Iako Äesto sluÅ¡amo o njihovim problemima i neslaganju s lokalnom samoupravom, poduzetnici i grad Zabok pokazali su da može biti potpuno drugaÄije. Ako odluÄe pokrenuti posao, grad poduzetnicima u prvoj godini opraÅ¡ta komunalnu naknadu, Å¡to im Å¡tedi oko 400 tisuća kuna. Gost Dnevnika Nove TV, koji je govorio i o ovoj temi, bio je ministar poduzetniÅ¡tva i obrta Darko Horvat – donosi Dnevnik.hr.
Ministre, ovakvih primjera, poput Zaboka, ima, ali su u manjini. Mnogi poduzetnici kažu da je teško u Hrvatskoj poslovati. Je li ministarstvo svjesno njihovih problema?
Ministarstvo je u ovom trenutku svjesno o jako puno tih problema. Ja sam prije nekoliko dana obiÅ¡ao proizvodni pogod gospodina PleÅ¡ka. U jednom vrlo iscrpnom razgovoru s njim i njegovim bratom identificirali smo nekoliko problema koji njega muÄe. Ali ovo je jedan svjetli primjer onoga Å¡to i kako hrvatski poduzetnici trebaju u privlaÄenju sredstava iz strukturnih fondova EU i na neki naÄin ne ispoljavati bojazan u novim investicijskim ciklusima i traženju novih tržiÅ¡ta.
S kojim problemima konkretno vam prilaze?
Kolega PleÅ¡ko nema problema u smislu jeftinih izvora financiranja, ali danas je najveća rak raka hrvatskog poduzetniÅ¡tva to Å¡to na tržiÅ¡tu u RH ne postoje financijski instrumenti koji bi bili zadovoljavajuće kamatne stope. Za razliku od konkurencije, recimo Austrije i NjemaÄke, gdje su ti krediti daleko, daleko jeftiniji.
Kako to mislite promijeniti?
Već ove godine imat ćemo nekoliko proizvoda na hrvatskom financijskom tržištu koji će biti ispod tri postotna poena i to je u ovom trenutku najveći dopirnos i ono što poduzetnicima treba.
Å to ćete uÄiniti da Hrvatsku uÄinite poželjnim mjestom za poduzetniÅ¡tvo i ulaganje?
Ja sam u Krapini rekao, ministarstvo poudzetniÅ¡tva je ovdje zbog vas i Hrvatska vlada želi biti prijatelj hrvatskom poduetniku. Nakon toga bio sam napadan da želim hrvatskim poduzetnicima pogodovati i rekao sam svjestan te svoje reÄenice da ministarstvo poduzetniÅ¡tva želi pogodovati hrvatskim poduzetnicima, želi im biti prijatelj, želi smanjiti svu onu administraciju koja im u ovom trenutku stavra velike probleme, želi transformirati namjeru da se poticajne mjere dogaÄ‘aju iz državnog proraÄuna. Velika koliÄna sredstava je u strukturnim fondovima i mi u ovom trenutku radimo na prilagoÅ¡avanju naÅ¡ih pravila ponaÅ¡anja tome da poduzetnici ma omogućimo da znatno lakÅ¡e i brže doÄ‘u do tih sredstava.
Na koji naÄin? Jesu to sve ciljevi do kraja godine ili na neku drugo razdoblje?
Sebi smo do kraja godine postavili 4 bitna cilja. ZavrÅ¡ili smo s prvim, zajedniÄka nacionalna pravila su rekonstruirana, za desetak dana idu ponovljeni natjeÄaji po daleko, daleko liberalnijim pravilima. Ova druga stvar u koju smu se upustili vrlo hrabro, negdje oko 350 milijuna kuna korz ukidanje i smanjenje parafislanih nameta ostat će na raÄunima poduzetnika. A ono Å¡to je u ovom trenutku najbitnije želimo transformirati Hrvatsku banku za obnovu i razvoj u jednu financijsku instituciju koja će stvarno postati prijatelj hrvatskim poduzetnicima.
S kojim kamatama?
Ispod tri posto.
Kad kažate liberlanija pravila na Å¡to toÄno mislite?
Pa to znaÄi da neće viÅ¡e biti takvih teÅ¡kih administrativnih procedura, a moći će se dokumentacija nadopunjavati. Donji i gornji prag će biti daleko, daleko manji, Neće viÅ¡e biti potrebe porvoÄ‘enja javne nabave za privatne poduzetnike koji nisu obveznici takvog sustava i ono Å¡to je najbitnije neće se viÅ¡e morati financijski instrumenti osiguranja takavog povlaÄenja sredstava dostavljati na samom poÄetku aplikacije već će oni ostati obveza samo za one koji će potpisivati ugovore.
Vaš je prethodnik svojedobno obećavao na desetke tisuća novih radnih mjesta u obrtu i poduzetništvu. Može li u Vašem mandatu biti više radnih mjesta?
U prva tri mjeseca vratili smo sve dugove iz 2015. godine. U ovom trenutku 15-ak potvrda s kojima potiÄemo nove investicije meni su na stolu i te će potvrde biti potpisane tijekom sljedećega tjedna, a osigurali smo i dodatnih 40-ak milijuna kuna s kojima ćemo subvencionirati nove investicije. U ovom trenutku jedan investicijski potencijaln na razini tri miljarde kuna i negdje oko 6700 novih radnih mjesta.
Udruga Blokirani podsjeća Vladu na predizborna obećanja da će riješiti njihov problem. Što ova Vlada poduzima?
U ovom trenutku ministarstvo financija intenzivno radi na dva modela koji će možda unutar mjesec dana biti prezentirani udruzi blokiranih i mislim da će oba modela pasti na plodno tlo, mislim da će ljudi koji se u ovom trenutku s takvim problemom muÄe biti zadovoljni – donosi Dnevnik.hr