Od danas vojska može na granicu
Nakon sjednice Vlade RH ministar obrane Josip Buljević u izjavi medijima govorio je o izmjenama  Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o obrani. “Te izmjene zakona omogućit će oružanim snagama da asistiraju policiji u nazoru državne granice u slučaju potrebe”, naglasio je ministar.

U ovom slučaju se radi isključivo o pomoći policije u nadzoru državne granice. Nadalje, ministar je pojasnio proceduru kako spomenute izmjene funkcioniraju; Ministar unutarnjih poslova ili Predsjednik Vlade RH pokrene inicijativu da je nužno da oružane snage asistiraju policiji, potom se uputi zahtjev prema Ministarstvu obrane, Ministar obrane predlaže upotrebu oružanih snaga uz prethodno mišljenje Predsjednice RH, odnosno njenu suglasnost, Vlada donosi odluku, ukoliko je odluka pozitivna sklapa se sporazum između Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane i odluka stupa na snagu.

Ministar je rekao da vojska na terenu postupa isključivo po napucima policije, a vojsci je u ovom slučaju nadređen načelnik Glavnog stožera, ali i on postupa u skladu sa dogovorom s MUP-om. O konkretnim brojkama za angažiranje ljudi, nije mogao precizno govoriti jer trenutno nije zaprimljen nikakav zahtjev niti se za to ukazala potreba, kad se ukaže potreba donijet će se odluka. Oružane snage raspolažu s 15 000 pripadnika i na svakog od njih se može računati, istaknuo je.

Na pitanje novinara je li ova odluka potvrda razvoja sustava domovinske sigurnosti ministar Buljević je kazao da je sustav domovinske sigurnosti način razmišljanja, a nije formalizacija nekog koncepta, u tom sustavu se razmišlja kako sustav obrane učini efikasnijim i kako ga pojeftiniti. Komentirajući proračun Ministarstva obrane kazao je da se unatoč racionalizaciji nastavlja sa svim razvojnim projektima.

Tekst i foto:www.vlada.gov.hr
  
Nastavak rasta broja turista
Na području Varaždinske županije u prva je dva mjeseca 2016. godine zabilježen porast dolazaka turista za 15 %, te noćenja za 25 % u odnosu na 2015. godinu. Posebno veseli podatak da je i u 2016. godini nastavljen porast dolazaka stranih turista, pa je tako u prva dva mjeseca zabilježeno 7 % više dolazaka i 2 % više noćenja stranih turista u odnosu na prošlu godinu. Najviše stranih gostiju stiglo je iz Italije, Njemačke, Slovenije, Austrije i Poljske.

Od turističkih zajednica na području Varaždinske županije najveći porast noćenja zabilježila je TZ grada Ludbrega. Važno je napomenuti kako su ovi vrlo pozitivni rezultati posljedica kvalitetnog zajedničkog rada i zalaganja sustava turističkih zajednica i turističkih subjekata s područja Varaždinske županije na unapreÄ‘ivanju turističkih proizvoda županije, kao i promociji  kroz različite vrste oglaÅ¡avanja na domaćem te posebice stranom tržiÅ¡tu, ističu iz Turističke zajednice Varaždinske županije.
TZV
Početkom godine turistički proizvodi i sadržaji Varaždinske županije  predstavljeni su na sajmovima u Londonu i Utrechtu, a odraÄ‘ena je i posebnu prezentacija Klastera SrediÅ¡nje Hrvatske u Ljubljani. Turistička zajednica Varaždinske županije priprema i posebnu prezentaciju u Münchenu 14. travnja, na kojoj će prisustvovati javni i privatni turistički sektor s područja županije. U suradnji s agencijom Select Croatia iz Chichaga i agencijom Uniline dogovorena su studijska putovanja jedanaest američkih i trideset izraelskih agenata, koja će se realizirati u travnju. Radi se o agencijama koje su se specijalizirale za destinacijski turizam u Europi te su zainteresirane uključiti kontinentalne dijelove Hrvatske u svoje aranžmane.


www.vzaktualno.hr
Prijem za varaždinsku olimpijku
Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina u petak je organizirala prijem za Tanju Perec i njenog trenera Josipa Plečka povodom sjajnog ostvarenja – plasmana varaždinske streljačice na predstojeće ljetne Olimpijske igre u Riju.

U  sportskoj dvorani u Graberju Tanju Perec i Josipa Plečka primili su predsjednik Zajednice Goran Vučetić i glavni tajnik Patrik Koščak, a na prijemu je bio i zamjenik gradonačelnika Varaždina Vjeran Radelić.

„Tanja Perec i njezin trener Josip Plečko su tandem koji već dugo godina radi u sportu i s njima je nakon viÅ¡e od 30 godina Varaždin dobio olimpijca koji je aktivan u jednom varaždinskom klubu. Najzanimljivije je da ovaj tandem dugo godina skupa i ovaj rezultat je time joÅ¡ ljepÅ¡i. Tanja ima titulu sportaÅ¡ice grada i osvojena razna prvenstva, kvaliteta je tu“, rekao je predsjednik Zajednice Vučetić te dodao da je za sve sportaÅ¡e u Varaždinu ovaj rezultat uzor i podiže samopouzdanje svih sportaÅ¡a.

Perec

„Zajednica je već pomagala, opremila je Tanju odijelom i puÅ¡kom. To su skromni sportaÅ¡i i uzori su i u sportskoj etici, Å¡to je jednako vrijedno kao i sportski rezultati“, zaključio je Vučetić, a Tanji Perec i Josipu Plečku čestitao je i zamjenik gradonačelnika.

„Možemo biti ponosni na Tanju i Josipa. Ovaj rezultat je poticaj da se omasovi sport kojim se bave“, rekao je Radelić i poželio Tanji puno uspjeha u Brazilu.

Tanja Perec je plasman na Olimpijske igre ostvarila na Europskom prvenstvu u madžarskom Győru, gdje je bila šesta u zračnoj pušci (10 m).

„Spremala sam se za turnir u GyÅ‘ru i znala sam da je to zadnja Å¡ansa za plasman na Olimpijske igre. Time je bio joÅ¡ veći pritisak, ali pripreme su bile jako dobre. Super sam se osjećala i znala da mogu, ali nikad niste sigurni. 50-ak je cura koje mogu biti u vrhu. Ovisilo je kako ću se taj dan osjećati. Bila sam ponosna kako sam cijeli meč odradila. Najteža je bila pauza izmeÄ‘u meča i finala, 4-5 sati, ali kad je krenulo finale, orijentirala sam se na rutinu koju imam. I posložilo se napokon i meni“, kazala je varaždinska olimpijka te najavila da nastavlja s treninzima jer „niti jedan sportaÅ¡ ne živi na staroj slavi“.

Perec

„Imamo tri velika natjecanja pred Olimpijske igre. To su tri svjetska kupa, prvi u Riju kao predolimpijski turnir, provjera streliÅ¡ta i spreme strijelaca. Nakon toga Baku u Azerbajdžanu i Műnchen u Njemačkoj. Bit će i državno prvenstvo u malom kalibru te nekoliko manjih turnira. Vidjet ćemo Å¡to će nam odgovarati. U Riju je u planu pucanje malog kalibra“, riječi su Tanje Perec za koju njen trener očekuje da bi mogla biti dobra na Olimpijskim igrama.

„Ovo je rezultat teÅ¡kog rada u uvjetima koji nisu uvijek idealni. Spremali smo se za London, imali tri Å¡anse i za nevjerojatnih 0,1 kruga izgubili. Bilo je teÅ¡ko, ali preživjeli smo i digli se. Sada smo uspjeli i idemo u Rio“, rekao je Josip Plečko za kojeg se joÅ¡ ne zna hoće li ići u Rio s obzirom na ograničene trenerske kvote.

Predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina Goran Vučetić Tanji Perec i Josipu Plečku uručio je prigodne poklone, a iz sredstva namijenjenih varaždinskom vrhunskom sportu dobili su po 5.000 kuna.

Perec

Perec

Perec

Perec

Perec


www.vzaktualno.hr
OzlijeÄ‘en maloljetni pješak
Međimurska policija izvijestila je da se u četvrtak oko 18 sati u Čakovcu, u Zrinsko-frankopanskoj ulici kod kućnog broja 5, dogodila prometna nesreća u kojoj je stradao maloljetni pješak.

Vozačica osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka, rođena 1967. godine, nije se približavala pješačkom prijelazu sigurnom brzinom zbog čega je prednjim dijelom vozila naletjela na pješaka, koji je već započeo prelaziti kolnik obilježenim pješačkim prijelazom. Pješak je uslijed udara podignut na poklopac motora i vjetrobransko staklo, a potom je odbačen na kolnik.

Vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u Županijsku bolnicu ÄŒakovec, gdje je utvrÄ‘eno da je u prometnoj nesreći lakÅ¡e ozlijeÄ‘en, uz mogućnost prekvalifikacije u težu ozljedu, te je zadržan na liječenju. 

U trenutku nesreće, za vrijeme smanjene vidljivosti, stradali pješak nije bio obilježen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom.

Vozačica će se prekršajno sankcionirati, ukoliko ne dođe do prekvalifikacije ozljeda stradalog pješaka. U tom slučaju radi se o kaznenom djelu izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, novdi se u policijskom izvješću.

S obzirom na učestala stradavanja u cestovnom prometu najranjivijih sudionika, pješaka i biciklista, iz PU međimurske upućuju apel svim sudionicima.

Vozačima savjetuju da brzinu kretanja prilagode stanju na cesti i uvjetima vidljivosti, naročito kada nailaze na obilježene pješačke prijelaze, odnosno prijelaze biciklističkih staza. U uvjetima smanjene vidljivosti i noću, kako bi bili što vidljiviji, biciklisti trebaju u prometu na cestama koristiti reflektirajuću biciklističku odjeću ili reflektirajući prsluk, a pješaci moraju biti označeni izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom. Pješake i bicikliste upozoravaju da budu izuzeto oprezni tijekom kišnih dana, magle, noću i uvjetima smanjene vidljivosti te da za svoje kretanje trebaju koristiti nogostupe i biciklističke staze. Ceste trebaju prelaziti obazrivo i to na obilježenim pješačkim prijelazima i prijelazima biciklističke staze preko ceste, nakon što su se uvjerili da cestu mogu prijeći na siguran način.


www.vzaktualno.hr
Divljao mačetom po Čakovcu
U petak oko 10:25 ujutro graÄ‘ane ÄŒakovca uznemirio je prizor ozlijeÄ‘enog muÅ¡karca koji leži na cesti na Trgu Republike, a kojem pomaže drugi muÅ¡karac, piÅ¡u meÄ‘imurske novine. Na mjestu dogaÄ‘aja joÅ¡ se uvijek nalaze djelatnici Policijske uprave meÄ‘imurske koji ispituju Å¡to se zapravo dogodilo, piÅ¡u meÄ‘imurske novine. 

Po njihovim informacijama policija je u 10:22 dobila poziv o uznemiravanju javnog reda i mira na adresi Trg Republike u Čakovcu. Iz policije su za međimurske novine rekli da je neimenovani muškarac (rođen 1961.) mahao mačetom na trgu i oštetio plastični šator/tendu ugostiteljskog objekta. Na fotografijama izgleda kao da je muškarac koji je mahao mačetom nakon toga svladan te je završio na podu i prije nego je policija došla

Neslužbeno se doznaje da je oštetio objekt Big Ben na Trg Republike, te da je muškarac s mačetom iz Čakovca, zaključuju međimurske novine.

Foto: Međimurske novine
Trka koja vas gura da krajnjih granica
Biciklistički maraton Kajkavijana ove godine obilježava svoje jubilarno 10 izdanje, a Kajkavijana 2016 održat će se 11.06. i startat će toćno u ponoć, kao i svake godine, a prve prijave započele su ovaj tjedan.

Osim Velike Kajkavijane (245 km), vozi se još i dvije kraće utrke, Mala Kajkavijana(135 km)te Moj prvi Kaj maraton (85 km). Nakon brojnih upita, od ove godine Kajkavijana se konačno širi i na cestovni biciklizam te će se po prvi puta održati i Tour de KAJ.
A sve je započelo davne 2006. godine, kada je skupina entuzijasta, okupljena u Brdsko-biciklistički klub ASI, pokrenula jedinstvenu Kajkavijanu. Cilj je bio u 24 sata proći na biciklu sve najvažnije vrhove Hrvatskog Zagorja. Glavni, jedini i najvažniji, i nije se mijenjao svih ovih godina.

kajakvijana

Uz ovu ultramaratonsku utrku, s vremenom su dodane i dvije kraće utrke, a broj natjecatelja je sve viÅ¡e rastao te je Kajkavijana postajala sve popularnija, i poznatija i Å¡irem krugu ljudi. A ove godine najznačajnija novost bit će i cestovna utrka, za koju su mnogi pitali tijekom godina. Tour de KAJ bit će dug 260 kilometara, prolazit će kroz tri županije. 

Lani je po prvi puta start utrke bio na varaždinskom Kapucinskom trgu,uz dodatne sadržaje, vezane uz biciklizam i zdravi život, sve u svrhu stvaranja prepoznatljivog varaždinskog sportskog brenda Kajkavijane. Ove godine će se unaprijediti i dječje natjecanje dodatnim kategorijama, raznovrsnijim poligonima i kvalitetnijim nagradama. Za sve navijače i gledatelje u večernjim satima subote organizirat će se i popratni zabavno-glazbeni program.

Organizacijsku strukturu maratona čini dobro uhodana ekipa od 15-ak volontera, članova kluba, koji svoje slobodno vrijeme i dobru volju stavljaju na raspolaganje klubu kako bi svim biciklistima, a pogotovo varaždinskim ponudili kvalitetan događaj kakvih u Varaždinu i okolici nažalost kronično nedostaje.

Ovaj tjedan započele su i prijave za ovogodišnju Kajkavijanu, a prijaviti se možete na Internet stranici, kao i pogledati trase i propozicije natjecanja http://bbk-asi.hr/19-lanci/241-kajkavijana-2016.

www.vzaktualno.hr

Grad Varaždin izdvaja najviše za studente
Portal gradonacelnik.hr proveo je istraživanje o tome koliko gradovi izdvajaju za stipendiranje studenata. U kategoriji velikih hrvatskih gradova, pokazali su usporedni podaci, Varaždin je prvi po izdaÅ¡nosti za stipendije, odnosno po postotku koliko izdvaja iz proračuna za stipendije – dozanje se u gradu Varaždinu.

Za svoje školarce i studente Novska je u 2014. izdvojila čak 4,96 posto svog proračuna, odnosno 129 kuna per capita. Gledajući po kriteriju udjela u proračunu, slijede Imotski, Vukovar , Čakovec i školarine Pregrada, dok su po per capita kriteriju među prvih pet Rovinj, Cres, Labin, Mali Lošinj i Vis. Od velikih gradova za stipendije i školarine najviše je izdvojio Varaždin.

Kad su veliki gradovi u pitanju, najviÅ¡e je, sa 1,09 posto proračuna i 50,86 kuna po glavi stanovnika, svoje studente i Å¡kolarce pomogao Varaždin (Goran HabuÅ¡). Slijede Vinkovci, Slavonski Brod, Split, KaÅ¡tela, Velika Gorica, Sisak, Pula, Bjelovar i Samobor. 
 
Grad Varaždin posebnu pažnju posvećuje daljnjem ulaganju u obrazovanje mladih u obliku dodjele stipendija i potpora u obliku financijske pomoći za pokriće troškova prijevoza. U prošloj godini dodijeljeno je i praćeno stanje 396 korisnika stipendija u iznosu od 300 ili 600 kn ovisno o mjestu studiranja (34 studenta po 300 kn i 362 studenta po 600 kn).

Uz stipendije, proračunskim sredstvima sufinanciraju se troÅ¡kovi prijevoza učenicima srednjih Å¡kola i studentima iznad zakonskog standarda. U proÅ¡loj godini praćen je  631 korisnik sa iznosom sufinanciranja od 150 kn po korisniku mjesečno. Ujedno je i oko 50 učenika srednjih Å¡kola steklo pravo na mjesečne pokazne karte. Iz Proračuna Grada Varaždina za te je namjene u 2015. godini izdvojeno 2.655.000 kn – navodi se u priopćenju grada Varaždina.

www.vzaktualno.hr
 
 

HDZ i SDP standardni, Most u padu
Stigli su najnoviji rezultati CRO Demoskopa o političkim i društvenim preferencijama među građanima Hrvatske. Istraživanje je u razdoblju od 01. do 03. ožujka provela agencija Promocija plus, prenosi HRT.

Da se parlamentarni izbori održavaju sada, Domoljubna bi koalicija bila u blagoj prednosti u odnosu na lijevo-liberalnu koaliciju Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima. HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 31,4% glasova (u odnosu na 32,7%), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 30,9% (u veljači 32,3%).

Most nezavisnih lista i dalje je na trećem mjestu s izborom od 8,9% (prije mjesec dana 9,1%, a početkom siječnja 11,7 odnosno 15,4% prije tri mjeseca što je bio i zenit izborne potpore ovoj listi). Mostu se u tri postizborna mjesečna istraživanja smanjila potpora za 6,6 postotnih bodova, dok su obje vodeće koalicije zabilježile rast podrške (Domoljubna koalicija za 2,0, odnosno Hrvatska raste za 0,6 postotnih bodova).

most

Pad potpore Mostu osjetio je Živi zid koji je četvrti s izborom od 4,4% (u odnos na 3,2% u veljači). Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2,3% izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,8% i Orah s 1,6%.

Na ljestvici samostalnih političkih stranaka na vrhu je HDZ-u s izborom od 29,3% (u veljači 30,0%), a SDP je drugi s 28,2% (u veljači 28,8%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 1,4 postotnih bodova u mjesec dana, odnosno 6,9 u dva mjeseca (sadašnjih 8,6%, prema 10% u veljači, odnosno prosinačkih 15,6%). Živi je zid s 4% na četvrtom mjestu (prije mjesec dana 3,1%), a slijede HNS s 2,3% i HSS s 1,8%.

kolinda grabar kitarović

Što se pojedinih hrvatskih političara tiče, na vrhu je predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 20,1% (prema 24,6% iz veljače). Premijer Tihomir Orešković zabilježio je značajan porast izbora za najpozitivnijeg hrvatskog političara i sa 16,5% se nalazi na drugom mjestu (prije mjesec izbor je bio 9,9%, a prije dva mjeseca 2,2%). Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 8,0% (prema 10,3% iz veljače), dok je Josip Leko četvrti s izborom od 6,7% (u veljači 7,2%), a slijedi Tonino Picula s izborom od 5,1% (u veljači 4,2%). Izbor Ivana Sinčića je s 1,1% u veljači skočio na ovomjesečnih 4,6%, te je time na ovoj ljestvici potisnuo Božu Petrova na sedmu poziciju s izborom od 3,4% (prije mjesec dana 4,7%, u siječnju 6,7%, a u prosincu 10,8%). Među deset najpozitivnijih političara još su Boris Lalovac(3,0%), Tomislav Karamarko (2,5%) i Milan Bandić (2,1%).

zoki

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,9%) i Zoran Milanović (31,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,2%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,7%. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,1%), Ivo Sanader (1,3%), Nenad Stazić ( 1,0%), Milijan Brkić (0,8%), Vesna Pusić (0,8%) i Zlatan Hasanbegović (0,7%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešća je ona koja se odnosi na izbjegličku krizu i zaoštravanje odnosa između europskih država (25,9%), dok su poteškoće oko izbora zamjenika i pomoćnika ministara izbor za temu mjeseca u 19% slučajeva.

Jedina pozitivna tema (po svom implicitnom sadržaju) je ona s objavom rezultata o rastu BDP-a u 2015. koja je s izborom od 2,9% tek na devetom mjestu, malo više od rasprave o potrebi provođenja lustracije (s izborom od 2%).

Da zemlja ide u dobrom smjeru misli 20,6% građanki/građana (u odnosu 24,1% iz veljače, odnosno 29,4% iz siječanja), dok ih 64,8% misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema 58,6% iz veljače, odnosno 49,4 iz siječanja). Ne zna njih 14,6% (u veljači 17,3, u siječnju 21,4%).

Vlada je za svoj rad dobila ocjenu 2,31 (što je manje od one zabilježene u veljači, kad je iznosila 2,41).

Međutim, ona je nešto niža i od one kojom je završila svoj mandat prethodna Vlada koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju dobila ocjenu 2,52, ali je i znatno manja od ocjene koju je Vlada Zorana Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije četiri godine (u ožujku 2012. godine je iznosila 2,94).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,31 prema 3,47 iz veljače, dok najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,28, javlja HRT.