ožujak 2016. – Stranica 90

Hrvatski javni dug 85,5 posto, a inozemni 107,7 posto BDP-a

2. ožujka 2016.

Hrvatski javni dug krajem studenog proÅ¡le godine iznosio je 285,3 milijarde kuna, Å¡to predstavlja 85,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu. Govore tako posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Bruto inozemni dug istodobno je iznosio 47,2 milijarde eura ili 107,7 posto BDP-a.

U odnosu na listopad, dug drÅ¾ave u studenom lani je porastao za 1,5 milijardi kuna ili 0,5 posto, dok je na godiÅ¡njoj razini, prema studenom 2014., rastao za 8,4 milijarde kuna ili 3 posto, piÅ¡e poslovni.hr.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) pritom istiÄu da je stopa godiÅ¡njeg rasta javnog duga od oko 3 posto zabiljeÅ¾ena drugi mjesec zaredom, a te neÅ¡to umjerenije stope rasta, rezultat su niÅ¾eg ostvarivanja proraÄunskog manjka nego u prethodnoj godini te Äinjenice da je u izborno vrijeme bila ograniÄena moguÄ‡nost stvaranja novih obveza.

Podaci za 11 mjeseci 2015. godine, pak, pokazuju da je javni dug u tom razdoblju ukupno rastao za 5,7 milijardi kuna, od Äega 5,1 milijardu kuna zaduÅ¾enjem na unutarnjem trÅ¾iÅ¡tu, a 600 milijuna kuna na inozemnim trÅ¾iÅ¡tima. Pritom se, navode iz HGK, glavnina prirasta duga i dalje odnosi na srediÅ¡nju drÅ¾avu, Äiji je dug, zbog potrebe financiranja visokog proraÄunskog manjka, poveÄ‡an za 6,3 milijarde kuna.

Istodobno su fondovi socijalne sigurnosti smanjili razinu svog duga za 1,5 milijuna kuna, a smanjenje u iznosu od 493,4 milijuna kuna zabiljeÅ¾eno je i kod lokalne drÅ¾ave.

PodsjeÄ‡aju iz HGK i da je Europska komisija u svojoj dubinskoj analizi Hrvatske posebno istaknula da visoki dug optereÄ‡uje gospodarstvo, a poveÄ‡anim troÅ¡kovima financiranja ograniÄava se sposobnost odgovora fiskalne politike na cikliÄki pad gospodarske aktivnosti.

www.vzaktualno.hr

Zlatko Šantavec i dalje predsjednik

2. ožujka 2016.

Agro udruga opÄ‡ine Trnovec BaroloveÄki odrÅ¾ala je Izbornu SkupÅ¡tinu na kojoj je, uz prihvaÄ‡anje svih potrebnih izvjeÅ¡Ä‡a te planova i programa za daljnji rad, izabrano i novo rukovodstvo. Za predsjednika je izabran Zlatko Å antavec, koji je i do sada bio na toj funkciji, dok je dopredsjednik AnÄ‘elko Petek. Tajnik udruge je Martin Balog. U IzvrÅ¡ni odbor izabrani su Nenad ViÅ¡njiÄ‡, Pero Sajko, Mario Petran, Branko MikuliÄ‡, Zdravko MikulÄiÄ‡, Marijan Hrman, Josip VaÅ¾aniÄ‡ i Zvonko PaÄalat. ÄŒlanovi Nadzornog odbora su Stjepan Hamelec, Vlado Levak, Dragan Balog, Ivo Levak i Franjo Sudec.

Novi-stari predsjednik zahvalio je Älanovima udruge na joÅ¡ jednoj dobroj godini i kvalitetnom radu. Zadovoljan Å¡to su sva izvjeÅ¡Ä‡a prihvaÄ‡ena jednoglasno i Å¡to je poslovanje udruge u proÅ¡loj godini bilo uravnoteÅ¾eno najavio je niz aktivnosti u ovoj godini. U planu za ovu godinu istaknuo je nastavak edukacije poljoprivrednika za rukovanje pesticidima i herbicidima. Samo proÅ¡le godine edukaciju je uspjeÅ¡no zavrÅ¡ilo viÅ¡e od 400 poljoprivrednika s podruÄja opÄ‡ine.

ÄŒlanove udruge na SkupÅ¡tini je pozdravio i naÄelnik OpÄ‡ine Zvonko Å amec. ÄŒestitao im je na brojnim aktivnostima te svemu Å¡to rade, kako za Älanove svoje udruge, tako i za sveukupni razvoj poljoprivrede na podruÄju opÄ‡ine.

– VaÅ¡a udruga jedna je od najaktivnijih i najbrojnijih udruga na podruÄju opÄ‡ine, ali i Å¡ire. VaÅ¡e aktivnosti vaÅ¾ne su za vaÅ¡e Älanove, ali i za cijelu opÄ‡inu jer poljoprivreda je naÅ¡a proÅ¡lost, naÅ¡a sadaÅ¡njost, ali i buduÄ‡nost. Zato je vaÅ¾an rad vaÅ¡e udruge na oÄuvanju, ali i daljnjem razvoju poljoprivrede na ovim prostorima – poruÄio je Å amec te zakljuÄio da Ä‡e OpÄ‡ina bez razmiÅ¡ljanja i dalje pomagati rad udruge u skladu sa svojim moguÄ‡nostima.

InaÄe, samo je proÅ¡le godine iz proraÄuna za razne subvencije poljoprivrednicima izdvojeno 154 tisuÄ‡e kuna. Osigurano je 10 tisuÄ‡a kuna za Agro udrugu za program osposobljavanja poljoprivrednika. Nabavljeno je umjetno gnojivo za ublaÅ¾avanje Å¡teta od elementarnih nepogoda u vrijednosti 110 tisuÄ‡a kuna. S 15 tisuÄ‡a kuna subvencionirana je nabavka opreme za navodnjavanje za tri OPG-a. Iznos od 5 tisuÄ‡a kuna osiguran je za subvencioniranje nabave plastenika te isti taj iznos za nabavku sadnica.

www.vzaktualno.hr

Nekretnine po 727 eura

2. ožujka 2016.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj u padu su od 0,36 posto u odnosu na isti mjesec proÅ¡le godine, pokazuju tako podaci najnovijeg istraÅ¾ivanja portala NjuÅ¡kalo, koje je provedeno na uzorku od 162.000 nekretnina oglaÅ¡enih u veljaÄi.

Ako se primjerice ti rezultati usporede s cijenama u veljaÄi 2011. godine, pokazuju njihov pad od osam posto.

ProsjeÄna cijena nekretnina u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji je pak lani u veljaÄi iznosila 737 eura po kvadratnom metru, a u veljaÄi ove godine iznosi 727 eura. ProsjeÄna cijena kvadrata kuÄ‡e u veljaÄi ove godine bila je 600, a stana 1.030 eura.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾din prvi put domaÄ‡in smotre projekata

2. ožujka 2016.

U Äetvrtak Ä‡e VaraÅ¾din po prvi put biti domaÄ‡in Regionalne smotre projekata iz podruÄja nacionalnih programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graÄ‘anstvo. Skup, kojem Ä‡e prisustvovati viÅ¡e od stotinu struÄnih djelatnika predÅ¡kolskog odgoja iz VaraÅ¾dinske, MeÄ‘imurske, KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke i Bjelovarsko-bilogorske Å¾upanije, odrÅ¾at Ä‡e se u PalaÄi Herzer s poÄetkom u 10 sati.

DomaÄ‡in Smotre je varaÅ¾dinski djeÄji vrtiÄ‡ DjeÄji svijet, a uz varaÅ¾dinskog gradonaÄelnika Gorana HabuÅ¡a i predstavnika VaraÅ¾dinske Å¾upanije, nazoÄnima Ä‡e se obratiti i viÅ¡e savjetnice mr. sc. Andreja SiliÄ‡ i prof. Darija DrviÅ¡ iz Agencije za odgoj i obrazovanje te prof. Mirjana MilanoviÄ‡ s UÄiteljskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu.

Tijekom dana bit Ä‡e predstavljeno 12 projekata djeÄjih vrtiÄ‡a iz VaraÅ¾dina, ÄŒakovca, Ivanca, Petrijanca, Trnovca, Drnja, Vinice, beretinca i Novog Marofa koje je odabralo prosudbeno vijeÄ‡e, a najbolji projekti odlaze na drÅ¾avnu smotru.

DrÅ¾avna smotra projekata iz podruÄja nacionalnih programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graÄ‘anstvo se u Hrvatskoj organizira od 2005. godine, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

www.vzaktualno.hr

Investicija u groblje od 326 tisuÄ‡a kuna

2. ožujka 2016.

U dogovoru Grada Ivanca i Ivkoma, izvode se pripremni radovi vezani uz nastavak graÄ‘evinskog ureÄ‘enja groblja u MargeÄanu. PoÄelo se s radovima na ureÄ‘enju staze na starom, zapadnom dijelu groblja, koju je potrebno pripremiti za asfaltiranje. No, kako na ovom dijelu veÄ‡ godinama velike probleme priÄinjavaju podzemne vode koje izbijaju na povrÅ¡inu i poplavljuju stazu i grobove, prvo je potrebno urediti drenaÅ¾u i isuÅ¡iti teren.

Na groblju u MargeÄanu ove Ä‡e se godine izvesti glavnina radova predviÄ‘enih sporazumom koji su joÅ¡ 2014. potpisali gradonaÄelnik Ivanca Milorad BatiniÄ‡, tadaÅ¡nji gradonaÄelnik Novog Marofa Darko HreniÄ‡ i direktor Ivkoma Mladen Stanko, a kojim su se obvezali da Ä‡e do 2017. godine zajedno financirati graÄ‘evinsko i hortikulturno ureÄ‘enje groblja i asfaltiranje parkiraliÅ¡ta.

U MargeÄanu je ukupna investicija procijenjena na neÅ¡to viÅ¡e od 326.000 kuna, od Äega 174.700 za groblje, a 151.400 kuna za parkiraliÅ¡te. Grad Ivanec te Ä‡e radove financirati sa 70 posto, a ostatak Ä‡e se pokriti iz proraÄuna Novog Marofa, s Äijeg se podruÄja dio pokojnika takoÄ‘er pokapa na margeÄanskom groblju.

www.vzaktualno.hr

Pronašli kradljivca BMW-a prije osam godina

2. ožujka 2016.

DovrÅ¡enim kriminalistiÄkim istraÅ¾ivanjem sumnja se da je 21-godiÅ¡njak sa Å¡ireg podruÄja grada Murskog SrediÅ¡Ä‡a poÄinio kazneno djelo oduzimanje tuÄ‘e pokretne stvari, navodi se u danaÅ¡njem redovnom izvjeÅ¡Ä‡u iz Policijske uprave meÄ‘imurske.

Naime, 26. srpnja 2008. godine u ranim jutarnjim satima u Novom Selu Rok, u Ulici Rade KonÄara, na parkiraliÅ¡tu ispred ugostiteljskog objekta, iskoristio je nepaÅ¾nju vlasnika i uz pomoÄ‡ ostavljenih kljuÄeva u kontakt bravi, stavio u pogon automobil marke BMW 316 I (godiÅ¡te proizvodnje 1992.) te se njime odvezao u nepoznatom smjeru. Istog dana u popodnevnim satima na makadamskom putu u poljskom predjelu zvanom â€žProjnice“, nedaleko Murskog SrediÅ¡Ä‡a, policijski sluÅ¾benici pronaÅ¡li su oduzeti BMW te ga vratili vlasniku.

Protiv osumnjiÄenika podnijet Ä‡e se posebno izvjeÅ¡Ä‡e nadleÅ¾nom drÅ¾avnom odvjetniku, kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog poÄinitelja.

www.vzaktualno.hr

Prostor za korištenje europskih fondova

2. ožujka 2016.

U Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu danas je odrÅ¾ana 10. sjednica Savjeta za gospodarstvo i meÄ‘uregionalnu suradnju VaraÅ¾dinske Å¾upanije na kojoj je prezentirano IzvjeÅ¡Ä‡e o radu Savjeta za 2015. godinu, a raspravljalo se o ulozi regionalnih razvojnih agencija u prijavi i provedbi projekata financiranih iz meÄ‘unarodnih fondova.

Predsjednica Marina KlaÄmer ÄŒalopa istaknula je da je Savjet izuzetno aktivan od osnutka 2013. godine.

– ProÅ¡le godine imali smo Äetiri sjednice na kojima smo govorili o Å¾upanijskoj razvojnoj strategiji, analizi gospodarstva VaraÅ¾dinske Å¾upanije te Å¾upanijskoj strategiji razvoja turizma. Pozitivno je da na svim sjednicama Savjeta okupljamo predstavnike viÅ¡e institucija i agencija jer je cilj umreÅ¾avanje i povezivanje, razmjena iskustava – rekla je predsjednica.

Direktor Agencije za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije Krunoslav LukaÄiÄ‡ naglasio je da AZRA dugi niz godina prati Å½upaniju i gospodarstvenike u Å¾upaniji.

– I ovaj Savjet doprinosi tome i Å¾elimo svima pokazati moguÄ‡nosti koje donose europski fondovi. Svakodnevno dobivamo upite na koje se natjeÄaje gospodarstvenici mogu prijaviti. Sukladno najavama ministar regionalnog razvoja oÄekujemo velik broj natjeÄaja. U proÅ¡loj godini bilo je dosta savjetovanja i natjeÄaja za neÅ¡to veÄ‡e projekte. U ovoj godini oÄekujemo puno viÅ¡e prijava, prije svega za proizvodnju i izgradnju proizvodnih kapaciteta i opremanje. Tu oÄekujemo da Ä‡e se natjeÄaji olakÅ¡ati za poduzetnike, kako bi se i oni s neÅ¡to manjim projektima mogli prijaviti – kazao je LukaÄiÄ‡.

Na sjednici Savjeta za gospodarstvo i meÄ‘uregionalnu suradnju VaraÅ¾dinske Å¾upanije bio je i zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡.

– Ovaj savjet je jedan od aktivnijih i jako je dobro profiliran, Äine ga ljudi iz sindikata, gospodarstva, sveuÄiliÅ¡ni profesori. To je dobar miks koji je savjetodavno tijelo Å½upanijskoj skupÅ¡tini i nama u izvrÅ¡noj vlasti. Dobro je da se povezuju s praksom, s industrijom, a dobro je i ono Å¡to predstavljaju danas – europske projekte. Europski projekti trebaju biti zamaÅ¡njak gospodarstva i na ovaj naÄin spajamo Savjet, AZRA-u i gospodarstvenike. U koriÅ¡tenju sredstava iz EU-a nikad ne moÅ¾emo biti do kraja zadovoljni – rekao je KiÅ¡iÄ‡ pojasnivÅ¡i da je privuÄeno puno, primjerice u obrazovanju, ali da ima joÅ¡ jako puno prostora, upravo u gospodarskim djelatnostima, i to kod privatnika.

www.vzaktualno.hr

"Plodovi zemlje" gledaniji od "The Voice"

2. ožujka 2016.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u tjednu od 22. do 28. veljaÄe 2016. ostvarila je visoku gledanost te je od 10 najgledanijih emisija na svim televizijama toga tjedna njih pet bilo HRT-ovih. MeÄ‘u najgledanijim emisijama Hrvatske radiotelevizije bili su Plodovi zemlje s 15,8 % gledanosti u opÄ‡oj populaciji (AMR), odnosno sa 644 451 gledateljem, zatim Nedjeljom u dva s 13,3 % AMR-a ili 543 695 gledatelja, dokumentarna emisija More s 12,9 % AMR-a ili 526 762 gledatelja.

HRT-ov zabavni show The Voice – NajljepÅ¡i glas Hrvatske redovito se ubraja u najgledanije emisije, a pratilo ga je 12,5 % gledatelja u opÄ‡oj populaciji, odnosno njih 511 601. MeÄ‘u najgledanijim emisijama na svim televizijama bio je srediÅ¡nji Dnevnik HRT-a u 19 sati, s 10,7 % gledatelja u opÄ‡oj populaciji, odnosno njih 436 434.

Hrvatska radiotelevizija iznimno je gledana u jednome od najvaÅ¾nijih termina, subotom uveÄer, pa je tako u subotu 27. veljaÄe 2016. udio u gledanosti Prvoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) u udarnome terminu od 19 do 23 sata bio Äak 25 %, Å¡to je za 6 % viÅ¡e gledanosti od druge najgledanije televizije. Gledanosti subotnjega udarnog termina HRT-a pridonijeli su The Voice – NajljepÅ¡i glas Hrvatske te Dnevnik HRT-a u 19 sati.

www.vzaktualno.hr

Zika virus se nezaustavljivo širi

2. ožujka 2016.

Slovakinja koja se vratila iz JuÅ¾ne Amerike prvi je potvrÄ‘en sluÄaj virusa zike u zemlji, objavio je slovaÄki ministar zdravstva Viliam Cislak u srijedu, a prvi sluÄaj zaraze dijagnosticiran je i na Kubi – donosi Net.hr.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je izvanredne mjere nakon Å¡to je otkriveno da je virus zike povezan s tisuÄ‡ama sluÄaja poremeÄ‡aja pri porodu u Brazilu, no unatoÄ tome mnogo toga o virusu joÅ¡ se ne zna .

“Rezultati nalaza pacijentice hospitalizirane sa sumnjom na ziku proÅ¡li tjedan u Presovu, na istoku SlovaÄke, pozitivni su”, Cislak je rekao novinarima. “Pacijentica je u dobrom stanju i ne treba joj lijeÄenje”, dodao je.

Prva dva sluÄaja virusa koji prenose komarci potvrÄ‘ena su proÅ¡li tjedan u susjednoj ÄŒeÅ¡koj Republici u muÅ¡karca koji se vratio s Martinika i Å¾ene koja je boravila u Dominikanskoj Republici.

Kuba je takoÄ‘er prijavila prvi sluÄaj zike u srijedu, koji je naÄ‘en kod 28-godiÅ¡nje Venezuelke Äiji su suprug i Å¡ogor prije toga bili u kontaktu s virusom u Venezueli – objavio je Net.hr.

Jesu li moralni postupci Zgrebec i don GrubišiÄ‡a?

2. ožujka 2016.

MeÄ‘u povlasticama koje uÅ¾ivaju saborski zastupnici ponajviÅ¡e ‘bode’ u oÄi naknada odnosno ‘dodatak za odvojeni Å¾ivot od obitelji’. Nju su, kako piÅ¡e Slobodna Dalmacija, u proteklom mandatu Hrvatskog sabora koristili i zastupnici koji nemaju ni braÄnog partnera ni djece – donosi Net.hr.

Kao korisnici te naknade spominju se tako SDP-ovka Dragica Zgrebec iz ÄŒakovca, neudana i bez djece, zatim njezin stranaÄki kolega SaÅ¡a ÄujiÄ‡ iz Rijeke, neoÅ¾enjen i bez djece, ali i don Ivan GrubiÅ¡iÄ‡ koji je, treba li uopÄ‡e isticati, takoÄ‘er samac.

Don GrubiÅ¡iÄ‡ je u 2014. godini podigao 11.000 kuna, a u prvoj polovici 2015. joÅ¡ 6.000 kuna naknade za odvojeni Å¾ivot od obitelji. Slobodna Dalmacija istiÄe kako, nasuprot njemu, u istom mandatu to nije palo na pamet takoÄ‘er neoÅ¾enjenom HDZ-ovcu iz Dubrovnika Frani MatuÅ¡iÄ‡u.

Esdepeovci Zgrebec i ÄujiÄ‡ su na ime odvojenog Å¾ivota od obitelji u 2014. i prvoj polovici proÅ¡le godine takoÄ‘er pojedinaÄno podigli oko 17.000 kuna. S druge strane, njihov stranaÄki kolega, ÄurÄ‘enovÄanin Hrvoje NekiÄ‡ nije koristio pravo na spomenutu naknadu iako ima i suprugu i djecu.

OÄito je pravo koriÅ¡tenja te naknade vrlo fleksibilno shvaÄ‡eno, kao Å¡to je i omoguÄ‡eno.

Pravnici koje je konktaktirala Slobodna Dalmacija kaÅ¾u kako se radi o Å¡irokom tumaÄenju i koriÅ¡tenju prava, tj. naknada po konkretnoj odluci saborskog Odbora za izbor imenovanja i upravne poslove iz 2005. godine. Drugim rijeÄima, nije protuzakonito, a o tome je li opravdano i moralno – na javnosti je da prosudi i eventualno na izborima takve zastupnike ‘osudi’.

Samo za naknade na odvojeni Å¾ivot (1000 kuna mjeseÄno, osim kad nema zasjedanja) Sabor je u prvom polugodiÅ¡tu proÅ¡le godine isplatio zastupnicima 565.018 kuna, dok je u 2014. godini na ime iste naknade ukupno isplatio zastupnicima 1,69 milijuna kuna, a 2013. godine 1,3 milijuna kuna – objavio je Net.hr.

Foto(izvor) www.sabor.hr