ožujak 2016. – Stranica 59

12. ožujka 2016.

SrediÅ¡nji odbor HNS-a je na 14. sjednici koja je odrÅ¾ana 12. oÅ¾ujka 2106. godine u Zagrebu donio odluku o sazivanju 13. Sabora HNS-a koji Ä‡e se odrÅ¾ati 16. travnja 2016. godine.

Nakon sjednice SrediÅ¡njeg odbora na kojoj su predloÅ¾eni kandidati za novo vodstvo stranke i otvoren kandidacijski postupak za unutarstranaÄke izbore. Pritom je za predsjednika HNS-a predloÅ¾en Ivan Vrdoljak, za zamjenika predsjednika HNS-a Predrag Å tromar, za potpredsjednike HNS-a Anka Mrak TaritaÅ¡ i SrÄ‘an GjurkoviÄ‡, za predsjednika SrediÅ¡njeg odbora HNS-a Matija Posavec i za poÄasnu predsjednicu HNS-a Vesna PusiÄ‡.

– U HNS-u vlada jedna dobra, sinergijska atmosfera. HNS je u ovom trenutku u dobroj poziciji s Klubom od 10 saborskih zastupnika, s odliÄnim rezultatom na parlamentarnim izborima, sa stasalom srednjom generacijom diljem Hrvatske. Ovo je naÅ¡ korak prema novim i joÅ¡ boljim rezultatima HNS-a – poruÄila je predsjednica HNS-a Vesna PusiÄ‡

TakoÄ‘er, za Älanove i zamjenike Suda Äasti HNS-a predloÅ¾eni su Sonja KÃ¶nig, Andrej Poropat, Igor Kolman, Jug PuljizeviÄ‡, Zlatan MoÅ¡mondor, odnosno za zamjenike Vera BoÅ¡njak, Andreja Horvat FriÅ¡ÄiÄ‡, Milan Stojanov, Dubravko PonoÅ¡ i Nenad Å odan.

Za Älanove Odbora za Statut HNS-a predloÅ¾eni su Boris BlaÅ¾ekoviÄ‡, SreÄ‡ko FerenÄak, Darko Å antiÄ‡, Bojan TojagiÄ‡ i Branko Putarek.

– Smatramo da je dogovor postignut viÅ¡etjednim razgovorima u stranci, jednoglasnom odlukom PredsjedniÅ¡tva HNS-a i danaÅ¡njim potvrÄ‘ivanjem SrediÅ¡njeg odbora odraz politiÄke zrelosti HNS-a kao stranke koja u svom vrhu Å¾eli imati jaku, sloÅ¾nu ekipu koja Ä‡e, umjesto da se meÄ‘usobno sukobljava, u buduÄ‡nosti zajedno preuzimati odgovornost za voÄ‘enje HNS-a. – priopÄ‡ili su iz HNS-a.

KonstituirajuÄ‡a sjednica SrediÅ¡njeg odbora HNS-a za saziv 2016. – 2020. odrÅ¾at Ä‡e se najkasnije do 15. lipnja 2016. godine.

www.vzaktualno.hr

Okrugli stol „PoloÅ¾aj Å¾ena u Hrvatskoj“

12. ožujka 2016.

112

U organizaciji Narodne stranke – reformisti u ponedjeljak, s poÄetkom u 14 sati, u hotelu Turist bit Ä‡e odrÅ¾an okrugli stol â€žPoloÅ¾aj Å¾ena u Hrvatskoj“.

Prema najavama sudjelovat Ä‡e pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ViÅ¡nja LjubiÄiÄ‡, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova VaraÅ¾dinske Å¾upanije i prodekanica za znanost i meÄ‘unarodnu suradnju na Fakultetu organizacije i informatike u VaraÅ¾dinu izv. prof. dr. sc. Nina BegiÄeviÄ‡ – ReÄ‘ep, vlasnica VaraÅ¾dinskog obrtniÄkog portala Ivana IpÅ¡a, potpredsjednica Narodne stranke – reformisti i varaÅ¾dinska gradska vijeÄ‡nica Natalija MartinÄeviÄ‡ te predsjednica Interesnog odbora Å¾ena Gradske organizacije VaraÅ¾din Narodne stranke – reformisti Vlasta CindriÄ‡.

Teme o kojima Ä‡e se govoriti su participacija Å¾ena u politici, poloÅ¾aj Å¾ena u gospodarstvu, obrazovanju, sudstvu, javnoj upravi i drugim djelatnostima te preporuke za poveÄ‡anje politiÄke participacije Å¾ena, najavili su iz Reformista.

www.vzaktualno.hr

Predavanje za šumoposjednike

12. ožujka 2016.

102

Savjetodavna sluÅ¾ba i opÄ‡ina Mali Bukovec organiziraju struÄno predavanje za sve zainteresirane privatne Å¡umoposjednike i lokalno stanovniÅ¡tvo u srijedu, 16. oÅ¾ujka 2016. godine u 17:30 sati, opÄ‡ina Mali Bukovec, vijeÄ‡nica, Ulica M.P.MiÅ¡kine 14.

Teme predavanja Ä‡e biti:

1.OpÄ‡enito o privatnim Å¡umama i radovi sjeÄe u Å¡umama Å¡umoposjednika (dozvole za sjeÄu)

2.Upisnik Å¡umposjednika
3.MoguÄ‡nosti ostvarivanja prava na subvencije u privatnim Å¡umama (poticaji)
4.Mjere Ruralnog razvoja u Å¡umarstvu
5.OdrÅ¾avanje Å¡umskih prometnica u privatnim Å¡umama

www.vzaktualno.hr

Ludbreg – grad prijatelj djece

12. ožujka 2016.

LudbreÅ¡ki gradski vijeÄ‡nici na sjednici Gradskog vijeÄ‡a odrÅ¾anoj u petak donijeli su odluku o ukljuÄivanju u akciju Gradovi i opÄ‡ine – prijatelji djece. Ovom Odlukom Grad Ludbreg se opredjeljuje za provoÄ‘enje aktivnosti, uz suradnju lokalnih tijela, ustanova, udruga, pojedinaca, medija, odraslih i djece, vezanih za ukljuÄenje u akciju Gradovi i opÄ‡ine – prijatelji djece.

Gradovi-prijatelji djece je inicijativa UNICEF-a pokrenuta 1996. godine, a cilj joj je stvaranje gradova po mjeri djece.

U Hrvatskoj je akcija â€žGradovi i opÄ‡ine-prijatelji djece“ zapoÄela 1999. godine, povodom desete godiÅ¡njice donoÅ¡enja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a vode je Savez druÅ¡tva naÅ¡a djeca Hrvatske i Hrvatsko druÅ¡tvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Cilj Akcije je motivirati lokalne zajednice, struÄne sluÅ¾be, ustanove za djecu, udruge graÄ‘ana, pravne subjekte te roditelje i djecu da potpunije ostvaruju djeÄja prava iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djece, a koja obvezuje sve odrasle da Äine najviÅ¡e Å¡to mogu kako bi se svako dijete uspjeÅ¡no razvijalo i pripremilo za Å¾ivot.

U Akciju se moÅ¾e ukljuÄiti svaki grad i opÄ‡ina u Hrvatskoj te temeljem postignutih rezultata koji uljepÅ¡avaju Å¾ivot djece steÄ‡i naziv â€žGrad/OpÄ‡ina-prijatelj djece“.

www.vzaktualno.hr

Svaka opÄ‡ina treba sama odluÄiti kako Ä‡e zbrinjavati otpad

12. ožujka 2016.

108

Ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode Slaven DobroviÄ‡ susreo se u petak s izaslanstvom Udruge opÄ‡ina u Republici Hrvatskoj predvoÄ‘enim predsjednikom udruge Äurom BukviÄ‡em. Resornom je ministru skrenuta pozornost na nekoliko aktualnih problema koji pritiÅ¡Ä‡u lokalnu samoupravu u Hrvatskoj kako glede zakonske regulative, tako i u praktiÄnom funkcioniranju. MiÅ¡ljenje je opÄ‡inskih naÄelnika da vlada odnosno ministarstvo trebaju odluÄnije provoditi sanaciju divljih deponija i posebno voditi raÄuna o razliÄitim potrebama pojedinih lokalnih samouprava kad je u pitanju zbrinjavanje otpada, informacije su iz Udruge opÄ‡ina.

Svakoj sredini, svakom gradu i opÄ‡ini treba omoguÄ‡iti da sama izabere naÄin na koji Ä‡e gospodariti otpadom. Zakon o reciklaÅ¾i mora doÅ¾ivjeti izmjene, reÄeno je, jer aktualni predstavlja prevelik troÅ¡ak za male i siromaÅ¡ne sredine buduÄ‡i da forsira prikupljanje otpada u velikim centrima za reciklaÅ¾u, a poznato je da bi mali bili dostupniji i jeftiniji. Pored toga nisu zanemarive ni razlike izmeÄ‘u urbanih i ruralnih sredina u koliÄini i cijeni zbrinjavanja otpada. Vladina Uredba o komunalnom gospodarenju otpadom prema kojoj bi svaki korisnik plaÄ‡ao zbrinjavanje onoliko otpada koliko ga i proizvede u proceduri je donoÅ¡enja i od principa plaÄ‡anja prema koriÅ¡tenju neÄ‡e se odustati. Ministar DobroviÄ‡ izrazio je Å¾elju za intenzivnom suradnjom s lokalnom samoupravom kao i s Udrugom opÄ‡ina, stoji u priopÄ‡enju.

www.vzaktualno.hr

U mirovinu tek nakon 67. roÄ‘endana!

12. ožujka 2016.

Iz Vlade su najavili da Ä‡e pozitivno odgovoriti na preporuke Europske komisije vezane uz mirovinski sustav. Kako piÅ¡e veÄernji.hr, Zakon bi se trebao mijenjati u tri smjera, prvi je da Ä‡e se poveÄ‡ati dobna granica za odlazak u prijevremenu mirovinu prvo na 62, a onda na 64 godine, odnosno skratiti razdoblje ranog odlaska u mirovinu sa pet na najviÅ¡e tri godine.

Drugi je smjer raniji prelazak na radni vijek od 67 godina jer po sadaÅ¡njem zakonu postupno poveÄ‡anje radnog vijeka sa 65 na 67 godina treba poÄeti 2031. i zavrÅ¡iti 2038. godine.

Komisija je joÅ¡ od bivÅ¡e Vlade traÅ¾ila da se prelazak provede izmeÄ‘u 2020. i 2030. godine. No MilanoviÄ‡eva Vlada to nije prihvatila kako se ne bi dodatno pogorÅ¡ala pozicija dijela Å¾ena na trÅ¾iÅ¡tu rada.

Mi se sad veÄ‡ nalazimo u prijelaznom razdoblju poveÄ‡anja radnog vijeka za Å¾ene na 65 godina. Ono se provodi tako da svake godine Å¾ene moraju raditi tri mjeseca dulje dok se ne izjednaÄe s muÅ¡karcima, Å¡to Ä‡e se dogoditi 2030. godine. Ako bi se radni vijek poÄeo postupno poveÄ‡avati na 67 godina veÄ‡ od 2020., tada bi se u tom desetogodiÅ¡njem razdoblju radni vijek Å¾ena svake godine poveÄ‡ao za Å¡est mjeseci.

Osim dizanja praga za starosnu mirovinu, oÄekuje se poveÄ‡anje novÄane penalizacije za raniji kao i stimulacije za kasniji odlazak u mirovinu. Prema vaÅ¾eÄ‡em zakonu, Hrvatima se mirovina trajno smanjuje 1,2 do 4,2 posto po godini ranijeg umirovljenja, po principu Å¡to je viÅ¡e staÅ¾a i smanjenje je niÅ¾e.

Slovenija ima Äak i niÅ¾i postotak umanjenja od Hrvatske (od 1,2 do 3,6 posto), dok se u ostalim zemljama smanjenje mirovina kreÄ‡e od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. Sindikalac KreÅ¡imir Sever odmah je negodovao te upozorio premijera da radnici ne odlaze u prijevremene mirovine svojom voljom nego zato Å¡to ostaju bez posla. Lani je u prijevremenu mirovinu otiÅ¡lo oko 12 tisuÄ‡a radnika koji su za 36 godina staÅ¾a dobili 2200 kuna mirovine. Penalizacija im je smanjila mirovine za pribliÅ¾no 500 kuna.

Danijel NestiÄ‡, struÄnjak za mirovinski sustav, kaÅ¾e da, iako neugodne, najavljene promjene imaju opravdanje iz dva razloga. Prvi je povezan s olakÅ¡anjem financijskog stanja cijelog mirovinskog sustava jer se usporava rast izdataka za mirovine. Budu li ljudi dulje radili, uplaÄ‡ivat Ä‡e viÅ¡e doprinosa pa Ä‡e im i mirovine biti veÄ‡e.

Penalizacija ima i svoju ekonomsku logiku. Ona je zapravo korekcija za oÄekivani broj godina koriÅ¡tenja mirovina. Osoba koja odlazi u mirovinu sa 60 godina moÅ¾e oÄekivati da Ä‡e pet godina dulje primati mirovinu od osobe koja odlazi sa 65 godina.

BivÅ¡i ministar rada Mirando MrsiÄ‡ pri izmjeni je iÅ¡ao na ruku ljudima koji imaju puno staÅ¾a, a njegova bi nasljednica Nada Å ikiÄ‡ svoj zakonski prijedlog trebala objaviti za par mjeseci.

www.vzaktualno.hr

MartinÄeviÄ‡ i dalje predsjednica u VaraÅ¾dinu

12. ožujka 2016.

SinoÄ‡ je u hotelu Turist u VaraÅ¾dinu odrÅ¾ana Izborna skupÅ¡tina Narodne stranke – reformisti Gradske organizacije VaraÅ¾din. Za predsjednicu sa 135 glasova izabrana je potpredsjednica Reformista Natalija MartinÄeviÄ‡, koja je i do sada obnaÅ¡ala funkciju predsjednice Gradske organizacije.

Za potpredsjednike izabrani su Darko Detelj sa 124 glasa i SaÅ¡a Novoselec sa 122 glasa. Na Izbornoj skupÅ¡tini bilo je prisutno ukupno 139 delegata, a glasanje je bilo tajno.

Natalija MartinÄeviÄ‡, potpredsjednica Narodne stranke – reformisti i predsjednica Gradske organizacije VaraÅ¾din, predstavila je rad Gradske organizacije od njezina osnutka u prosincu 2014. godine do juÄeraÅ¡nje Izborne skupÅ¡tine.

Reformisti Gradske organizacije bili su iznimno aktivni te u godinu dana organizirali preko 70 druÅ¾enja s graÄ‘anima na kojima su predstavljali programe i projekte stranke, brojne humanitarne akcije, razna edukativna predavanja, tribine o energetskoj uÄinkovitosti, tribine o novostima u poljoprivredi kao i mnoge predizborne skupove i prigodna druÅ¾enja. Osnovali su i iznimno aktivan Interesni odbor Å¾ena te kao jedina stranka u gradu i Interesni odbor umirovljenika. Na 11 konferencija za medije i s 27 priopÄ‡enja oÄitovali su se o svim vaÅ¾nim gradskim, Å¾upanijskim i nacionalnim temama, istaknuto je.

Na izborima za vijeÄ‡a mjesnih odbora Reformisti su dobili 22 % glasova graÄ‘ana, odnosno 32 vijeÄ‡niÄka mandata, te se pozicionirali kao najjaÄa politiÄka opcija u gradskim mjesnim odborima. Na parlamentarne izbore Reformisti su izaÅ¡li samostalno, van blokova HDZ-a i SDP-a, te u gradu VaraÅ¾dinu dobili podrÅ¡ku od 11,18 % Å¡to je zbog pojave Mosta bilo manje od oÄekivanog, ali ipak omoguÄ‡ilo da VaraÅ¾din u Saboru bude zastupljen preko zastupnika Reformista.

Izbornom skupÅ¡tinom Gradske organizacije Älanovi su dali povjerenje vodstvu koje se pokazalo odgovornim i sposobnim voditi ovu organizaciju, ali i izabrali nove Älanove koji Ä‡e svojom kvalitetom i radom ojaÄati dosadaÅ¡nji rad Reformista na podruÄju grada VaraÅ¾dina, informacije su s Izborne skupÅ¡tine.

“Na danaÅ¡njoj izbornoj skupÅ¡tini izabrali smo ljude koji su se do sada iskazali kroz rad, angaÅ¾man i predanost prema ciljevima i programima stranke. S vodstvom stranke koje smo danas izabrali, sljedeÄ‡ih godinu dana pripremat Ä‡emo i prezentirati naÅ¡im graÄ‘anima konkretne programe i projekte za naÅ¡ VaraÅ¾din s ciljem preuzimanja pune odgovornosti za voÄ‘enje ovog grada nakon lokalnih izbora sljedeÄ‡e godine”, istaknula je MartinÄeviÄ‡.

Izbornoj skupÅ¡tini prisustvovao je i predsjednik Narodne stranke – reformisti i saborski zastupnik Radimir ÄŒaÄiÄ‡, potpredsjednik Reformista Petar BaranoviÄ‡, Älanovi nacionalnog predsjedniÅ¡tva Darko HreniÄ‡ i Robert Hirc, predsjednik Å½upanijske organizacije VaraÅ¾dinske Å¾upanije Tomislav Paljak i brojni Älanovi Å¾upanijskog predsjedniÅ¡tva.

Nakon Izborne skupÅ¡tine odrÅ¾ana je izloÅ¾ba fotografija â€žJednogodiÅ¡nji rad Interesnog odbora Å¾ena kroz fotografiju“ koju su organizirale i na taj naÄin predstavile svoj rad Älanice Interesnog odbora Å¾ena Gradske organizacije VaraÅ¾din.

www.vzaktualno.hr

U petak je u Ministarstvu zdravlja odrÅ¾an sastanak na temu vraÄ‡anja Å¾upanijskih bolnica na upravljanje svojim osnivaÄima i reorganizacije te proÅ¡irenja hitne medicinske mreÅ¾e na razini cijele Republike Hrvatske. Sastanak je odrÅ¾an na poziv ministra Darija NakiÄ‡a koji je proÅ¡li tjedan uputio poziv svim Å¾upanima i njihovim proÄelnicima za zdravstvo te Gradu Zagrebu da se odazovu na ovaj sastanak i prezentaciju oko navedenih tema. Na sastanku su bili nazoÄni gotovo svi Å¾upani ili njihovi zamjenici te proÄelnici za zdravstvo, informacije su iz Ministarstva.

Ministar je na uvodnom dijelu prezentirao dosadaÅ¡nje rezultate Programa sanacije bolnica koji, kako rezultati pokazuju, nije poluÄio oÄekivane rezultate i smanjio dugove bolnica. Slijedom izloÅ¾enih rezultata programa, ministar je dao prijedlog dopune Zakona o sanaciji javnih ustanova koji podrazumijeva sklapanje posebnih sporazuma izmeÄ‘u Ministarstva zdravlja, Å¾upanija (osnivaÄa) i zdravstvenih ustanova. Unutar svakog pojedinog sporazuma Ä‡e se posebno iskazati nastala dugovanja odreÄ‘enih bolnica koja su nastala u periodu od 31. prosinca 2013. do 31. prosinca 2015. te Ä‡e se sukladno tome i ostalim parametrima posebno dogovoriti tijek rjeÅ¡avanja problematike oko nastalih dugova i obaveza rjeÅ¡avanja istih, navodi se u priopÄ‡enju iz Ministarstva zdravlja.

Novonastala dugovanja od 1. sijeÄnja 2016. Ä‡e se vraÄ‡ati uÅ¡tedama u tekuÄ‡em poslovanju te dodatnim sredstvima koja Ä‡e se osiguravati iz fondova EU.

Druga tema sastanka je bila reorganizacija i poveÄ‡anje hitne bolniÄke mreÅ¾e koja Ä‡e novim planom postiÄ‡i bolju organizaciju i optimalnu pokrivenost. Prilikom izrade plana se vodila posebna briga oko onih podruÄja koja su imala veliku optereÄ‡enost i nedostatak kadrova i onih podruÄja koja nisu bila pokrivena mreÅ¾om Å¡to se posebno odnosi na podruÄja od posebne drÅ¾avne skrbi gdje je izraÅ¾ena velika depopulacija stanovniÅ¡tva i iseljavanje. Plan obuhvaÄ‡a i poveÄ‡anje mreÅ¾e hitne helikopterske sluÅ¾be u suradnji sa MORH-om koja Ä‡e se najviÅ¡e odraziti na poveÄ‡anu uÄinkovitost sustava tijekom ljetnih mjeseci.

Na sastanku je odluÄeno Ä‡e se pristupiti i rjeÅ¡avanju rada lijeÄnika u koncesiji i onih koji rade u domovima zdravlja na sudjelovanju u radu izvanbolniÄke hitne sluÅ¾be ili rjeÅ¡avanju mrtvozorniÄke sluÅ¾be, Å¡to je naiÅ¡lo na odobravanje svih prisutnih.

Na kraju sastanka je izraÅ¾eno zadovoljstvo i postignuta suglasnost svih prisutnih oko tema koje su bile izloÅ¾ene te je zakljuÄeno da Ä‡e se daljnjim postupcima i zajedniÄkim radom djelovati na unapreÄ‘enju cijelog sustava i smanjenju dugovanja, stoji u priopÄ‡enju iz Ministarstva zdravlja.

www.vzaktualno.hr