travanj 2016. – Stranica 13

Podrška za knjiÅ¾nicu, muzej i kazalište

26. travnja 2016.

163

GradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ juÄer je bio na sastanku s ministrom kulture dr. sc. Zlatkom HasanbegoviÄ‡em. Danas je HabuÅ¡ novinarima prenio teme razgovora u Ministarstvu kulture.

– Prvi sastanak s novim ministrom kulture traÅ¾ili smo zbog konaÄnog rjeÅ¡enja novog prostora knjiÅ¾nice. VraÄ‡amo se onom rjeÅ¡enju koje smo veÄ‡ imali, vili OrÅ¡iÄ‡ s dogradnjom prema buduÄ‡oj zgradi FOI-ja. Projekt je raÄ‘en s fakultetom tako da Ä‡e vizualno biti jedan, oku ugodan prostor. Vrijednost projekta je oko 40 milijuna kuna. U ovom trenutku smo traÅ¾ili da se financira projektna dokumentacija u iznosu od 250.000 kuna i da zajedno naÄ‘emo natjeÄaje na koje Ä‡emo to prijaviti. Mislim da Ä‡e biti prihvaÄ‡ena inicijativa i da Ä‡e Ministarstvo kulture sufinancirati – rekao je gradonaÄelnik dodavÅ¡i da se traÅ¾ilo i sufinanciranje od 180.000 kuna za prijavu meÄ‘unarodnog projekta renoviranja pozornice u HNK-u.

– Jako vrijedan projekt, ne biste vjerovali da sama pozornica vrijedi viÅ¡e od 30 milijuna kuna. Razgovarali smo i o moguÄ‡nostima nastavka ureÄ‘enja koncertne dvorane. A posebno me veseli Å¡to dolazimo do preseljenja arhiva pa bi se za potrebe Gradskog muzeja mogla osloboditi Å¾itnica. U njoj VaraÅ¾dinci nisu bili viÅ¡e od 70 godina jer je tamo arhiv. Å½elja je da u njoj bude etno postav Gradskog muzeja. Time bi rijeÅ¡ili dobar dio smjeÅ¡tajne problematike varaÅ¾dinskih kulturnih ustanova – kazao je HabuÅ¡, koji je dodao da se prema reakcijama ministra moÅ¾e oÄekivati da Ä‡e Ministarstvo poduprijeti varaÅ¾dinske inicijative.

– Koliko sam uspio upoznati ministra u tih sat vremena sastanka, on je profesionalac u ovom poslu koji obavlja. Razgovarali smo iskljuÄivo o projektima u kulturi grada VaraÅ¾dina i dojmovi su pozitivni – zakljuÄio je gradonaÄelnik.

Na sastanku u Zagrebu bili su i ravnatelj Gradske knjiÅ¾nice i Äitaonice â€žMetel OÅ¾egoviÄ‡“ Mario Å oÅ¡tariÄ‡, intendantica Hrvatskoga narodnog kazaliÅ¡ta u VaraÅ¾dinu Jasna JakovljeviÄ‡ sa savjetnikom ProhiÄ‡em i ravnatelj Gradskog muzeja VaraÅ¾din Miran BojaniÄ‡ Morandini.

www.vzaktualno.hr

Otpad razvrstavaju i u Centru „Tomislav Špoljar“

26. travnja 2016.

130

VaraÅ¾dinska komunalna tvrtka ÄŒistoÄ‡a d.o.o. u utorak je nastavila sa svojim aktivnostima podjele kartonskih kutija, namijenjenih razvrstavanju otpada, po Å¡kolama i vrtiÄ‡ima u gradovima i opÄ‡inama s kojima ima ugovor o prikupljanju otpada. Red je stigao i na Centar za odgoj i obrazovanje â€žTomislav Å poljar“.

A u Centru veÄ‡ puno znaju o tome kako razvrstavati otpad i tako brinuti o okoliÅ¡u.

– Ovo je jako dobra priÄa. Iz teoretskog dijela dolazimo na konkretno. Djeca ne samo u Centru â€žTomislav Å poljar“ nego i u svim drugim Å¡kolama u gradu i Å¾upaniji uÄila su o razvrstavanju otpada, a sada imaju kamo odloÅ¾iti primjerice plastiku. U svakoj uÄionci, kabinetu, sada su kutije. Tako pomaÅ¾emo da svi oni koji se bave tim poslom lakÅ¡e dolaze do sirovine jer ovo viÅ¡e nije smeÄ‡e, ono Å¡to bacamo sada je sirovina. DugoroÄno to znaÄi Äistiji i ljepÅ¡i VaraÅ¾din, Äistija i ljepÅ¡a Å¾upanija, Äistija i ljepÅ¡a Lijepa naÅ¡a – rekao je ravnatelj Centra Marin VuÄiÄ‡.

UÄionice i kabineti Centra za odgoj i obrazovanje â€žTomislav Å poljar“ sada su opremljeni s tri vrste kartonskih kutija. Jedna je za papir i karton, druga za plastiku i metal, a treÄ‡a za ostali otpad.

Dolazak djelatnike ÄŒistoÄ‡e u Centar â€žTomislav Å poljar“ nastavak je projekta i nadogradnja primarne selekcije komunalnog otpada koju su provodili 2013. godine u Å¡kolama i djeÄjim vrtiÄ‡ima.

– Druga faza je sada u ustanovama na podruÄju grada VaraÅ¾dina tako da se i u njima provodi primarna selekcija na isti naÄin. Sve uÄionice, kao i u drugim Å¡kolam i vrtiÄ‡ima, dobivaju komplet kutija za odvajanje, papira, plastike i ostalog otpada, a to imaju i kod kuÄ‡e. Sve Å¡to se radi u domaÄ‡instvu trebalo bi se raditi i u drugim prostorima gdje se radi ili boravi. To bi trebalo smanjiti koliÄinu otpada na podruÄju grada, a time ostvarujemo ciljeve na koje smo se obvezali – kazao je direktor komunalne tvrtke ÄŒistoÄ‡a d.o.o. Davor Skroza, koji je naglasio da je najvaÅ¾nije da se edukacija radi od najmlaÄ‘e dobi pa Ä‡e se rezultati pokazati u buduÄ‡nosti.

ÄŒistoÄ‡a d.o.o., osim u gradu VaraÅ¾dinu, podjelu kartonskih kutija za razvrstavanje otpada organizirale je u Å¡kolama u opÄ‡inama Vidovec, Trnovec BartoloveÄki, Cestica te Gornji Kneginec.

www.vzaktualno.hr

Do 2030. trebamo reciklirati 65 posto otpada

26. travnja 2016.

157

“Proizvode i sirovine, ponovno upotrebljavamo i recikliramo. Time se smanjuje oneÄiÅ¡Ä‡enje, stvaraju se nova radna mjesta. Na razini EU to je potencijal od 600.000 radnih mjestaË, istaknuo je Slaven DobroviÄ‡, ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode – donosi Poslovni.hr.

Croatia Waste Expo, Äetvrtu po redu konferenciju o gospodarenju otpadom otvorio je Mislav Å imatoviÄ‡, glavni urednik Poslovnog dnevnika. Glavna tema ovogodiÅ¡nje konferencije je KruÅ¾no gospodarstvo koje Ä‡e donijeti broje benefite. ËEkonomija i ekologija idu ruku pod ruku. Novim sustavom otpad jedne industrije biti Ä‡e sirovina druge, a osim ekoloÅ¡kih benefita biti Ä‡e to prostor za zapoÅ¡ljavanje mnogihË, poruÄio je Mislav Å imatoviÄ‡.

Istaknuo je kako je Å¾elja Poslovnog dnevnika da Hrvatska da izgradi odrÅ¾iv sustav gospodarenja otpadom stoga i organizira ovu konferenciju veÄ‡ Äetvrti put. Ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode, Slaven DobroviÄ‡ na samom se poÄetku zahvalio Å¡to je ovogodiÅ¡nja tema, kruÅ¾no gospodarstvo jer se za to i EU strateÅ¡ki opredijelila.

ËProizvode i sirovine, ponovno upotrebljavamo i recikliramo. Time se smanjuje oneÄiÅ¡Ä‡enje, stvaraju se nova radna mjesta. Na razini EU to je potencijal od 600.000 radnih mjestaË, kaÅ¾e Slaven DobroviÄ‡, ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode. Istaknuo je kako do 2030.godine EU treba reciklirati 65 posto otpada, a Hrvatska je u odvojenom prikupljanju otpada na samom dnu. Kako tvrdi, veÄ‡ina gradova i opÄ‡ina se i dalje opire primarnoj selekciji.

ËZalaÅ¾emo se za ekoloÅ¡ke principe i sustav koji omoguÄ‡ava uÄinkovito gospodarenje resursima, kroz Plan gospodarenje otpadom od 2016-2020 kao vaÅ¾an segment izdvajamo kuÄ‡no kompostiranje, sustav odvojenog prikupljanja otpada i centre za ponovnu upotrebu u kojima leÅ¾i potencijalË, poruÄuje DobroviÄ‡.

DobroviÄ‡ je naglasio kako moramo ulagati u centre za gospodarenje otpadom jer se to na razini EU pokazalo dobrom praksom, a unapreÄ‘eniji sustav omoguÄ‡it Ä‡e razvoj kruÅ¾nog gospodarstva i zaposliti nekoliko tisuÄ‡a novih ljudi u centima za reciklaÅ¾e. TakoÄ‘er, istiÄe, time bi se stvorili uvjeti za razvoj novih tvrtki u tom sektoru.

Ë RijeÄ je o sustavu koji Äini zatvoreni krug , a iz njega slijede uÅ¡tede, podizanje druÅ¡tva i ispunjavanje svih ovih ciljevaË, zakljuÄuje DobroviÄ‡.

Poslovni.hr

Primjer meÄ‘udrÅ¾avne suradnje

26. travnja 2016.

148

Å½upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar, zajedno s gradonaÄelnikom VaraÅ¾dina Goranom HabuÅ¡em, danas je u Å½upanijskoj palaÄi primio izvanrednu i opunomoÄ‡enu veleposlanicu Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj Smiljanu Knez.

Razgovaralo se o razini sadaÅ¡nje suradnje i moguÄ‡nostima njezinog jaÄanja te o uÄenju slovenskoga jezika u osnovnim i srednjim Å¡kolama u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji.

– Utvrdili smo da naÅ¡e opÄ‡ine i gradovi imaju izuzetno puno prijatelja i partnera iz Slovenije, jako puno naÅ¡ih igra nogomet u Sloveniji, ali je puno vaÅ¾nije da naÅ¡e i slovenske tvrtke jako dobro komuniciraju. PrimjeÄ‡ujemo u posljednjih godinu-dvije da se zajedniÄki dogovaraju oko nastupanja na trÅ¾iÅ¡tu. Recimo, naÅ¡e i slovenske graÄ‘evinske tvrtke se povezuju i javljaju se na natjeÄaje u Sloveniji i Hrvatskoj. To znaÄi da ima posla, Å¡to je jako dobro, ali i da ne dozvoljavamo da nam dolaze izvoÄ‘aÄi iz Å panjolske ili Francuske da rade na velikim projektima. Moramo se zajedno drÅ¾ati i to Äinimo. Ono Å¡to se moÅ¾da na nacionalnoj razini koristiti u dnevnopolitiÄke svrhe na ovoj razini, Å¾upanijskoj, gradskoj i opÄ‡inskoj, uopÄ‡e se ne primjeÄ‡uje. Suradnja je izuzetno dobra – zakljuÄio je Å¾upan.

– VaraÅ¾din i Ptuj su partneri dulje vrijeme i upravo su ptujska agencija Bistra i naÅ¡a agencija Sjever DAN Äesto u kontaktima i koristili smo puno iskustava naÅ¡ih slovenskih kolega. Kao pograniÄno podruÄje ovdje nema jeziÄne barijere, niti kulturoloÅ¡ke, gospodarska suradnja postojala je oduvijek. Ima naravno prostora za dodatno proÅ¡irenje svih oblika suradnje. Slovenska nacionalna manjina jako je dobar partner Gradu VaraÅ¾dinu. Vjerujem da Ä‡emo u dogledno vrijeme rijeÅ¡iti i prostor za njihov rad – kazao je gradonaÄelnik.

– VeÄ‡ sam posjetila VaraÅ¾din prije mjesec dana za susreta hrvatske predsjednice i slovenskog i austrijskog predsjednika. ÄŒestitam VaraÅ¾dinu i Å½upaniji na odliÄnoj organizaciji susreta i odliÄnoj promociji. ÄŒestitam i na odliÄnim gospodarskim rezultatima, a to je znaÄajno i za naÅ¡e gospodarstvenike jer je meÄ‘udrÅ¾avna suradnja odliÄna. Danas smo htjeli vidjeti koje su joÅ¡ moguÄ‡nosti gospodarske i kulturne suradnje, ali i pomoÄ‡i slovenskoj manjini. Drago mi je da se nastavlja uÄenje slovenskog jezika u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji – rekla je slovenska veleposlanica nakon susreta u VaraÅ¾dinu.

www.vzaktualno.hr

Više od 35 milijuna kuna i stiÅ¾e još

26. travnja 2016.

133

NaÄelnik OpÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki Zvonko Å amec predstavio je u utorak, na zajedniÄkom sastanku sa saborskim zastupnicima iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije, realizirane projekte u dosadaÅ¡njem dijelu mandata te projekte planirane za naredno razdoblje.

U dosadaÅ¡nji tri godine mandata HNS-ovog naÄelnika Å ameca kroz 14 projekata iz programa energetske uÄinkovitosti Ministarstva gospodarstva na podruÄju opÄ‡ine uloÅ¾eno je viÅ¡e od 2 milijuna kuna. RijeÄ je o obnovi 11 javnih objekata u svim mjestima u opÄ‡ini, dva projekta rekonstrukcije javne rasvjete te ulaganju u PoduzetniÄku zonu Trnovec. U razvoj i obnovu prometne infrastrukture u suradnji sa Å½UC-om u protekle je tri godine uloÅ¾eno 4,5 milijuna kuna dok je u suradnji s HEP-om, koju je naÄelnik okarakterizirao kao odliÄnu, uloÅ¾eno 2,3 milijuna kuna.

Å to se tiÄe ulaganja u odrÅ¾avanje vodovodne i kanalizacijske mreÅ¾e, kao i izgradnju kanalizacijske mreÅ¾e i sustava u Trnovcu uloÅ¾eno je viÅ¡e od 15 milijuna kuna. Hrvatske vode na podruÄju opÄ‡ine realizirale su projekte od pola milijuna kuna dok je u suradnji s Hrvatskim cestama na podruÄju opÄ‡ine uloÅ¾eno 5,7 milijuna kuna.

Treba istaknuti i nabavku komunalne opreme, kanti za prikupljanje otpada i komunalnog vozila, preko Fonda za energetsku uÄinkovitost i u suradnji s tvrtkom ÄŒistoÄ‡a ukupne vrijednosti gotovo 5 milijuna kuna. Kada se sve to zbroji ukupna ulaganja na podruÄju opÄ‡ine u protekle tri godine iznose viÅ¡e od 35 milijuna kuna. Ovom iznosu treba dodati i viÅ¡e od 6 milijuna kuna koji Ä‡e se do kraja lipnja uloÅ¾iti u dovrÅ¡etak kanalizacijske mreÅ¾e za mjesto Trnovec.

NaÄelnik Å amec okupljenim saborskim zastupnicima predstavio je i projekte za koje je veÄ‡ u potpunosti pripremljena dokumentacija. RijeÄ je o izgradnji DruÅ¡tvenog doma u Trnovcu te niz infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti gotovo 15 milijuna kuna. Za veliki broj realiziranih projekata Å amec je zahvalio Å½upaniji i Å¾upanu Predragu Å tromaru kao i Miloradu BatiniÄ‡u koji se kao saborski zastupnik u proÅ¡lom mandatu angaÅ¾irao na realizaciji pojedinih projekata. Sva ova ulaganja, kao i dobru situaciju u proraÄunu, prati i povoljno stanje kada je u pitanju nezaposlenost. Naime, opÄ‡ina i dalje ima jedan od najmanjih postotaka nezaposlenih, ne samo u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, veÄ‡ i na sjeveru Hrvatske.

Uz naÄelnika Å ameca na sastanak su stigli saborski zastupnici HNS-a BoÅ¾ica Makar i Milorad BatiniÄ‡ te saborski zastupnik Narodne stranke – reformisti Radimir ÄŒaÄiÄ‡. Oni su se sloÅ¾ili u ocjeni da je u OpÄ‡ini Trnovec BartoloveÄki pripremljen veliki broj projekata i da se sada oÄekuju natjeÄaji s drÅ¾avne razine.

www.vzaktualno.hr

UÄestale kraÄ‘e bicikala

26. travnja 2016.

129

U proteklih 48 sati na podruÄju Policijske uprave meÄ‘imurske evidentirane su dvije kraÄ‘e bicikala.

U nedjelju izmeÄ‘u 8 i 12 sati u Kotoribi, u Ulici Alojzije Stepinca, nepoznati poÄinitelj iz stalka za bicikle ukrao je nezakljuÄani bicikl marke “Focus”.

Nadalje, u ponedjeljak u kasnim veÄernjim satima na Trgu Republike u ÄŒakovcu nepoznati poÄinitelj, takoÄ‘er iz stalka za bicikle, ukrao je zakljuÄani bicikl marke “Rock Machine“. Materijalna Å¡teta procjenjuje se na nekoliko tisuÄ‡a kuna, a protiv poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava nadleÅ¾nom drÅ¾avnom odvjetniku.

Iz Policijske uprave meÄ‘imurske podsjeÄ‡aju graÄ‘ana na mjere zaÅ¡tite bicikala od kraÄ‘a:

â€¢ zakljuÄavajte bicikl zaÅ¡titnim lancem, ne koristite jeftine lance i lokote s Äetveroznamenkastim Å¡iframa koje kradljivci mogu lako prepiliti ili razbiti, nego spiralnu ili ÄeliÄnu sajlu s bravom,

â€¢ ako niste u blizini parkiraliÅ¡ta namijenjenog biciklima, bicikl â€žparkirajte“ na sigurno mjesto (osvijetljeno, gdje je veÄ‡a prisutnost graÄ‘ana, prostor koji ima video nadzor), a bicikl osigurajte na adekvatan naÄin, zakljuÄajte ga na naÄin da obuhvatite i ramu, kao i kotaÄ,

â€¢ kada kupujete novi bicikl, zabiljeÅ¾ite tvorniÄki broj njegova okvira (serijski broj okvira nalazi se ukucan u okvir negdje s donje strane pogona ili na nekom manje vidljivom mjestu),

â€¢ ne kupujte bicikle od nepoznatih osoba, bez dokumentacije i sumnjive cijene,

â€¢ ako na okviru bicikla nema broja, napravite sami oznaku ili viÅ¡e njih na okviru bicikla, tako da on postane unikatan i lako prepoznatljiv,

â€¢ dobro je fotografirati bicikl radi lakÅ¡e identifikacije, a raÄun preporuÄamo Äuvati dok god je bicikl u prometu,

â€¢ zapiÅ¡ite dijelove, komponente i ukoliko imate prednji amortizer i njegov serijski broj (jer je i to â€žna cijeni“),

â€¢ ne ostavljajte bicikl bez nadzora na dulje vrijeme,

â€¢ bicikl nemojte uvijek â€žparkirati“ na istom mjestu,

â€¢ dokumente i druge vrijednosti ne ostavljajte u torbicama na biciklu,

â€¢ zakljuÄavajte ulazna vrata stubiÅ¡ta ili objekta gdje stanujete i gdje ostavljate bicikl,

â€¢ razgovarajte s vaÅ¡om djecom o ovom problemu i uputite ih u odgovorno ponaÅ¡anje prema njihovom biciklu,

â€¢ ukradu li vam bicikl, kraÄ‘u prijavite u najbliÅ¾oj policijskoj postaji, pritom navedite toÄnu lokaciju kraÄ‘e, opis bicikla, kao i sve vaÅ¾ne pojedinosti (serijski brojevi, naljepnice itd.),

â€¢ kako bi dodatno zaÅ¡titili svoj bicikl registrirajte ga putem nove internetske aplikacije.

U sklopu preventivnog projekta “ZaÅ¡titimo svoj bicikl”, Fakultet organizacije i informatike u VaraÅ¾dinu izradio je aplikaciju koja omoguÄ‡uje registraciju bicikla na podruÄju MeÄ‘imurske i VaraÅ¾dinske Å¾upanije putem pametnih mobitela (smartphones) i raÄunala (slikanje bicikla, unos raznih podataka o biciklu i sl.). Aplikaciju moÅ¾ete pokrenuti na https://bicikli.mup.hr/.

Svim graÄ‘anima koji biciklom odlaze u centar ÄŒakovca preporuÄuju da koriste nadzirano parkiraliÅ¡te na Trgu Republike (parkiraliÅ¡te kod bivÅ¡eg â€žMTÄŒ-a“).

www.vzaktualno.hr

Na prodaju su dvorci Vinica i Bela I

26. travnja 2016.

158

Veliki dio dvoraca koji se nalaze u Hrvatskoj trebaju se obnoviti, a za to su potrebne velike investicije. Neki su Äekali godinama kako bi dobili potrebnu dokumentaciju, neki su izgubili strpljenje, a neki jednostavno nemaju interesa za ovaj tip turizma ili pak naÄina Å¾ivota. Stoga se na oglasnicima i u agencijama za nekretnine mogu pronaÄ‡i brojni dvorci na prodaju, a mi smo izdvojili nekoliko najzanimljivijih – za ekstravagantan Å¾ivot ili za turistiÄko ulaganje, ovisno o interesima i moguÄ‡nostima – donosi Telegram.hr.

Oko 15 kilometara sjeverozapadno od VaraÅ¾dina uz magistralnu cestu VaraÅ¾din-Maribor nalazi se dvorac Vinica na iz 17. stoljeÄ‡a, a rijeÄ je o Äetverokrilnom zdanju povrÅ¡ine od oko 2 tisuÄ‡e Äetvornih metara s atrijem u sredini. Prodaje se preko agencije Nekretnine Croatia. Cijena je 800 tisuÄ‡a eura.

SpomeniÄki kompleks Bela s dvorcima Bela I, mlaÄ‘im Bela II, perivojem i ostacima stare utvrde, smjeÅ¡ten je jugozapadno od VaraÅ¾dina u blizini lokalne ceste od Ivanca do Novog Marofa. Dvorac je spomenik kulture prve kategorije. Naime, posjed je nekad bio sjediÅ¡te vlastelinstva i sveÄ‡enstva. Danas se na tom podruÄju mogu pronaÄ‡i dva dvorca i ostaci stare utvrde. Dvorac Bela I je djelomiÄno obnovljen, ali Bela II nije. Prodaje se preko agencije Nekretnine Croatia. Cijena je 650 tisuÄ‡a eura.

Foto (izvor) free-zg.htnet.hr

Net.hr/Telegram.hr

Dva od osam saborskih zastupnika iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije, HNS-ova BoÅ¾ica Makara i zastupnik reformista Radimir ÄŒaÄiÄ‡, bili su u utorak na javnom predstavljanju projekata i planova opÄ‡ine Martijanec, a koje je prezentirao naÄelnik HNS-ov Marijan Horvat. Uz saborske zastupnike stigao je i Å¾upan Predrag Å tromar.

U kraÄ‡oj prezentaciji Horvat je predstavio sve znaÄajnije projekte opÄ‡ine na svim podruÄjima. Jedno od najvaÅ¾nijih pitanja za opÄ‡inu je izgradnja djeÄjeg vrtiÄ‡a. Projekti su gotovo i Äekaju raspisivanje natjeÄaja i moguÄ‡nost apliciranja prema fondovima Europske unije. Projekt izgradnje vrtiÄ‡a vrijedan je oko 9 milijuna kuna. Tu je i projekt dogradnje osnovne Å¡kole buduÄ‡i sadaÅ¡nji prostorni uvjeti nisu zadovoljavajuÄ‡i. NaÄelnik je pojasnio da se u ovom trenutku radi na novom modelu dogradnje Å¡kole koja je prvotno trebala biti dograÄ‘ena po modelu javno-privatnog partnerstva.

OpÄ‡ina velike napore ulaÅ¾e na poboljÅ¡anje prometne infrastrukture, a istaknuta je gradnja obilaznice koja je izmaknula prijevoz teÅ¡kog tereta iz naselja ÄŒiÄkovina. Radi se i na poboljÅ¡anju infrastrukture koja se odnosi na opskrbu vodom i sustav odvodnje voda. Prema rijeÄima naÄelnika opÄ‡ina ima velike probleme s naletima oborinskih voda i poplavama.

Kod prometne problematike Horvat je ukazao na vaÅ¾nost izgradnje podravske brze ceste koja bi umanjila promet kroz naselja opÄ‡ine. Samim time bi se poveÄ‡ala sigurnost u prometu, i smanjili bi se uniÅ¡tavanje objekata zbog teÅ¡kog prometa koji se u ovom trenutku odvija kroz gotovo sva naselja opÄ‡ine.

Jedan od projekata je i rekonstrukcija javne rasvjete za Å¡to je uvelike pripremljena dokumentacija. IÅ¡Äekuje se raspisivanje natjeÄaja Fonda za energetsku uÄinkovitost. Ukupna vrijednost prve faze rekonstrukcije iznosi neÅ¡to viÅ¡e od 900 tisuÄ‡a kuna.

Za kraj je Horvat naglasio da je razvoj ruralnih sredina zapostavljen u drÅ¾avi, a da bez razvoja ruralnih sredina nema ni razvoja drÅ¾ave.

Nakon izlaganja saborski zastupnik ÄŒaÄiÄ‡ upitao je li se u proteklih sedam godina napravilo neÅ¡to novo u odnosu na tada najavljene projekte. Odgovor je ponudio Å¾upan Å tromar istiÄuÄ‡i da je samo u zaobilaznicu u ÄŒiÄkovini uloÅ¾eno sedam milijuna kuna, zatim 5 do 6 milijuna kuna rjeÅ¡avanje problema odvodnje voda. Za dogradnju Å¡kola Å tromar je ustvrdio da je pronaÄ‘en novi model koji je usuglaÅ¡en s ministarstvom i koji Ä‡e osigurati dogradnju Å¡kole odnosno rjeÅ¡avanje tog problema. Za vrtiÄ‡ je potvrdio da se za realizaciju tog projekta oÄekuje raspisivanje natjeÄaja koji bi mogao osigurati i do 100 posto sredstva za realizaciju.

Nakon toga ÄŒaÄiÄ‡ je ustrajao pri svom miÅ¡ljenju da je napravljeno premalo, ali je odmah za sve okrivio Å¾upaniju odnosno Å¾upana, a kasnije i drÅ¾ava da niÅ¡ta neÄ‡e napraviti i da nije napravila. Nervozan i u ponekim trenucima glasan ÄŒaÄiÄ‡ je iznio niz kritika da niÅ¡ta nije napravljeno.

-Sada Ä‡e doÄ‡i maÄ‘ioniÄar koji Ä‡e sve to napraviti – uzvratio mu je Å¾upan Å tromar.

HNS-ova zastupnica BoÅ¾ica Makar zamjerila je kolegi iz Sabora ÄŒaÄ‡iÄ‡u na naÄinu komuniciranja i, kako je istaknula , prepucavanju. Umjesto toga pozvala je da svi zajedno naprave najviÅ¡e Å¡to mogu za svoj kraj, a Vladu je pozvala da Å¡to prije rade poÄnu raditi svoj posao.

RijeÄi Makar dodatno su uznemirile ÄŒaÄiÄ‡a koji joj je uzvratio da â€žnema pojma“ i neka â€žne lupeta gluposti“. Iako je BoÅ¾ica Makar zastupnica u Hrvatskom saboru, na tom je mjestu zamijenila Å¾upana Å tromara, ÄŒaÄiÄ‡ je rekao da Å¡to ona uopÄ‡e radi u Saboru, veÄ‡ da je zastupnik Å tromar.

Tenzije je pokuÅ¡ao smiriti Krunoslav Kosir, proÄelnik u opÄ‡ini Martijanec, koji je rekao da je ovaj sastanak sazvan da se razgovara o projektima. Izgleda da je njegov apel urodio plodom jer je nakon toga bez daljnje rasprave zavrÅ¡en sastanak. U izjavi novinarima Å tromar je ustvrdio da je sastanak na kraju postao politiÄko suÄeljavanje i da je upitno koliko je koristi donio opÄ‡ini. NaÄelnik Horvat izrazio je Å¾aljenje Å¡to se nije odazvalo viÅ¡e saborskih zastupnika, buduÄ‡i da je bilo pozvano svih osam zastupnika. Kako god zavrÅ¡io sastanak jedno je sigurno opÄ‡ina Martijanec ima projekte i zasluÅ¾uje svaku pomoÄ‡ u njihovoj realizaciji.

www.vzaktualno.hr