travanj 2016. – Stranica 10

27. travnja 2016.

143

U varaÅ¾dinskoj Å½upanijskoj palaÄi danas su predstavljeni rezultati istraÅ¾ivanja o usklaÄ‘ivanju obiteljskih obaveza i plaÄ‡enog rada koje je provedeno u sklopu projekta â€žÅ½ene na trÅ¾iÅ¡tu rada – procjena utjecaja roda“. Projekt provodi udruga B.a.B.e. – Budi aktivna. Budi emancipiran. u partnerstvu s Fakultetom politiÄkih znanosti SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu, udrugom Legalina iz GraÄaca, udrugom VIMIO iz Vukovara i Gradom Zagrebom.

– Prva faza je bilo istraÅ¾ivanje svih postojeÄ‡ih politika u Hrvatskoj koje utjeÄu na poloÅ¾aj Å¾ena na trÅ¾iÅ¡tu rada i na usklaÄ‘ivanje obiteljskog i poslovnog Å¾ivota. Druga faza je suradnja organizacija civilnog druÅ¡tva s lokalnom samoupravom pa se organiziraju radionice za Å¾upanijska Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Tako smo danas u VaraÅ¾dinu – rekla je izvrÅ¡na voditeljica projekta Tihana Bertek te dodala da je istraÅ¾ivanjem potvrÄ‘eno da jedinice lokalne samouprave imaju veliku ulogu u usklaÄ‘ivanju privatnog i poslovnog Å¾ivota Å¾ena, primjerice kroz ulaganje u predÅ¡kolski odgoj ili u skrb za starije.

– Situacija u Hrvatskoj se razlikuje po regijama pa najviÅ¡e usluga ima u Zagrebu, a razlika je i izmeÄ‘u gradova i opÄ‡inama, u opÄ‡inama ih je puno manje. U veÄ‡em dijelu Hrvatske viÅ¡e je nezaposlenih Å¾ena dok je u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji broj podjednak. Po ekonomskoj cijeni vrtiÄ‡a VaraÅ¾din je u hrvatskom prosjeku. Jedinice lokalne samouprave uglavnom daju odreÄ‘enu naknadu roditeljima za novoroÄ‘enu djecu, no to nije dovoljna motivacija za osnivanje velikih obitelji – iznijela je Bertek neke pokazatelje iz istraÅ¾ivanja.

– Od 6500 nezaposlenih u naÅ¡oj Å¾upaniji 49 % je Å¾ena, ali je specifiÄno da je veÄ‡i broj Å¾ena s visokom struÄnom spremom na Zavodu za zapoÅ¡ljavanje. Puno je manje Å¾ena u privatnim poduzetniÄkim inicijativama. Tu ima prostora za djelovanje – kazao je zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡, a predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine Dubravka BiberdÅ¾iÄ‡ istaknula je da imamo odliÄne zakone koji bi pomogli usklaÄ‘ivanju privatnog i poslovnog Å¾ivota Å¾ena, ali da nam nedostaje provedba.

– Imamo manje nezaposlenih Å¾ena zbog radno intenzivne industrije, ali baÅ¡ to uzrokuje â€žiscrpljivanje“ Å¾ena koje uz to odraÄ‘uju i velik dio â€žposla“ u obitelji u naÅ¡em joÅ¡ uvijek tradicionalnom druÅ¡tvu – rekla je BiberdÅ¾iÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Prva radionica „Destinacijski menadÅ¾ment“

27. travnja 2016.

131

U organizaciji VaraÅ¾dinske Å¾upanije, TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Hrvatske turistiÄke zajednice i Udruge hrvatskih putniÄkih agencija, u varaÅ¾dinskoj Å½upanijskoj palaÄi je odrÅ¾ana radionica â€žDestinacijski menadÅ¾ment – koordinacija aktivnosti lokalne zajednice i turistiÄkih agencija na razvoju turistiÄkih proizvoda“.

Radionica je bila namijenjena turistiÄkom sektoru u Klasteru SrediÅ¡nja Hrvatska kako bi se unaprijedila suradnja javnog i privatnog sektora u kreiranju sloÅ¾enih turistiÄkih proizvoda te upravljanje destinacijom. Vodio ju je Å½eljko Trezner, savjetnik Udruge hrvatskih putniÄkih agencija i predavaÄ na VeleuÄiliÅ¡tu Vern.

Sudionike radionice, u ime VaraÅ¾dinske Å¾upanije kao domaÄ‡ina, pozdravila je proÄelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije VaraÅ¾dinske Å¾upanije Jelena Zrinski Berger.

– Turizam VaraÅ¾dinske Å¾upanije posljednjih je nekoliko godina u stalnom usponu. Svi pokazatelji u turizmu imaju pozitivan trend. U prva tri mjeseca ove godine na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije ostvareno je 31 % viÅ¡e noÄ‡enja nego u 2015. godini te 8 % viÅ¡e dolazaka. Å½upanija je krajem 2015. godine donijela Strategiju turizma VaraÅ¾dinske Å¾upanije 2015.-2025. godine u kojoj jasno definiramo razvojnu viziju, kljuÄne ciljeve, programsku i prostornu koncepciju kojom bi Å½upanija u buduÄ‡nosti trebala postati jedna od najatraktivnijih turistiÄkih destinacija u Hrvatskoj – istaknula je Zrinski Berger.

Ova je radionica prva od Äetiri koje Ä‡e se organizirati za turistiÄki klaster SrediÅ¡nje Hrvatske. Podignuta svijest o potencijalima razvoja turizma posebnih interesa u lokalnim zajednicama, educirani djelatnici turistiÄkih agencija i turistiÄkih zajednica o razvoju turizma posebnih interesa I trendovima u turizmu, unaprijeÄ‘ena suradnja javnog i privatnog sektora za upravljanje destinacijom, identifikacija nositelja posebnih kompetencija, analiza do sada razvijenih sloÅ¾enih turistiÄkih proizvoda, formuliranje odrednica marketing plana za pojedine proizvode i linije proizvoda, rezultati su koji se oÄekuju od ovog ciklusa radionica.

www.vzaktualno.hr

Ni sami ne znamo što sve plaÄ‡amo

27. travnja 2016.

160

Hrvatski proizvoÄ‘aÄi trgovcima plaÄ‡aju troÅ¡kove za usluge od kojih nemaju baÅ¡ niÅ¡ta, odnosno pokrivaju im troÅ¡kove koji bi trebali biti iskljuÄivo njihova briga. Da tih troÅ¡kova nema i krajnji bi potroÅ¡aÄi proizvod plaÄ‡ali manje, piÅ¡e Novi list, a prenosi Net.hr.

Naknada za poloÅ¾aj na trgovaÄkim policama, naknada za dolazak na policu opÄ‡enito, naknada za sluÄaj kraÄ‘e proizvoda, naknada za uniÅ¡tavanje proizvoda nakon isteka roka trajanja – samo su neka od davanja koje hrvatski proizvoÄ‘aÄi moraju plaÄ‡ati trgovcima, prvenstveno velikim trgovaÄkim lancima, a koja znaÄajno poskupljuju cijenu proizvoda.

Rabat i do 80%

ProizvoÄ‘aÄi naime tvrde da nije drÅ¾ava, odnosno njeni visoki nameti toliko kriva za skupe proizvode u trgovinama, koliko su to nameti samih trgovaca. Navodno 30 do Äak 80 posto cijene proizvoda u trgovinama Äini rabat, odnosno mnogobrojni nameti koje proizvoÄ‘aÄi moraju plaÄ‡ati trgovcima ne bi li ih oni zadrÅ¾ali na svojim policama.

Iz tog razloga proizvoÄ‘aÄi javno o tome ne Å¾ele ni priÄati, jer se boje izbacivanja iz trgovina, no priznaju da ih trgovci gule do koÅ¾e, Äemu jedino drÅ¾ava svojim sankcijama, kaÅ¾u, moÅ¾e stati na kraj.

Neki od vodeÄ‡ih hrvatskih prehrambenih proizvoÄ‘aÄa kaÅ¾u da su zahvaljujuÄ‡i podrÅ¡ci Mosta sudjelovali u izradi nacrta zakona kojim bi se uskoro mogla zabraniti ovakva nepoÅ¡tena trgovaÄka praksa. Zakon je navodno napisan i uskoro bi trebao u proceduru.

“Zakon kojim bi bila onemoguÄ‡ena nepoÅ¡tena trgovaÄka praksa prema nama, proizvoÄ‘aÄima, u pripremi je viÅ¡e od godine dana, no bivÅ¡a vlast za njega nije imala sluha. PodrÅ¡ku smo konaÄno naÅ¡li u Mostu, te se nadamo da Ä‡e se i kod nas, kao Å¡to je veÄ‡ sluÄaj u mnogim drugim EU drÅ¾avama, ovo pitanje konaÄno poÄeti rjeÅ¡avati”, otkrivaju Novom listu uz uvjet anonimnosti neki od proizvoÄ‘aÄa.

NepoÅ¡tena trgovaÄka praksa rezultat je ozraÄja straha, u kojem se slabija ugovorna strana boji prekida poslovnog odnosa s jaÄom stranom. TipiÄan primjer je prijetnja izbacivanja proizvoda iz ponude, koju veliki trgovci koriste da bi izravno ili neizravno iznudili razne oblike neopravdane i jednostrane koristi od proizvoÄ‘aÄa odnosno dobavljaÄa hrane.

Kako otkrivaju neki od proizvoÄ‘aÄa, jedan od apsurda je da trgovcu moraju plaÄ‡ati naknadu za sluÄaj da proizvod bude ukraden iz trgovine. Time trgovac, koji bi sam trebao snositi posljedice kraÄ‘e, zapravo zaraÄ‘uje na teret proizvoÄ‘aÄa, jer ukraden bude tek mali dio proizvoda.

OpÄ‡enito, ionako suoÄeni s jakom inozemnom konkurencijom, hrvatski proizvoÄ‘aÄi trgovcima plaÄ‡aju troÅ¡kove za usluge od kojih nemaju baÅ¡ niÅ¡ta, odnosno pokrivaju im troÅ¡kove koji bi trebali biti iskljuÄivo njihova briga. Da tih, izmiÅ¡ljenih troÅ¡kova nema, i krajnji bi potroÅ¡aÄi proizvod plaÄ‡ali manje, zakljuÄuje Novi list.

Net.hr/Novi list

Nikada jaÄa glumaÄka ekipa

27. travnja 2016.

132

Za toÄno dva tjedna u kinima diljem Hrvatske (ali i svijeta) zapoÄet Ä‡e se prikazivati dugooÄekivani animirani super-hit godine: ANGRY BIRDS FILM! RijeÄ je o uratku koji je okupio do sada uvjerljivo najjaÄu glumaÄku ekipu kada je u pitanju domaÄ‡a sinkronizacija animiranih filmova. Uistinu impresivnu postavu predvode Rene Bitorajac, Tarik FilipoviÄ‡, Goran Navojec, Luka BuliÄ‡, Renata Sabljak, Boris MiholjeviÄ‡, Rambo Amadeus i Robert Ugrina.

PridruÅ¾ili su im se i Mirela Brekalo PopoviÄ‡, Mia Krajcar, Ana VuÄak, Matija KaÄan, Pavle Vrkljan, Tena TadiÄ‡, Matija ÄŒigir, Luka BuloviÄ‡ te Armin FilipoviÄ‡. Pod sigurnom redateljskom palicom Ivana Lea Leme direktno iz studija Livada produkcija stiÅ¾e nam jedna od najatraktivnijih sinkronizacija u posljednjih 15 godina! Ekskluzivno za ovu priliku Luka BuliÄ‡ snimio je pozdravnu poruku za sve buduÄ‡e gledatelje i oboÅ¾avatelje ANGRY BIRDS FILMA, a predstavljamo vam i prvu dostupnu sinkroniziranu scenu iz ovog nadolazeÄ‡eg super-hita!

ANGRY BIRDS FILM snimljen je prema mega-popularnoj franÅ¡izi video igara nastaloj u prosincu 2009. godine, a koja je od tada doÅ¾ivjela pravu eksploziju i proÅ¡irila se s mobilnih ureÄ‘aja na igraÄ‡e konzole i osobna rauÄnala. Do kraja proÅ¡le godine zabiljeÅ¾eno je preko tri milijarde preuzimanja igrice na svim platformama Å¡to ju Äini apsolutnim rekorderom u broju â€ždownloada“ neke besplatne igre u povijesti. Sama igra nazvana je najveÄ‡im uspjehom svih vremena kada su u pitanju mobilne aplikacije.

U filmu ANGRY BIRDS konaÄno Ä‡emo otkriti zbog Äega su ptice toliko bijesne. Radnja filma vodi nas na otok nastanjen iskljuÄivo sretnim pticama – ili barem veÄ‡inom njih. U ovom raju, Crveni (ptica s problematiÄnim temperamentom), ludi Å½uti i nestabilni Bomba oduvijek su bili autsajderi. Ali kada otok posjete misteriozni zeleni prasci, upravo Ä‡e na ovu trojicu pasti zadatak otkriti zbog Äega su novopridoÅ¡lice posjetile baÅ¡ njihovo podruÄje.

ANGRY BIRDS FILM reÅ¾irali su Clay Kaytis i Fergal Reilly kojima je ovo redateljski prvijenac, a scenarij je napisao Jon Vitt, dobitnik prestiÅ¾ne nagrade Emmy.Animirani super-hit ANGRY BIRDS FILM u domaÄ‡a kina stiÅ¾e 12.5.

www.vzaktualno.hr

Prigodna dopisnica i omotnica pavlina Nikole Bengera

27. travnja 2016.

133

Izdavanjem prigodne dopisnice i omotnice u Lepoglavi je 25. travnja obiljeÅ¾ena 250. obljetnica smrti pavlina Nikole Bengera, roÄ‘enog KriÅ¾evÄanina koji je srednju naobrazbu i bogosloviju zavrÅ¡io upravo u Lepoglavi u kojoj je doktorirao i nastavio raditi kao profesor sve do svoje smrti 24. travnja 1766. godine.

Prigodna dopisnica i omotnica predstavljene su u pavlinskom samostanu gdje je pavlin Nikola Benger proveo viÅ¡e od pola stoljeÄ‡a obnaÅ¡ajuÄ‡i pri tom Äetiri puta duÅ¾nost provincijala pavlinskog reda te radeÄ‡i i piÅ¡uÄ‡i mnoge povijesne knjige meÄ‘u kojima i ljetopis pavlinskog reda te najvrjednije mu djelo – knjigu “Regina Martyrum” (Kraljica muÄenika) koju smatraju naÅ¡om prvom umjetniÄkom topografijom.

– Nikola Benger jedan je od onih povijesnih osoba koje su Å¾ivjele i stvarale u Lepoglavi i Äuvale hrvatsko kulturno blago u najteÅ¾im vremenima njene povijesti. Prema dostupnim povijesnim zapisima, dade se iÅ¡Äitati kako je Nikola bio vrlo poboÅ¾an, marljiv i samozatajan Äovjek, pun ljubavi i briÅ¾nosti prema svojim bliÅ¾njima, ali i omiljen meÄ‘u svojom braÄ‡om pavlinima – napomenuo je lepoglavski Å¾upnik monsinjor Andrija KiÅ¡iÄ‡ek prigodom predstavljanja dopisnice i omotnice tiskane u samo 18 primjeraka Å¡to ih Äini filatelistiÄkim raritetom.

– Izuzetno smo ponosni Å¡to smo ovom prigodom, uz potporu Grada Lepoglave i uz pomoÄ‡ naÅ¡ih suradnika i partnera izdali ovu dopisnicu i omotnicu te nastavili stvarati i popunjavati mapu znaÄajnih LepoglavÄana i njihovih djela – istaknuo je Milan PavlekoviÄ‡, predsjednik Kluba kolekcionara VaraÅ¾din.

Dopisnica i omotnica izdane su zahvaljujuÄ‡i suradnji Grada Lepoglave, TuristiÄke zajednice grada Lepoglave, Å½upe Lepoglava, TuristiÄko kulturno – informativnog centra i VaraÅ¾dinskog kluba kolekcionara.

– Veliki je broj ljudi koji su ostavili traga u kulturi, umjetnosti, znanosti Lepoglave. U Lepoglavi su nastala mnoga znaÄajna djela. Na ovom mjestu, u tiÅ¡ini samostanskih zidina stvarao je Nikola Benger i mnogi drugi pavlini. Danas ovu obljetnicu obiljeÅ¾avamo upravo u tim prostorima i to je dobro. Grad Lepoglava poduprijet Ä‡e i u buduÄ‡e ovakve vrijedne inicijative i dopisnicama obiljeÅ¾iti niz obljetnica – istaknuo je lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡.

U narednim danima ova dopisnica moÄ‡i Ä‡e se nabaviti u TuristiÄkom uredu grada Lepoglave. U svibnju je u planu organizacija okruglog stola na temu Å¾ivota i rada pavlina Nikole Bengera.

www.vzaktualno.hr

Sajam cvijeÄ‡a bogat dogaÄ‘anjima i iznenaÄ‘enjima

27. travnja 2016.

156

LudbreÅ¡ki gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡ uputio je u srijedu poziv svima zainteresiranima na trodnevna dogaÄ‘anja odnosno na jubilarni 20. Sajam cvijeÄ‡a koji se u tom gradu odrÅ¾ava od 06. do 08. svibnja. Sajam organizira Grad Ludbreg u suradnji s Udrugom cvjeÄ‡ara i TuristiÄkom zajednicom.

-Ludbreg je prepoznatljiv po cvijeÄ‡u. Ako se vozite po Hrvatskoj moÅ¾ete sresti ludbreÅ¡ke cvjeÄ‡are doista od Splita do Osijeka i to je neÅ¡to na Äemu se gradi buduÄ‡nost Ludbrega. Mi smo prepoznali vrijednost cvjeÄ‡arstva i Å¾elimo pomoÄ‡i naÅ¡im cvjeÄ‡arima, ali Å¾elimo i unaprijediti proizvodnju cvijeÄ‡a. TrenutaÄno radimo na jednom zanimljivom projektu. Nadam se da Ä‡emo ga uskoro predstaviti, a vezan je za razvoj cvjeÄ‡arstava, istraÅ¾ivanja u cvjeÄ‡arstvu, proizvodnju novih kultura, a u konaÄnici cilj je u Ludbreg dovesti burzu cvijeÄ‡a da bi naÅ¡i proizvoÄ‘aÄi na jednom mjestu mogli prodavati svoje cvijeÄ‡e – rekao je prilikom predstavljanja BiliÄ‡.

OvogodiÅ¡nje izdanje ima zaista bogat program. PoÄinje u petak otvaranjem oko 17 sati gdje se oÄekuje i netko iz Ministarstva poljoprivrede. PuhaÄi Ä‡e imati promenadni koncert, a u petak i subotu posebna zanimljivost je noÄ‡na izloÅ¾ba cvijeÄ‡a. Nakon predstavljanja monografije o radu Udruge cvjeÄ‡ara i njihovih 20 izloÅ¾bi u dvorcu Batthyany, bit Ä‡e osvjetljenje stabala ispred dvorca. U suradnji s Hrvatskim Å¡umama bit Ä‡e predstavljanje obiljeÅ¾avanja parka oko dvorca. Imenovat Ä‡e se sve autohtone i neautohtone vrste drveÄ‡a u parku pa Ä‡e LudbreÅ¾ani i gosti, koji Äesto dolaze u Ludbreg, znati kakvo je koje drvo i otkud je.

U subotu uz tradicionalna dogaÄ‘anja, djeÄji cvjetni korzo i hrvaÄki turnir u Centru svijeta, bit Ä‡e i izloÅ¾ba sira. U subotu je takoÄ‘er i veliki koncert Mladena GrdoviÄ‡a ispod Å¡atora. U nedjelju je na rasporedu i koÅ¡arkaÅ¡ka utakmica Cedevita – Zadar. Novina je i izloÅ¾ba oldtimera klubova iz ÄŒakovca i VaraÅ¾dina, a pripremljena je i izloÅ¾ba zdrave hrane. Poziv svim zainteresiranima uputila je i direktorica TuristiÄke zajednice grada Ludbrega Andreja Horvat koja je za sam Sajam cvijeÄ‡a najavila i nekoliko iznenaÄ‘enja u programu.

www.vzaktualno.hr

Koje tvrtke prve idu u privatizaciju?

27. travnja 2016.

145

PoÄetkom iduÄ‡eg tjedna trebalo bi se konaÄno sastati novo Upravno vijeÄ‡e Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP). Na dnevnom redu sjednice koja je veÄ‡ nekoliko puta odgaÄ‘ana nalazi se viÅ¡e od 30 toÄaka. IzmeÄ‘u ostaloga, planira se i pokretanje privatizacije nekoliko turistiÄkih tvrtki te nastavak prodaje dionica Hrvatskog Telekoma i KonÄar elektroindustrije na ZagrebaÄkoj burzi, donosi tportal.

Novo Upravno vijeÄ‡e CERP-a Vlada je imenovala na zatvorenom dijelu sjednice 6. travnja. VijeÄ‡em CERP-a predsjeda Å¡ef DrÅ¾avnog ureda za upravljanje drÅ¾avnom imovinom Tomislav Boban, a u sastavu su, uz predstavnike sindikata Mladena Novosela i poslodavaca Davora MajetiÄ‡a, zamjenici ministara gospodarstva Leo Prelec, turizma Robert PauletiÄ‡, prometa Miro Å krgatiÄ‡, poljoprivrede Tugomir Majdak i branitelja Ivan VukiÄ‡, a nedostaje joÅ¡ zamjenik ministra financija, Äije je mjesto joÅ¡ nepopunjeno.

Na prvoj sjednici vijeÄ‡e Ä‡e u novom sastavu raspravljati o dosad provedenim javnim natjeÄajima i donijeti odluke o pokretanju novih privatizacija. VijeÄ‡e Ä‡e razmotriti pristigle ponude za kupnju drÅ¾avnih udjela u tvrtkama Agroduhan, Lipovica i Vjesnik i izvjeÅ¡Ä‡a o provedenim javnim pozivima za iskazivanje interesa za kupnju dionica u tvrtkama Hoteli Maestral i Imperial Rab te predloÅ¾iti objavu poziva za prikupljanje obvezujuÄ‡ih ponuda. Razmotrit Ä‡e se i provedba odluke o prodaji dionica Hrvatskog Telekoma i KonÄar elektroindustrije putem javne draÅ¾be na ZagrebaÄkoj burzi.

Pripremljene su i odluke o raspisivanju novih natjeÄaja i prodaju dionica putem javnog nadmetanja na zagrebaÄkoj burzi. NatjeÄaji za prikupljanje ponuda predviÄ‘aju se za drÅ¾avne udjele u crikveniÄkom Jadranu i RIZ – OdaÅ¡iljaÄima. Putem javne draÅ¾be na ZagrebaÄkoj burzi prodavat Ä‡e se dionice hotelskih tvrtki SunÄani Hvar, OrebiÄ‡ i KorÄula, a javnim nadmetanjem prodavat Ä‡e se udjeli u poreÄkoj Agrolaguni i Autoprijevozu iz OtoÄca. Upravno vijeÄ‡e CERP-a trebalo bi odluÄivati i o obustavi postupka javnog prikupljanja obvezujuÄ‡ih ponuda za kupnju dionica tvrtke 3. maj iz Matulja, a radi pokretanja steÄajnog postupka nad tom tvrtkom.