travanj 2016. – Stranica 6

29. travnja 2016.

144

Hladni prodor koji je u viÅ¡im dijelovima Hrvatske ovih dana donio i snijeg nastavlja utjecati na vremenske prilike u Lijepoj naÅ¡oj. Prema izvjeÅ¡Ä‡u Hrvatskog autokluba, sinoÄ‡ je slab snijeg padao u Gorskom kotaru zbog Äega je bilo i manjih problema u prometu. DrÅ¾avni hidrometeoroloÅ¡ki zavod (DHMZ) izvijestio je da je u veÄernjim satima susnjeÅ¾ica padala i na Sljemenu, a snijeg na ZaviÅ¾anu i u Pargu pored ÄŒabra – donosi Jutarnji.hr.

Prema najnovijoj prognozi, u petak se u unutraÅ¡njosti oÄekuje preteÅ¾no, a na Jadranu promjenljivo oblaÄno. KiÅ¡a povremeno u prvom dijelu dana, u Dalmaciji ponegdje i uz grmljavinu, a prema veÄeri smanjenje naoblake. Vjetar na kopnu uglavnom slab sjeverni i sjeveroistoÄni, na Jadranu umjerena i jaka bura i sjeverozapadnjak, na juÅ¾nom dijelu prijepodne jugo i jugozapadnjak.

Jutarnja temperatura od 2 do 7, na Jadranu izmeÄ‘u 8 i 14. NajviÅ¡a dnevna od 10 do 15, na moru izmeÄ‘u 15 i 19 Â°C. U subotu djelomice sunÄano s promjenljivom naoblakom. Ujutro je u unutraÅ¡njosti mjestimice moguÄ‡a magla. U nedjelju jaÄe naoblaÄenje s kiÅ¡om, uglavnom duÅ¾ Jadrana i u gorju, a prema veÄeri i mjestimice u sjevernim kopnenim krajevima. Ponedjeljak promjenljiv s povremenom kiÅ¡om ponajprije uprvom dijelu dana.

Lokalno u nedjelju poslijepodne i u ponedjeljak moÅ¾e pasti i obilnija kiÅ¡a, ponajprije na moru i u gorju. U nedjelju i ponedjeljak puhat Ä‡e umjeren do jak sjeverni i sjeveroistoÄni vjetar, a na Jadranu jaka, na udare i olujna bura i sjeverac. Danju najtoplije u subotu, zatim malo manje toplo. Prema sedmodnevnoj prognozi, u veÄ‡ini krajeva kiÅ¡a je tijekom sljedeÄ‡ih tjedan dana moguÄ‡a gotovo svaki dan. Tek nakon toga postoje naznake za znatnije poboljÅ¡anje.

Jutarnji.hr

Muškarac Ä‡e ovih 7 stvari uÄiniti samo ako je lud za vama

29. travnja 2016.

149

Ne znate je li mu stalo zbog vas. Ne brinite, postoje odreÄ‘eni znakovi koji vam mogu reÄ‡i koliko mu je stalo, odnosno je li lud za vama.

Postoje odreÄ‘ene stvari u odnosu i naÄini ponaÅ¡anja koji ukazuju na to da je zasigurno lud za vama, piÅ¡e portal Å½ena.hr.

Ako bilo koji od navedenih znakova primijetite i u svojoj vezi, onda moÅ¾ete biti sigurne da je vaÅ¡em partneru uistinu stalo do vas.

PridrÅ¾ava vam torbicu

Budimo iskreni. PridrÅ¾avanje vaÅ¡e torbice nije omiljena stvar na listi aktivnosti koje muÅ¡karci vole raditi. No ako mu je uistinu stalo do vas, on Ä‡e to uÄiniti bez imalo razmiÅ¡ljanja. Obratite paÅ¾nju na takve sitnice. Ako vam je ikad drÅ¾ao torbicu dok ste vi isprobavali odjeÄ‡u ili neÅ¡to sliÄno, onda je zaista lud za vama.

Kupuje vam uloÅ¡ke/tampone

Nijedan muÅ¡karac ne uÅ¾iva u kupovini Å¾enskih uloÅ¾aka i tampona, a neki se od njih zbog toga osjeÄ‡aju posramljeno. Å to ako ga vide njegovi prijatelji? MeÄ‘utim, ako je muÅ¡karcu stalo do vas onda Ä‡e unatoÄ svemu za vas prijeÄ‡i preko svog ponosa, odÅ¡etati do odjela s uloÅ¡cima i uzeti sve Å¡to vam je potrebno kako bi vas usreÄ‡io.

Brani vas

MuÅ¡karac Ä‡e braniti samo onu djevojku/Å¾enu do koje mu je uistinu stalo. Ako nije zainteresiran, neÄ‡e se pretjerano truditi. No ako vas voli, onda Ä‡e vas i strastveno braniti pred svima, pa Äak i ako su u pitanju njegovi prijatelji. To samo znaÄi da ste njemu uistinu posebni i da ne moÅ¾e podnijeti misao da vas netko vrijeÄ‘a. Ako i vas partner svaki put brani, budite sretne i Äuvajte ga jer je on lud za vama.

PosjeÄ‡uje vas na poslu

JoÅ¡ jedan od znakova koji ukazuju na njegovu ljubav prema vama je i kad vas posjeti na radnom mjestu. Ako se ne srami vaÅ¡ih kolega s posla i nije ga briga Å¡to Ä‡e drugi reÄ‡i, veÄ‡ vas samo Å¾eli vidjeti, onda vas doista voli.

PropuÅ¡ta svoju omiljenu seriju zbog vaÅ¡e omiljene serije

Upravljanje daljinskim upravljaÄem omiljena je aktivnost veÄ‡ine muÅ¡karaca. Ako je zbog vas ili vaÅ¡e omiljene serije spreman propustiti svoju seriju ili utakmicu, onda vas voli i viÅ¡e nego ste svjesni. Kraj sebe imate Äovjeka koji je spreman iÄ‡i s vam do kraja Å¾ivota.

Brine o vama kada ste bolesni

Ako vam partner kuha Äaj, donosi pileÄ‡u juhicu u krevet ili umjesto vas obavlja kuÄ‡anske poslove kada ste bolesni, prava ste sretnica jer je to dokaz da vas jako voli.

Uz vas je u teÅ¡kim trenucima

Posljednji ne i manje vaÅ¾an dokaz na naÅ¡em popisu, a koji moÅ¾da najviÅ¡e od svih govori koliko mu je stalo do vas. ÄŒovjek koji Ä‡e biti uz vas i u onim najteÅ¾im trenucima je onaj koji vas voli. Upravo je to jedan od najveÄ‡ih dokaza ljubavi prema nekome, a ako kraj sebe imate takvog partnera dobro ga Äuvajte.

www.vzaktualno.hr

Kako jaÄanje kune utjeÄe na izvoznike?

29. travnja 2016.

149

DomaÄ‡a valuta od veljaÄe ove godine kontinuirano jaÄa; teÄaj se spustio na 7,47 kuna za euro Å¡to je razina posljednji puta zabiljeÅ¾ena u lipnju 2013. JaÄa kuna na ruku ide tvrtkama i graÄ‘anima koji svoje obveze imaju vezane valutnom klauzulom prema europskoj valuti, no na nju zabrinuto gledaju domaÄ‡i izvoznici.

MeÄ‘u izvoznicima moÅ¾e se Äuti da je jaÄanje domaÄ‡e valute u raskoraku s namjerom Vlade da se oporavak ekonomije, ma koliko on skromnih dva posto rasta BDP-a bio ciljan, bazira na izvozu, piÅ¡e poslovni.hr.

Ekonomist Å½eljko LovrinÄeviÄ‡ istiÄe da kunu guraju eksterni faktori. “JaÄa kuna posljedica je slabije potraÅ¾nje za eurima zbog niskih cijena nafte, kao i slabljenja dolara, koji rezultiraju pozitivnim trendovima u bilanci plaÄ‡anja. TakoÄ‘er, banke proÅ¡le godine zbog konverzije kredita u franku nisu poslovale s dobiti pa nije bilo bi ni repatrijacije profita koja bi jaÄala potraÅ¾nju za eurom. Istodobno, u proÅ¡loj turistiÄkoj sezoni ostvaren je vrlo dobar prihod koji je bio 500 mil. eura veÄ‡i od oÄekivanja Å¡to sve zajedno rezultira aprecijacijskim pritiscima na kunu”, kaÅ¾e LovrinÄeviÄ‡.

JaÄa kuna mogla bi potrajati joÅ¡ neko vrijeme s obzirom na tek predstojeÄ‡u sezonu, no radi se o privremenim efektima nakon kojih Ä‡e se teÄaj vratiti na prosjeÄnu razinu izmeÄ‘u 7,5 do 7,6 kuna za euro.

www.vzaktualno.hr

Karamarko okreÄ‡e HDZ prema centru

29. travnja 2016.

158

Peglanje imidÅ¾a, vraÄ‡anje upravljaÄke strukture HDZ-a i pomlaÄ‘eno vodstvo neoptereÄ‡eno aferama kljuÄne su znaÄajke nakon Å¡to se analizira ekipa koju bi Karamarko Å¾elio u vrhu HDZ-a nakon izbora 28. svibnja.

Ovih dvanaestero Älanova HDZ-a Å¡ef te stranke Å¾eli za svoje prve suradnike, tj. potpredsjednike: Milijan BrkiÄ‡, Tomislav ÄŒuljak, Miro KovaÄ, Tomislav ToluÅ¡iÄ‡, Anton Kliman, Oleg ButkoviÄ‡, Ivana MaletiÄ‡, Sanja Putica, Ante Sanader, Domagoj MiloÅ¡eviÄ‡, Darko Horvat i Damir JeliÄ‡ (za zamjenika). Å½eljeni kandidati za vrh HDZ-a nisu ideoloÅ¡ki optereÄ‡eni, uglavnom je rijeÄ o mlaÄ‘oj ekipi usmjerenoj na operativnost, a ne prevelike ideoloÅ¡ke polemike, piÅ¡e veÄernji.hr.

U protekle Äetiri godine jedna od veÄ‡ih zamjerki bila je da se HDZ pozicionirao previÅ¡e desno i da je Karamarko svojom retorikom suviÅ¡e radikalizirao desnicu, a zanemario prostor desnog centra koji je jedini bazen iz kojeg HDZ moÅ¾e pecati dodatne biraÄe. Umjerenom retorikom, odmicanjem od “ustaÅ¡a i partizana”, fokusom na gospodarske probleme te predloÅ¾enom ekipom koja bi bila prihvatljiva glasaÄima centra HDZ bi mogao Å¡iriti svoju biraÄku bazu, ali i koalicijski potencijal. Jedna od HDZ-ovih pogreÅ¡aka jest ta Å¡to je od radikalnog HSP-a AS stvorio zvijezdu i njegovim Äelnicima dao nezasluÅ¾enu politiÄku pozornicu. Promjenom retorike HDZ moÅ¾da postane prihvatljiv partner, primjerice, jednom IDS-u.

Kada se analiziraju imena “Karamarkovih ljudi”, upadljivo je kako je rijeÄ o Älanovima koji nisu optereÄ‡eni aferama (jedino strÅ¡i BrkiÄ‡eva diploma). MeÄ‘u Å¾eljenim najbliÅ¾im suradnicima zasad nema Josipe Rimac, Å¡to ne znaÄi da ona neÄ‡e uÄ‡i u PredsjedniÅ¡tvo, koja je Karamarku bila direktorica kampanje za parlamentarne izbore. Iako je protiv J. Rimac odbaÄena istraga zbog kuÄ‡e u Kninu koju je njen suprug dobio kao branitelj, njen negativan medijski imidÅ¾ bio je razlog zaÅ¡to je Most dvaput blokirao njezin ulazak u izvrÅ¡nu vlast.

MoguÄ‡e je da Karamarko zbog peglanja imidÅ¾a HDZ-a sada J. Rimac Å¾eli ostaviti ispod radara. OÄito zbog istog razloga na popisu Å¾eljenih nije ni BoÅ¾idar Kalmeta, bivÅ¡i ministar prometa, protiv kojeg postoji optuÅ¾nica u sluÄaju Remorker, a vodi se istraga u sluÄaju Fimi media, premda je prekaljeni Kalmeta i dalje jak na terenu.

www.vzaktualno.hr

BiH mora krenuti u borbu protiv islamskih ekstremista

29. travnja 2016.

201

Prije tjedan dana u Sarajevu je, nakon Å¡to je pratio ameriÄkog predsjednika Baracka Obamu u posjet Saudijskoj Arabiji, osvanuo John Brennan, direktor CIA-e. O sastanku se doznalo malo iz Å¡turih priopÄ‡enja, ali jedan je podatak od posebne vaÅ¾nosti.

Naime, domaÄ‡ini su Brennana upoznali s problematikom paradÅ¾emata, skupine vjernika koja ne priznaje nadleÅ¾nost Islamske zajednice BiH, veÄ‡ tumaÄe muslimanski nauk kako to njima odgovara, piÅ¡e jutarnji.hr.

RijeÄ o vrlo ozbiljnom problemu jer se upravo u takvim skupinama pojavljuju radikalni propovjednici koji potiÄu mlade muslimane da se ukljuÄe u “sveti rat” u Siriji, Iraku, Libiji. Naime, teza o tome da se neki od muslimana radikaliziraju zbog siromaÅ¡tva ili problema s asimilacijom u zemljama u koje su doÅ¡li je odbaÄena. To je ovog utorka u Europskom parlamentu razloÅ¾io bivÅ¡i radikalni islamist Ed Husain: “Kad bi siromaÅ¡tvo bilo razlog radikalizacije, najviÅ¡e bi ekstremista bilo u BangladeÅ¡u”. KljuÄni je problem kombinacija izopaÄene teologije i ideologije koju on naziva islamizmom, dakle pogreÅ¡nim tumaÄenjem Kurana i salafizam.

I upravo je islamistiÄko-salafistiÄka toksiÄna mjeÅ¡avina glavni problem paradÅ¾emata u BiH (dobro objaÅ¡njeno u filmu “Na putu” redateljice Jasmile Å½baniÄ‡) koji i Å¡alju mladiÄ‡e u rat, ali i doÄekuju ih kad se vrate s istim idejama: treba napasti nevjernike i naÅ¡e neprijatelje. BiH je, u Å¾elji da smanji opasnost radikala povratnika, ponudila svima onima koji se vrate i prijave samo godinu dana zatvora, Å¡to takoÄ‘er nailazi na kritike, meÄ‘u ostalim, i zbog moguÄ‡e dodatne radikalizacije u zatvoru (kao Å¡to je, primjerice, sluÄaj u Velikoj Britaniji).

Islamska zajednica (IZ) BiH pokuÅ¡ala je rijeÅ¡iti ovaj problem pozivajuÄ‡i sve paradÅ¾emate da se ukljuÄe u IZ. Od utvrÄ‘enih 38 zajednica njih je samo 14 na to pristalo, za dvije situacija i dalje nije jasna, dok su njih 22 odbile poziv. Tako se, recimo, zajednica muslimana u BoÄinji kod Maglaja, koja se dugo smatrala rasadnikom ekstremizma, ukljuÄila u zakonite strukture, dok je to, oÄekivano, odbila ona u Gornjoj MaoÄi kod BrÄkog, za koju se smatra da je sjediÅ¡te vehabistiÄkog pokreta u BiH, te zajednica iz OÅ¡vama kod Maglaja iz koje je Emrah Fojnica otiÅ¡ao u Siriju i ondje poginuo 2014. godine boreÄ‡i se na strani terorista.

IZ je nakon toga objavila da je uÄinila sve u svojoj moÄ‡i te da sada prepuÅ¡ta ovaj “vruÄ‡i krumpir” u ruke drÅ¾avne vlasti. Dragan MektiÄ‡, ministar sigurnosti BiH, potvrdio je da je rijeÄ o “problemu drÅ¾ave” te da su ti paradÅ¾emati prijetnja za drÅ¾avu. Jasno je da je rijeÄ o sigurnosnom problemu koji prelazi granice BiH jer bi esktremisti mogli svoje mete potraÅ¾iti u susjednim ili drugim zapadnim drÅ¾avama. Stoga je i Brennana, a i sve ostale, zanimalo Å¡to BiH kani uÄiniti po tom pitanju. MektiÄ‡ je sada potvrdio da Ä‡e “drÅ¾ava djelovati” kako bi onemoguÄ‡ila djelovanje paradÅ¾emata te da djelovanje ukljuÄuje i represivne mjere. Takve, pak, akcije izazivaju reakcije pa je stoga BiH trenutno pod poveÄ‡anim nadzorom susjeda, ali i cijelog Zapada.

www.vzaktualno.hr

Velike moguÄ‡nosti kroz fondove Europske unije

28. travnja 2016.

335

Hrvatski Å¾upani na Äelu s predsjednikom Hrvatske zajednice Å¾upanija i Å¡ibensko-kninskim Å¾upanom Goranom Paukom i regionalni koordinatori odazvali su se na redovan mjeseÄni sastanak s ministrom regionalnog razvoja i fondova EU Tomislavom ToluÅ¡iÄ‡em.

Sastanci su zamiÅ¡ljeni kao platforma za razgovor i razmjenu iskustava, problema i informacija o svim vaÅ¾nim segmentima unaprjeÄ‘enja regionalnoga razvoja i koriÅ¡tenja moguÄ‡nosti koje pruÅ¾aju fondovi Europske unije.

Predsjednik Hrvatske zajednice Å¾upanija Goran Pauk pohvalio je inicijativu ministra ToluÅ¡iÄ‡a.

– Na ovakvim sastancima otvaraju se mnoga vaÅ¾na pitanja za nas koji smo nositelji regionalnoga razvoja, Å¾upanije i regionalne razvojne agencije. Pozdravljam Å¡to nas se ukljuÄuje u pitanja oko EU fondova Å¡to je izrazito vaÅ¾no za ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske – rekao je Pauk i dodao kako su sastanci odliÄna prilika za neposrednu komunikaciju i rjeÅ¡avanje situacija s kojima se Å¾upanije i razvojne agencije susreÄ‡u u svom radu.

– Svrha ovih sastanaka je da budete toÄno i pravovremeno informirani jer su Ministarstvu Å¾upanije i regionalni koordinatori vrlo vaÅ¾ni. MoguÄ‡nosti koje pruÅ¾aju fondovi Europske unije su velike, na vama je Å¡to Ä‡ete i kako iskoristiti – rekao je ministar ToluÅ¡iÄ‡.

Sastanku su, uz ministra, prisustvovali i njegovi pomoÄ‡nici Dragan JeliÄ‡, mr. sc. Davor HuÅ¡ka i dr. sc. Tomislav JurendiÄ‡ te glavni savjetnik Juraj IvankoviÄ‡, koji su ukratko predstavili otvorene natjeÄaje i natjeÄaje u najavi. Otvorene su teme o moguÄ‡nosti financiranja izgradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava, centara kompetencija, Å¡kola i Å¡kolskih sportskih dvorana, djeÄjih vrtiÄ‡a. Nakon sastanka odrÅ¾ana je informativna radionica za Poziv na iskaz interesa Regionalnim koordinatorima za dodjelu bespovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10 – TehniÄka pomoÄ‡ Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., informacije su iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr

Referendum protiv rada do 67 godina

28. travnja 2016.

146

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) protivi se namjeri Vlade da produÅ¾i radni vijek sa 65 na 67 godina i najavljuje da Ä‡e protiv takvog zakonskog prijedloga pokrenuti skupljanje potpisa za referendum, kako bi graÄ‘ani sami odluÄili Å¾ele li da im se produlji rok za odlazak u mirovinu, piÅ¡e Hina, a prenosi Indeks.hr.

“Situacija je apsurdna i jedini lijek protiv ove mjere jest da narod uzme stvar u svoje ruke, a mi Ä‡emo mu dati priliku. U trenutku kada Ä‡emo vidjeti zakonski prijedlog iÄ‡i Ä‡emo skupljati potpise za referendum pa neka graÄ‘ani odluÄe direktnom demokracijom”, rekao je u Äetvrtak predsjednik HSU-a Silvano Hrelja na konferenciji za novinare.

“S jedne strane imamo puno mladih koji prvo zaposlenje dobiju u 30. – 35. godini, a s druge strane imamo starije graÄ‘ane koji Ä‡e raditi do smrti, gdje cijela koncepcija izdvajanja doprinosa za mirovinsko osiguranje pada u vodu jer mirovinu neÄ‡e koristiti ni deset godina”, kazao je.

Hrelja oÄekuje da Ä‡e izmjene mirovinskog zakona biti predloÅ¾ene u drugoj polovici godine buduÄ‡i da bi trebale stupiti na snagu poÄetkom 2017. TakoÄ‘er se nada da Ä‡e se u prikupljanju potpisa za referendum HSU-u pridruÅ¾iti druge politiÄke i civilne organizacije.

Hrelja je izvijestio i da je HSU dosad prikupio 63.083 potpisa protiv poveÄ‡anja cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja, te je zahvalio svih aktivistima, Äija je dob izmeÄ‘u 65 i 75 godina, koji su poÅ¾rtvovno prikupljali potpise proteklih tjedana unatoÄ loÅ¡em vremenu, svjesni Å¡to im se Å¾eli oduzeti. Akcija prikupljanja potpisa zavrÅ¡ava u subotu, a predat Ä‡e ih premijeru Tihomiru OreÅ¡koviÄ‡u i potpredsjedniku Vlade za druÅ¡tvene djelatnosti BoÅ¾i Petrovu.