ožujak 2016. – Stranica 67

Uštede kroz socijalne naknade 560 milijuna kuna

10. ožujka 2016.

Vlada Ä‡e danas raspravljati o proraÄunu za ovu godinu, prema kojem Ä‡e ukupni prihodi iznositi 114,9 milijardi kuna. Rashodi su planirani na 122,4 milijarde kuna, a deficit ostaje, kao i u nedavno predstavljenim smjernicama, 7,4 milijarde kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.

Rashodi iz opÄ‡ih izvora ne poveÄ‡avaju se u odnosu na preliminarno izvrÅ¡enje proraÄuna za 2015. Vlada planira rast prihoda od poreza od 1,2 posto, ili za 800 milijuna kuna, dok bi ukupni rast prihoda u odnosu na izvrÅ¡enje 2015. trebao iznositi pet milijardi kuna zajedno s pomoÄ‡i iz EU-a.

U plaÄ‡e i mirovine se neÄ‡e dirati i predviÄ‘en je Äak rast plaÄ‡a za 0,5 posto po godini staÅ¾a te poveÄ‡anje mirovina kroz indeksaciju. No zato se planiraju uÅ¡tede od 560 milijuna kuna na naknadama za graÄ‘ane i kuÄ‡anstva i to na naÄin da Ä‡e se na sve socijalne naknade primjenjivati imovinski cenzus.

Iako svi detalji nisu poznati najvjerojatnije Ä‡e se iÄ‡i u smjeru da se imovinski cenzus primjenjuje na sve naknade – invalidnine, doplatke, braniteljske povlastice, rodiljne naknade, aktivne mjere zapoÅ¡ljavanja… U nekim sluÄajevima, poput mjera za zapoÅ¡ljavanje, planira se povuÄ‡i viÅ¡e novca iz EU fondova. Ukupne uÅ¡tede u proraÄunu iznosit Ä‡e 2,5 milijardi kuna.

U proraÄunu nisu predviÄ‘ena sredstva od 1,8 milijardi kuna za poveÄ‡anje osnovica plaÄ‡a od Å¡est posto za drÅ¾avne i javne sluÅ¾benike, ali od izvora iz Vlade doznajemo da bi uskoro trebali biti otvoreni pregovori sa sindikatima.

Foto www.vlada.gov.hr

www.vzaktualno.hr

OdbaÄena kaznena protiv Karamarka

10. ožujka 2016.

USKOK je, kako nam je sluÅ¾beno potvrÄ‘eno, odbacio kaznenu prijavu protiv prvog potpredsjednika Vlade RH i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka vezano uz navodne nezakonitosti u poslovanju njegove nekadaÅ¡nje tvrtke Soboli s drÅ¾avnim i javnim poduzeÄ‡ima – donosi Jutarnji.hr.

“Na temelju rezultata kriminalistiÄkog istraÅ¾ivanja koje je po nalogu USKOK-a proveo PNUSKOK, tijekom kojega je pribavljena cjelokupna relevantna dokumentacija te ispitano viÅ¡e sluÅ¾benih i odgovornih osoba, utvrÄ‘eno je da u predmetnom sluÄaju ne postoji osnovana sumnja na poÄinjenje kaznenih djela kako iz nadleÅ¾nosti ovog Ureda, tako ni drugih kaznenih djela koja se progone po sluÅ¾benoj duÅ¾nosti, te je slijedom navedenog doneseno rjeÅ¡enje o odbaÄaju kaznene prijave”, odgovoreno nam je iz USKOK-a na upit o sudbini kaznene prijave protiv Karamarka.

A kaznene prijave joÅ¡ je 2011. godine podnio predsjednik udruge Partnerstvo za druÅ¡tveni razvoj Munir Podumnjak tereteÄ‡i Karamarka za niz zloupotreba i druga kaznena djela. Prijave vezane uz navodne nezakonitosti u financiranju KoÅ¡arkaÅ¡kog kluba Zagreb, dok je Karamarko bio u upravi kluba, te zamjene zemljiÅ¡ta u Obrovcu i prije su odbaÄene.

USKOK i policija dugo su se bavili treÄ‡om prijavom koja se odnosila na navodno sporne poslove Sobolija, primjerice s HAC-om i Podravkom za koje je Soboli izmeÄ‘u 2005. i 2010. godine odradio ugovore teÅ¡ke viÅ¡e od 20 milijuna kuna. Treba napomenuti da je Karamarko i prije prenio svoje poslovne udjele u toj tvrtki najprije na odvjetnike, a potom na druge osobe, Å¡to su neki smatrali samo fiktivnim izlaskom iz tvrtke. No istraga te spekulacije oÄito nije potvrdila – donosi Jutarnji.hr.

Rješenje za 600 studenata

10. ožujka 2016.

Za izgradnju novog Studentskog doma u VaraÅ¾dinu dodijeljen je 141 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz europskih fondova. O izgradnji SveuÄiliÅ¡nog kampusa – Studentskog doma s prateÄ‡im sadrÅ¾ajima danas Ä‡e na konferenciji za novinare govoriti gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡, predsjednik Upravnog vijeÄ‡a SC VaraÅ¾din prof. dr. sc. Josip Mesec, i ravnatelj SC VaraÅ¾din Nenad MilijaÅ¡, mag. inf.

InaÄe, 2012. donijeta je Odluka Gradskog vijeÄ‡a VaraÅ¾dina o darovanju zemljiÅ¡ta s graÄ‘evinama Studentskom centru VaraÅ¾din. Naredne godine na natjeÄaju je odabrano idejno rjeÅ¡enje za dom i arhitektonsko za restoran, projekt uvrÅ¡ten na indikativnu listu MZOS-a. 2014. izgraÄ‘en je studentski restoran i projektiran novi dom, a iz Fonda za tehniÄku pomoÄ‡ MZOS dodijeljeno je 678.750,00 kuna. ProÅ¡le godine dobivena je graÄ‘evinska dozvola za dom, izvrÅ¡ena prijava na Poziv za EU sredstva i raspisana javna nabava za graÄ‘evinsko-obrtniÄke radove i struÄni nadzor. Sada je donijeta odluka o dodjeli sredstava u iznosu od 141.590.368,42 kuna, odluke o odabiru izvoÄ‘aÄa radova i nadzora, javna nabava za voditelja projekta i odluka o odabiru, poÄetak radova i javna nabava za opremanje doma. 2017/18. akademske godine predviÄ‘en je dovrÅ¡etak objekta, tehniÄki pregled i puÅ¡tanje u rad, ovisno o ishodima javnih nabava odnosno eventualnim Å¾albama.

U financijskoj konstrukciji prihvatljivi su troÅ¡kovi od 1.1.2014., prema Pozivu za EU sredstva, 142.269.118,42 kuna. Dobivena sredstva iz Fonda za tehniÄku pomoÄ‡ MZOS-a su 678.750,00 kuna, a dobivena sredstva po Pozivu 141.590.368,42 kuna.

Novi Ä‡e dom imati 600 kreveta u 243 sobe, 12 jednokrevetnih soba, 90 dvokrevetnih soba, 129 trokrevetnih soba, 3 jednokrevetne sobe za invalide, 6 dvokrevetnih soba za invalide, 2 jednokrevetne sobe za profesore i 1 Äetverokrevetni apartman s kuhinjom.

Dom Ä‡e imati podzemnu garaÅ¾u i skladiÅ¡ta, u prizemlju recepciju, urede, studentski klub, studentski zbor, ambulantu, praonicu i suÅ¡ionicu rublja, garaÅ¾u za bicikle, te pet katova za smjeÅ¡taj studenata sa sobama, 15 Äajnih kuhinja, 6 dnevnih boravaka i 6 uÄionica.

Ukupna povrÅ¡ina zemljiÅ¡ta SveuÄiliÅ¡nog kampusa je 18.099,00 mÂ². Tlocrtna povrÅ¡ina restorana je 1.180,78 mÂ², starog doma 1.605,00 mÂ², novog doma 2.183,50 mÂ², zelenih povrÅ¡ina i sportskog igraliÅ¡ta 5.332,41 mÂ², a parkinga, ulica i Å¡etnica 7.797,31 mÂ².

U SveuÄiliÅ¡nom kampusu Ä‡e biti ukupno 285 parkirnih mjesta, u podzemnoj garaÅ¾i 118 i vanjskih 167, te 385 mjesta za bicikle, u garaÅ¾i za bicikle u prizemlju novog doma 340 i na vanjskim stalcima za bicikle 45.

www.vzaktualno.hr

Razlika izmeÄ‘u aerobne i anaerobne tjelesne aktivnosti

10. ožujka 2016.

UspuÅ¡ete li se penjuÄ‡i po stepenicama ili noseÄ‡i kupljene namirnice na placu, dok drugi to rade s lakoÄ‡om? Osim Å¡to se manje zadiÅ¡u, puno brÅ¾e se oporave, kao da im to nije bio nikakav dodatni napor. Jasno nam je da su te osobe u boljoj kondiciji i da se bave nekom tjelesnom aktivnoÅ¡Ä‡u, Å¡to im omoguÄ‡uje bolje i lakÅ¡e podnoÅ¡enje poveÄ‡anih napora koji se postave pred organizam.

Funkcionalne sposobnosti takvih osoba na viÅ¡oj su razini, a to se postiÅ¾e redovitim, odgovarajuÄ‡im i ciljanim treningom.Funkcionalne sposobnosti povezane su s djelotvornom funkcijom sustava za transport kisika (srÄanoÅ¾ilni i diÅ¡ni sustav) pod optereÄ‡enjem, za vrijeme treninga i tijekom oporavka.

Energija je neophodna za funkcioniranje organizma, a dobiva se unosom hranjivih tvari, tekuÄ‡ine i kisika u organizam. Energetske potrebe su razliÄite obzirom na aktivnost koju tijelo obavlja, a ovise o intenzitetu i trajanju tog rada te o vrsti aktivnosti. U mirovanju i za vrijeme spavanja energija je potrebna samo za odrÅ¾avanje osnovnih Å¾ivotnih funkcija, a poveÄ‡anjem aktivnosti poveÄ‡ava se i potreba za energijom. Energija nije potrebna samo za rad miÅ¡iÄ‡a veÄ‡ i za obavljanje svih ostalih fizioloÅ¡kih funkcija.

Rad koji je kratkotrajan (do 2 minute) i intenzivan, najÄeÅ¡Ä‡e koristi energiju iz anaerobnih izvora, dok dugotrajnije aktivnosti energiju koriste preteÅ¾no ili iskljuÄivo iz aerobnih izvora. Tijelo kao izvor energije prvenstveno koristi ugljikohidrate i masti. U kojem omjeru, zavisit Ä‡e od intenziteta i trajanja rada. BjelanÄevine prvenstveno sluÅ¾e za izgradnju tijela i vrlo rijetko se iskoriÅ¡tavaju kao izvor energije, osim u nedostatku drugih hranjivih tvari.

Da bi se hranjive tvari (ugljikohidrati i masti) mogle upotrijebiti, tijelo ih razgraÄ‘uje, a krajnji produkt je u najveÄ‡oj mjeri glukoza. Glukoza se optokom krvi raznosi svuda po tijelu i ulazi u stanice. Glukoza se moÅ¾e razgraÄ‘ivati na dva naÄina: bez prisustva kisika – anaerobno ili uz prisustvo kisika – aerobno.

Anaerobni energetski kapacitet – kratkotrajne aktivnosti visokog intenziteta: bacanja, skokovi, sprintevi, brze promjene smjera kretanja…

Aerobni energetski kapacitet – dugotrajne aktivnosti umjerenog intenziteta:

trÄanje na srednje i duge staze, biciklizam, veslanje, rolanje…

VeÄ‡ina sportova u veÄ‡oj ili manjoj mjeri koristi oba energetska sustava, ali u razliÄitim sportskim granama sudjeluju u razliÄitim omjerima. Dobra je vijest da se funkcionalne sposobnosti, osobito sposobnosti aerobnog energetskog kapaciteta, mogu poboljÅ¡avati i u srednjoj, pa Äak i starijoj Å¾ivotnoj dobi. Preduvjet za to je redovita, kontinuirana i odgovarajuÄ‡a tjelesna aktivnost.

Anica Sitar Dvorski, prof. kineziologije

ProÄitajte što je sve ÄŒaÄiÄ‡ prijavio u imovinskoj kartici

9. ožujka 2016.

240

Saborski zastupnik i Å¡ef Narodne stranke – reformisti Radimir ÄŒaÄiÄ‡ teÅ¾ak je viÅ¡e milijuna kuna u nekretninama, a kad se tome pribroje i nekretnine njegove supruge, umjetnine, vlasniÄki udjeli, odnosno dionice, ili pak zemljiÅ¡ta i pokretnine, ispada da je obitelj ÄŒaÄiÄ‡ joÅ¡ uvijek meÄ‘u onima Äija se vrijednost imovine broji u desecima milijuna kuna.

Kako je navedeno u imovinskoj kartici, Radimir ÄŒaÄiÄ‡ prijavio je saborsku naknadu od 15 tisuÄ‡a kuna neto, a od ostalih prihoda tu je i 17 tisuÄ‡a kuna neto iznosa od primitaka koji se ne smatraju dohotkom i primitaka na koje se ne plaÄ‡a porez na dohodak.

Supruga ne prima redovnu plaÄ‡u, ali ima primitak od 7800 od osiguranja.

Å to se tiÄe potraÅ¾ivanja, ÄŒaÄiÄ‡ je prijavio 8,8 milijuna kuna.

Od nekretnina, Radimir ÄŒaÄiÄ‡ posjeduje stan u Zagrebu od 41 kvadrat, a Äija je vrijednost procijenjena na 280 tisuÄ‡a kuna, a ima i apartman u Kranjskoj gori vrijedan 220 tisuÄ‡a kuna. Vlasnik je i graÄ‘evinskog zemljiÅ¡ta u zagrebaÅ¡kim Å estinama, koje je procijenjeno na 1,2 milijuna kuna. VlasniÅ¡tvo dvije kuÄ‡e u Dubrovniku, jedne od 120 kvadrata vrijedne 1,8 milijuna kuna, te druge od 70 kvadrata vrijedne 600 tisuÄ‡a kuna, dijeli sa suprugom.

ÄŒaÄiÄ‡ je suvlasnik i njive u mjestu DubrovÄak Desni, koja prema imovinskoj kartici vrijedi 450 tisuÄ‡a kuna, a piÅ¡e i da je rijeÄ o nasljedstvu.

Njegova supruga vlasnica je kuÄ‡e u Jakopovcu vrijedna 2,7 milijuna kuna, kao i dva voÄ‡njaka u Jakopovcu koji zajedno vrijede neÅ¡to viÅ¡e od 30 tisuÄ‡a kuna. ÄŒaÄiÄ‡eva supruga takoÄ‘er posjeduje graÄ‘evinsko zemljiÅ¡te u KaÅ¡telancu vrijedno 230 tisuÄ‡a kuna, kao i Å¡umu i nekoliko oranica.

Supruga je i suvlasnica kuÄ‡e u VaraÅ¾dinu vrijedne 1,9 milijuna kuna te je vlasnica stana, takoÄ‘er u VaraÅ¾dinu, koji je vrijedan 280 tisuÄ‡a kuna.

Å to se pokretnina tiÄe, ÄŒaÄiÄ‡eva supruga ima dva automobila, SMART PULSE cdi i Hyndai ix35, a Å¡to je zanimljivo, posjeduje i brod BeneteauTrawler vrijedan pola milijuna kuna.

ÄŒaÄiÄ‡ i njegova supruga posjeduju i umjetnine Äija je procijenjena vrijednost oko 180 tisuÄ‡a kuna.

ÄŒaÄiÄ‡ ima udjele u Atlanskoj plovidbi, Fima vrijednosnicama, ZagrebaÄkoj banci… Ima i udio u fondovima ZB invest i Erste Adriatic Equity, a prijavio je i udio od 6,9 posto Coning Alfi.

Å to se uÅ¡teÄ‘evine tiÄe, Radimir ÄŒaÄiÄ‡ i supruga uÅ¡tedili su 195 tisuÄ‡a kuna i 365 tisuÄ‡a eura.

www.vzaktualno.hr

MaÄ‘arska zemlja partner VBV-a

9. ožujka 2016.

VaraÅ¾din je danas posjetilo izaslanstvo Kulturnog holdinga Zsolnay, odnosno grada PeÄuha iz MaÄ‘arske, koje je predvodio zamjenik gradonaÄelnika Åri LÃ¡szlÃ³. U Gradskoj vijeÄ‡nici odrÅ¾an je radni sastanak na kojem su gosti iz maÄ‘arskog grada s gradonaÄelnikom VaraÅ¾dina Goranom HabuÅ¡om, njegovim suradnicima i predstavnicima kulturnih ustanova u VaraÅ¾dinu razmijenili ideje i prijedloge za unapreÄ‘enje kulturne suradnje.

– Delegacija iz PeÄuha je prije svega kulturna delegacija, razgovarali smo o suradnji na kulturnom planu. Tu su sve ustanove koje s bave kulturom s podruÄja grada. Predstavili smo ono Å¡to radimo, projekte koji bi mogli zajedno raditi. Da podsjetim, iduÄ‡e godine MaÄ‘arska je zemlja partner VBV-a – rekao je gradonaÄelnik HabuÅ¡ te dodao da varaÅ¾dinskim kulturnjacima PeÄuh nije nepoznat grad.

– SuraÄ‘ivali smo s njima i koristili njihova iskustva prilikom pripreme za kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Ono Å¡to smo rekli, bez obzira Å¡to nismo uspjeli u tom naumu, da i dalje nastavljamo programe u kulturi koje smo si zacrtali zbog samog grada i zbog toga Å¡to smo najprepoznatljiviji po kulturi i kulturnom turizmu. Vjerujem da Ä‡e ova suradnja danas, razgovori izmeÄ‘u institucija iz PeÄuha i VaraÅ¾dina uroditi novom suradnjom – kazao je HabuÅ¡ naglasivÅ¡i da je ovo veÄ‡ treÄ‡i sastanak VaraÅ¾dina i PeÄuha.

Zamjenik gradonaÄelnika Åri LÃ¡szlÃ³ istaknuo je da je PeÄuh prije pet godina bio Europska prijestolnica kulture.

– Taj projekt je grad PeÄuh uÄinio srediÅ¡tem kulture u MaÄ‘arskoj. Na razini drÅ¾ave su prepoznate potrebe kulturne suradnju naÅ¡eg garda sa zemljama juÅ¾no od nas. VeÄ‡ smo uÄinili konkretne korake i oprije par tjedana jedna delegacija je posjetila Sarajevo, nakon toga Zagreb i danas smo u VaraÅ¾din. BuduÄ‡i da smo kao prijestolnica kulture uspjeli ostvariti projekt izgradnje velike koncertne dvorane u koju stane oko tisuÄ‡u posjetitelja, oÄekujemo od umjetnika iz raznih zemlja, meÄ‘u njima i Hrvatske, da sudjeluju na naÅ¡im velikim koncertima. OÄekujemo umjetnike, glazbenike, kazaliÅ¡ta iz Zagreba, VaraÅ¾dina i drugih hrvatskih gradova da budu gosti u PeÄuhu i da Å¡irimo kulturnu suradnju – rekao je zamjenik gradonaÄelnika PeÄuha i dodao da se pripremaju za iduÄ‡u godinu i partnerstvo VaraÅ¾dinskim baroknim veÄerima.

www.vzaktualno.hr

Javnost ima krivu sliku o socijalnim radnicima

9. ožujka 2016.

U varaÅ¾dinskom hotelu Turist odrÅ¾an je drugi po redu regionalni simpozij socijalnih radnika pod nazivom â€žUloga socijalnih radnika u promicanju dostojanstva i vrijednosti ljudi“. Simpozij je organiziran povodom obiljeÅ¾avanja Svjetskog dana socijalnog rada, a okupio je preko 240 socijalnih radnika s podruÄja VaraÅ¾dinske, MeÄ‘imurske, KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke i Krapinsko-zagorske Å¾upanije.

Globalni je program predvidio da socijalni radnici diljem svijeta ovaj dan pokuÅ¡aju iskoristiti kako bi istaknuli ulogu socijalnih radnika u promicanju dostojanstva i vrijednosti ljudi, u postizanju pozitivnih promjena u svijetu, o brizi o svim korisniÄkim skupinama, tj. onim osobama i zajednicama koje se nalaze u riziku od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄenosti te drugih nedaÄ‡a.

Simpoziju je uz socijalne radnike nazoÄio i zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alen KiÅ¡iÄ‡, koji je istaknuo zadovoljstvo Å¡to je Udruga socijalnih radnika VaraÅ¾dinske Å¾upanije uspjela organizirati i stvoriti tradiciju odrÅ¾avanja simpozija u VaraÅ¾dinu.

–Socijalni radnici su ljudi koji ispravljaju anomalije u druÅ¡tvu, koji bi trebali biti ona finalna instanca kod primjerice braÄnih problema, Å¡to nije uvijek lako jer kakvu god odluku donijeli, nekoga Ä‡ete povrijediti, a ponekad i oÅ¡tetiti. To je vrlo senzibilno zanimanje i na ovaj se naÄin ljudi moraju okupljati i razmjenjivati iskustva i impresije kako bi razinu greÅ¡ke sveli na najmanju moguÄ‡u – rekao je KiÅ¡iÄ‡ i pojasnio kako VaraÅ¾dinska Å¾upanija ima odliÄnu suradnju s Udrugom socijalnih radnika i centrima za socijalnu skrb, jer u njima vidi savjetodavca kroz Savjet za socijalnu skrb za sredstva osigurana u proraÄunu za programe iz socijalne skrbi. -To nisu mala sredstva, primjerice 7,7 milijuna kuna decentraliziranih sredstava te 2 milijuna kuna iz Å¾upanijskog proraÄuna iznad zakonskog standarda – zakljuÄio je zamjenik KiÅ¡iÄ‡.

Na skupu su odrÅ¾ana izlaganja socijalnih radnica i radnika s prikazima sluÄajeva iz prakse, kao i radionice i rasprava. Naglasak danaÅ¡njeg simpozija bio je na djeci, udomljenoj i djeci u obiteljima gdje se roditelji razvode te njihovim problemima koji se javljaju uz situacije razvoda, kao i ljudska prava osoba koja su liÅ¡ene poslovne sposobnosti i druge teme koje obuhvaÄ‡aju skupine ljudi koji su u najveÄ‡em riziku od krÅ¡enja ljudskih prava.

Simpoziju se odazvala i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Å tefica KaraÄiÄ‡, koja je kazala kako je promicanje dostojanstva i vrijednosti ljudi temeljna vrijednost profesije socijalnog rada.

–Å½elimo govoriti o komuniciranju u javnosti o poloÅ¾aju onih koji su drugaÄiji, o njihovoj zaÅ¡titi i ravnopravnosti ljudi u cijelom druÅ¡tvu. Socijalni radnici nemaju ravnopravnu poziciju u javnosti jer su vezani profesionalnom tajnom i ne mogu govoriti o konkretnim sluÄajevima, naroÄito tad kad se pojave problemi ili reakcije u javnosti na neki dogaÄ‘aj – rekla je KaraÄiÄ‡ pojasnivÅ¡i razloge zbog Äega se u javnosti stjeÄe krivi dojam o radu socijalnih radnika. Istaknula je kako su socijalni radnici prijatelji svih ljudi, ne komuniciraju loÅ¡e i agresivno veÄ‡ proaktivno i humano i pokuÅ¡avaju razumjeti one ljute i gnjevne te im pomoÄ‡i.

Ovaj simpozij je vaÅ¾an za profesiju jer je to prilika za razmjenu iskustva i primjera dobre prakse, otvora nove teme od znaÄaja za profesiju i profesionalni razvoj te da poÅ¡alje poruke javnosti, prije svega na poveÄ‡anje prava korisnika i zaÅ¡titu njihovih interesa u druÅ¡tvu tj. bolji poloÅ¾aj u druÅ¡tvu i sustavu socijalne skrbi.

www.vzaktualno.hr