto(izvor) Facebook

U travnju biciklistiÄki spektakl

18. ožujka 2016.

BiciklistiÄka utrka Tour of Croatia odrÅ¾at se od 19. do 24. travnja 2016. godine, ima etapu viÅ¡e, nastupit Ä‡e timovi iz najviÅ¡eg ranga klasifikacije Svjetske biciklistiÄke organizacije (UCI), kao i neke od trenutno najveÄ‡ih svjetskih biciklistiÄkih zvijezda, no znaÄajnanovost je ta da Ä‡e atraktivne kadrove iz Hrvatske prenositi televizije na Äak 6 kontinenata.

Utrku kroz Hrvatsku, koja ove godine poÄinje u Osijeku, izravno Ä‡e prenositi HRT i Eurosport, a svaku Ä‡e veÄer emitirati i saÅ¾etke s najuzbudljivijim trenucima s etapa. TV prijenos Ä‡e emitirati brojne televizijske postaje s Äak 6 kontinenata – u Europi, Sjevernoj i JuÅ¾noj Americi, Aziji, Africi i Australiji – od kojih Ä‡e neke Tour prenositi i uÅ¾ivo. MeÄ‘u onim se TV postajama Äiji Ä‡e gledatelji moÄ‡i uÅ¾ivati u vrhunskom sportskom iskustvu, ali ljepotama Hrvatske, istiÄu America Movil, s kanalima u SAD-u, Brazilu, Kolumbiji, Peruu, ÄŒileu, Costa Rici, Ekvadoru, Hondurasu, El Salvadoru, Nikaragvi, Gvatemali, Puerto Ricu, Dominikanskoj Republici, Argentini, Paragvaju, Urugvaju i Panami, kineska Le TV, novozelandska TVNZ, kanal ESPN 3 koji se emitira u SAD-u i Kanadi te brojnih drugih, kao Å¡to su Algerian TV, Bahrein Radio TV, Egyptian Radio TV Union, Iraqi Media Network, Jordan Radio TV, Kuwaiti TV, Lebanon TV, Libyan Jamahiriya Broadcasting Services, Mauritania TV, Morocco TV, Oman TV, Palestine Broadcasting Corporation, Qatar Media Corporation, Somali Radio TV, Sudan Public TV, Syrian TV, Tunisia TV, Abu Dhabi Media Corporation, Yemen TV), kineska Le TV i Turkmensport.

Ovaj impresivni popis rezultat je suradnje organizatora s producenticom Ursulom Romero i njezinom tvrtkom International Sports Broadcasting (ISB), koja je proÅ¡le godine za svoje sportske prijenose, meÄ‘u kojima je i Tour of Croatia, dobila prestiÅ¾nu nagradu SPORTEL za najinovativniji prijenos.

â€žIzuzetno mi je drago Å¡to se ponovno vraÄ‡amo u Hrvatsku, imate prekrasnu zemlju, more, planine, nevjerojatnu prirodu, gradove, impresivnu sportsku povijest. Tour of Croatia je odliÄan projekt, tako mi je drago Å¡to je veÄ‡ u drugoj godini odrÅ¾avanja toliko veÄ‡i i bolji, bit Ä‡e zaista pravo zadovoljstvo i ove godine raditi na tom projektu“, rekla je slavna producentica Äije iskustvo ukljuÄuje prijenose 13 olimpijskih igara i tri svjetska nogometna prvenstva te potvrdila kako Ä‡e ove godine utrku snimati kamerama u voÅ¾nji te uz koriÅ¡tenje jednog posebnog snimateljskog helikoptera koji Ä‡e pratiti utrku iz zraka. Ove godine Ä‡e godine ISB sportskom prijenosu koristiti 4G kamere, Å¡to Ä‡e biti prvi takav sluÄaj u Hrvatskoj.

www.vzaktualno.hr

Podsjetimo, utrka je proÅ¡le godine dijelom proÅ¡la i kroz VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju.

SarkastiÄni ljudi su inteligentniji i kreativniji

18. ožujka 2016.

SveuÄiliÅ¡ta Harvard i Columbia su proveli opseÅ¾no istraÅ¾ivanje kako bi potvrdili – sarkazam potiÄe kreativnu energiju. Iako moÅ¾da sarkastiÄan naÄin komunikacije nije uvijek ugodan, ljudi koji ga prakticiraju su kreativniji i inteligentniji!

IstraÅ¾ivanje je provedeno tako da su ljudi bili podijeljeni u tri skupine. U jednoj su bili ljudi koji su sebe smatrali sarkastiÄnima, u drugoj ozbiljni ljudi, u treÄ‡oj neutralni.
IstraÅ¾ivaÄi su u interakciji s razliÄitim skupinama traÅ¾ili od njih da izvrÅ¡e kreativne zadatke. Potom su ocijenili kako su ti zadaci izvrÅ¡eni.

OtkriÄ‡a

SarkastiÄni ljudi su pokazali poveÄ‡anu kreativnost.

Kada su trebali rijeÅ¡iti kreativne probleme, osmislili su kreativna rjeÅ¡enja. Bili su u stanju razmiÅ¡ljati apstraktno i izaÄ‡i iz ustaljenih okvira.

DonoÅ¡enje zakljuÄaka: inteligencija i sarkazam

SarkastiÄne osobe Äesto gledaju izvan okvira kako bi doÅ¡li do zakljuÄka i izrazili miÅ¡ljenje. Zbog toga se i vjeruje da je inteligencija povezana sa sarkazmom.

Ako na stvari gledate na nove naÄine, veÄ‡a je vjerojatnost da Ä‡ete pronaÄ‡i nova rjeÅ¡enja.

Ako imate malo drukÄiji naÄin komunikacije, trebate pronaÄ‡i i prikladno otvaranje razgovora. Time se pokazuje i emotivna inteligencija, jer moÅ¾ete uskladiti svoje odgovore prema situaciji u kojoj se nalazite.

Neugodna strana: stvara se konflikt

Ako sarkastiÄno priÄate s osobom koja ne komunicira na taj naÄin, vjerojatno Ä‡ete izazvati sukob. ÄŒak i ako sarkazmom odgovarate na tuÄ‘i sarkazam, moÅ¾e nastati konflikt, osim ako nije uspostavljeno odreÄ‘eno povjerenje izmeÄ‘u vas i druge osobe.

To znaÄi da se prvo trebati biti sigurni da ste na istoj valnoj duljini s osobom prije nego iskrcate svu svoju pamet. Nema potrebe troÅ¡iti svoj najbolji materijal na nekoga tko to neÄ‡e cijeniti.

Sarkazam zahtijeva govornika ili sluÅ¡atelja

Treba imati na umu – za inteligentan razgovor potreban je govornik i sluÅ¡atelj. Govornik gleda izvan okvira kako bi pronaÅ¡ao originalan naÄin komuniciranja. SluÅ¡atelj mora mrvice sastaviti u cjelinu i procijeniti ton razgovora.

Procjenjuje izraz lica i ton glasa, kako bi utvrdio je li govornik iskren. To je razlog zaÅ¡to je sarkazam tako teÅ¡ko Äitati u tekstovima (Äak i sa â€žemoticonima“), jer je teÅ¡ko procijeniti namjeru osobe.

ZavrÅ¡na studija

U studiji se navodi da su sudionici “pokazali poveÄ‡anu kreativnost nakon simuliranog sarkastiÄnog razgovora ili nakon prisjeÄ‡anja na sarkastiÄnu razmjenu”.

To znaÄi da takva komunikacija potiÄe kreativnu energiju, pogotovo kada je voÄ‘ena s ljudima koji komuniciraju na isti naÄin. VaÅ¾ni zakljuÄak koji trebate izvuÄ‡i iz ovog istraÅ¾ivanja – ako ste sarkastiÄni, vjerojatno imate inteligenciju viÅ¡u od normalne. Sarkazam ipak nije povoljna metoda u komunikaciji s “novim prijateljem”.

To je naÄin koji koristite u komunikaciji kada uspostavite povjerenje. Prevelika doza sarkazma moÅ¾e uniÅ¡titi odnos prije nego Å¡to uopÄ‡e poÄne.

www.vzaktualno.hr/atma.hr

Net.hr navodi opÄ‡inu BrezniÄki Hum kao primjer drugima

18. ožujka 2016.

Jedna od najposjeÄ‡enijih nacionalnih portala, Net.hr, posvetio je u Äetvrtak naveÄer srediÅ¡nje mjesto opÄ‡ini BrezniÄki Hum za koju istiÄu da bi mogla mnogima posluÅ¾iti za primjer. Ta mala opÄ‡ina vrlo uspjeÅ¡no naime koristi fondove Europske unije i natjeÄaje za poboljÅ¡anje energetske uÄinkovitosti koje je raspisala drÅ¾ava. UloÅ¾ili su u LED javnu rasvjetu i energetsku uÄinkovitost i uÅ¡tedjeli desetke tisuÄ‡a kuna – donosi Net.hr.

ViÅ¡ak koji im se na taj naÄin pojavio u proraÄunu nisu, kao mnoge druge opÄ‡ine, iskoristili da si nabave primjerice novi automobil za naÄelnika, veÄ‡ su ga opÄ‡inski vijeÄ‡nici odluÄili malo bolje iskoristiti. PoÄetkom tjedna su naime donijeli odluku da se financijski pomogne obiteljima s malom djecom, uÄenicima i studentima. OpÄ‡ina Ä‡e tako poÄeti isplaÄ‡ivati jednokratnu novÄanu pomoÄ‡ roditeljima novoroÄ‘ene djece u iznosu od 1000 kuna za prvo i drugo dijete te 2000 kuna za treÄ‡e dijete u obitelji. DobrodoÅ¡la je to mjera u opÄ‡ini koja u zadnjih 40 godina kontinuirano biljeÅ¾i pad broja stanovnika.

S poÄetkom nove obrazovne godine, dakle od rujna 2016., krenut Ä‡e i isplate stipendija za pomoÄ‡ u Å¡kolovanju i studiju srednjoÅ¡kolcima i studentima. Do tada Ä‡e opÄ‡ina oformiti Komisiju za stipendije, raspisati natjeÄaj i definirati pravila prema kojima Ä‡e korisnici moÄ‡i ostvarivati pravo na stipendije. Njihova visina ovisit Ä‡e osim o raspoloÅ¾ivom novcu i o broju prijava.

“Posljedica je to ulaganja u energetsku uÄinkovitost opÄ‡ine BrezniÄki Hum, koja Ä‡e uÅ¡tedjeti znatna sredstva provedbom projekata energetske uÄinkovitosti”, izjavio je naÄelnik Zoran HegediÄ‡ (HNS). Naime, BrezniÄki je Hum proteklih godina odradila desetak projekata povezanih s energetskom uÄinkovitosti, putem kojih su u potpunosti opremljena sva tri tamoÅ¡nja vatrogasna doma, a isto su tako gotovo u potpunosti izmijenili svu uliÄnu rasvjetu LED tehnologijom.

RijeÄ je o 90% javne rasvjete BrezniÄkog Huma, koja sada opÄ‡ini Å¡tedi i do 60 % troÅ¡kova za elektriÄnu energiju. UloÅ¾ili su 350 tisuÄ‡a kuna koje su dobili na natjeÄaju, a ukupno Ä‡e na godinu uÅ¡tedjeti oko 80 tisuÄ‡a kuna.

Vatrogasno druÅ¡tvo iz BrezniÄkog Huma lani se javilo se na Projekt Ministarstva graditeljstva za energetsku uÄinkovitost koji im je odobren i sada su u tijeku radovi na postavljanju sunÄevih kolektora na krovu opÄ‡inskog Vatrogasnog doma za dogrijavanje sanitarne vode i sistema grijanja.

“Nakon Å¡to smo na naÅ¡im vatrogasnim domovima do sada u potpunosti obnovili fasade, stolariju, te ih opremili led rasvjetom i omoguÄ‡ili Å¡tedljivije grijanje na pelete, na krovu Vatrogasnog doma u BrezniÄkom Humu u tijeku je postavljanje kolektora. Å½elja nam je da uskoro postavimo i fotonaponsku elektranu pa da objekt poÄne i proizvoditi, a ne samo Å¡tedjeti elektriÄnu energiju”, pojaÅ¡njava naÄelnik HegediÄ‡.

“Na podruÄnoj smo Å¡koli u Å Ä‡epanju obnovili kroviÅ¡te i fasadu te smo tamo takoÄ‘er uveli led rasvjetu. Sada nam joÅ¡ predstoji da u slijedeÄ‡em zahvatu u Å¡koli izmijenimo kotlovnicu te umjesto dosadaÅ¡njeg grijanja na loÅ¾ ulje u ovom objektu takoÄ‘er omoguÄ‡imo grijanje peletima” zakljuÄuje naÄelnik Äija opÄ‡ina uskoro planira aplicirati na joÅ¡ Äetiri projekta za koje su natjeÄaji veÄ‡ raspisani a odluke oÄekuju poÄetkom proljeÄ‡a – donosi Net.hr.