Stigli su najnoviji rezultati CRO Demoskopa o politiÄkim i druÅ¡tvenim preferencijama meÄ‘u graÄ‘anima Hrvatske. Istraživanje je u razdoblju od 01. do 03. ožujka provela agencija Promocija plus, prenosi HRT.
Da se parlamentarni izbori održavaju sada, Domoljubna bi koalicija bila u blagoj prednosti u odnosu na lijevo-liberalnu koaliciju Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima. HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 31,4% glasova (u odnosu na 32,7%), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 30,9% (u veljaÄi 32,3%).
Most nezavisnih lista i dalje je na trećem mjestu s izborom od 8,9% (prije mjesec dana 9,1%, a poÄetkom sijeÄnja 11,7 odnosno 15,4% prije tri mjeseca Å¡to je bio i zenit izborne potpore ovoj listi). Mostu se u tri postizborna mjeseÄna istraživanja smanjila potpora za 6,6 postotnih bodova, dok su obje vodeće koalicije zabilježile rast podrÅ¡ke (Domoljubna koalicija za 2,0, odnosno Hrvatska raste za 0,6 postotnih bodova).
Pad potpore Mostu osjetio je Živi zid koji je Äetvrti s izborom od 4,4% (u odnos na 3,2% u veljaÄi). Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2,3% izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,8% i Orah s 1,6%.
Na ljestvici samostalnih politiÄkih stranaka na vrhu je HDZ-u s izborom od 29,3% (u veljaÄi 30,0%), a SDP je drugi s 28,2% (u veljaÄi 28,8%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrÅ¡ke od 1,4 postotnih bodova u mjesec dana, odnosno 6,9 u dva mjeseca (sadaÅ¡njih 8,6%, prema 10% u veljaÄi, odnosno prosinaÄkih 15,6%). Živi je zid s 4% na Äetvrtom mjestu (prije mjesec dana 3,1%), a slijede HNS s 2,3% i HSS s 1,8%.

Å to se pojedinih hrvatskih politiÄara tiÄe, na vrhu je predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 20,1% (prema 24,6% iz veljaÄe). Premijer Tihomir OreÅ¡ković zabilježio je znaÄajan porast izbora za najpozitivnijeg hrvatskog politiÄara i sa 16,5% se nalazi na drugom mjestu (prije mjesec izbor je bio 9,9%, a prije dva mjeseca 2,2%). Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 8,0% (prema 10,3% iz veljaÄe), dok je Josip Leko Äetvrti s izborom od 6,7% (u veljaÄi 7,2%), a slijedi Tonino Picula s izborom od 5,1% (u veljaÄi 4,2%). Izbor Ivana SinÄića je s 1,1% u veljaÄi skoÄio na ovomjeseÄnih 4,6%, te je time na ovoj ljestvici potisnuo Božu Petrova na sedmu poziciju s izborom od 3,4% (prije mjesec dana 4,7%, u sijeÄnju 6,7%, a u prosincu 10,8%). MeÄ‘u deset najpozitivnijih politiÄara joÅ¡ su Boris Lalovac(3,0%), Tomislav Karamarko (2,5%) i Milan Bandić (2,1%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih politiÄara uvjerljivo i već popriliÄno dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih politiÄkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,9%) i Zoran Milanović (31,4%). Svi politiÄari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo Äest izbor za najnegativnije hrvatske politiÄare (11,2%), a na Äetvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,7%. MeÄ‘u prvih deset najnegativnijih domaćih politiÄkih osoba joÅ¡ su Kolinda Grabar Kitarović (2,1%), Ivo Sanader (1,3%), Nenad Stazić ( 1,0%), Milijan Brkić (0,8%), Vesna Pusić (0,8%) i Zlatan Hasanbegović (0,7%).
U izboru za najvažniju temu/dogaÄ‘aj mjeseca najÄešća je ona koja se odnosi na izbjegliÄku krizu i zaoÅ¡travanje odnosa izmeÄ‘u europskih država (25,9%), dok su poteÅ¡koće oko izbora zamjenika i pomoćnika ministara izbor za temu mjeseca u 19% sluÄajeva.
Jedina pozitivna tema (po svom implicitnom sadržaju) je ona s objavom rezultata o rastu BDP-a u 2015. koja je s izborom od 2,9% tek na devetom mjestu, malo više od rasprave o potrebi provođenja lustracije (s izborom od 2%).
Da zemlja ide u dobrom smjeru misli 20,6% graÄ‘anki/graÄ‘ana (u odnosu 24,1% iz veljaÄe, odnosno 29,4% iz sijeÄanja), dok ih 64,8% misli da Hrvatska ide u pogreÅ¡nom smjeru (prema 58,6% iz veljaÄe, odnosno 49,4 iz sijeÄanja). Ne zna njih 14,6% (u veljaÄi 17,3, u sijeÄnju 21,4%).
Vlada je za svoj rad dobila ocjenu 2,31 (Å¡to je manje od one zabilježene u veljaÄi, kad je iznosila 2,41).
MeÄ‘utim, ona je neÅ¡to niža i od one kojom je zavrÅ¡ila svoj mandat prethodna Vlada koja je u posljednjem mjeseÄnom istraživanju dobila ocjenu 2,52, ali je i znatno manja od ocjene koju je Vlada Zorana Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije Äetiri godine (u ožujku 2012. godine je iznosila 2,94).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo Ävrstu trojku, odnosno 3,31 prema 3,47 iz veljaÄe, dok najviÅ¡e predstavniÄko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,28, javlja HRT.