travanj 2016. – Stranica 63

9. travnja 2016.

144

Objavljena je svjetska rang lista zemalja poredanih prema kvocijentu inteligencije njihovih stanovnika, a Hrvatska se naÅ¡la u zlatnoj sredini, piÅ¡e Indeks.hr.

Prema istraÅ¾ivanju koje su proveli profesori Richard Lynn i Tatu Vanhanen i objavili na stranici iq-research, na vrhu ljestvice su Hong Kong i Singapur s prosjeÄnim kvocijentom inteligencije od 108. Hrvatska se nalazi u 17. rangu od njih 43 s prosjeÄnim kvocijentom 90.

Å to se tiÄe naÅ¡ih susjeda, BiH dijeli isti rang s Hrvatskom, dok je Srbija za jedno mjesto loÅ¡ija. Slovenci su u prosjeku inteligentniji pa drÅ¾e 11. rang s kvocijentom 96, MaÄ‘ari su dostigli 98, a Talijani su preÅ¡li na troznamenkastu brojku s kvocijentom od 102.

Na dnu svjetske liste je Ekvatorijalna Gvineja s IQ-om 59, piÅ¡e Index.hr.

Dani otvorenih vrata 12. i 13.4.

9. travnja 2016.

169

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni rad u VaraÅ¾dinu pozivaju na Dane otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji Ä‡e se odrÅ¾ati 12. i 13. travnja.

U utorak u 13 sati u salonu Gradske vijeÄ‡nice u VaraÅ¾dinu bit Ä‡e predstavljena monografija â€žIvan Supek (1915. – 2007.). U povodu 100. obljetnice roÄ‘enja“. Monografija je tiskana u ediciji Razreda za matematiÄke, fiziÄke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti â€žRasprave i graÄ‘a za povijest znanosti“, a o njoj Ä‡e govoriti akademik Ksenofont Ilakovac, prof. dr. sc. SnjeÅ¾ana PauÅ¡ek-BaÅ¾dar i mr. sc. Eduard VargoviÄ‡.

U 19 sati u multimedijskoj dvorani palaÄe Hercer poÄet Ä‡e predavanje â€žJunaÄka smrt u osvit novog europskog poretka. DruÅ¡tveno-politiÄke okolnosti u Europi neposredno prije i poslije pogibije Nikole Å ubiÄ‡a Zrinskog“ koje Ä‡e odrÅ¾ati prof. dr. sc. Alexander Buczynski.

U srijedu u 18 sati u studijskoj Äitaonici Gradske knjiÅ¾nice i Äitaonice Metel OÅ¾egoviÄ‡ poÄet Ä‡e predavanje â€žAkademik Mirko BogoviÄ‡ i 19. stoljeÄ‡e“ koje Ä‡e odrÅ¾ati prof. dr. sc. Vinko BreÅ¡iÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Prijavite se na radionice za djecu

9. travnja 2016.

150

Program 7. VAFI-ja veÄ‡ je spreman, a kako bi bio prepoznatljiv po interaktivnosti i obrazovnoj komponenti organizatori su pripremili dvije radionice za djecu i traÅ¾e polaznike. Prijave traju do petka, 15. travnja 2016.

Polaznici prve radionice moÄ‡i Ä‡e nauÄiti viÅ¡e o stop animaciji, odnosno tehnici pikselacije od utorka, 19. travnja, do Äetvrtka, 21. travnja, u uredu VANIME, na adresi Augusta Å enoe 12 u VaraÅ¾dinu. Trodnevna radionica trajat Ä‡e po tri sata, od 15 do 18, a namijenjena je za djecu od 10 do 14 godina. Ovaj edukacijski program u sklopu 7. VAFI festivala, vodit Ä‡e Mizmor Watzman iz Izraela. Mlada izraelska animatorica sa sudionicima Ä‡e pokretati ni manje ni viÅ¡e veÄ‡ ljudska tijela.

Drugu, jednodnevnu radionicu produkcije zvuka za animirani film odrÅ¾at Ä‡e Nikola JankoviÄ‡ iz Media Education Centra za djecu iz Srbije. Polaznici, djeca od 9 do 15 godina, moÄ‡i Ä‡e uÄiti kako nastaje zvuk za animirane filmove u subotu, 23. travnja, od 10 do 12 sati, takoÄ‘er u uredu organizatora, na adresi Augusta Å enoe 12. Nikola JankoviÄ‡ Ä‡e isti dan u 16,30 sati odrÅ¾ati i javnu prezentaciju o zvuku na animiranom filmu.

Broj polaznika na radionicama je ograniÄen pa se za pohaÄ‘anje potrebno prijaviti na e-mail organizatora info@vafi.hr do petka, 15. travnja. U poruci obavezno treba napisati ime i prezime, dob polaznika, i broj mobitela odgovorne (kontakt) osobe. Naravno treba navesti i za koju se radionicu polaznik prijavljuje. Sudjelovanje na radionicama, kao i svi ostali sadrÅ¾aji za publiku na VAFI-ju su besplatni.

www.vzaktualno.hr

Svjetski dan zdravlja s Romima

9. travnja 2016.

139

U povodu Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine obiljeÅ¾en pod motom â€žPobijedimo Å¡eÄ‡ernu bolest – osnaÅ¾imo mjere prevencije, lijeÄenja i nadzora!“, u Obiteljskom centru za Rome u KurÅ¡ancu odrÅ¾ana je javnozdravstvena akcija kojoj se odazvalo stotinjak osoba.

Sudionici akcije su imali priliku izmjeriti krvni tlak, Å¡eÄ‡er u kapilarnoj krvi, indeks tjelesne mase te druge pokazatelje uhranjenosti, a potom su o svom zdravlju i bolestima, zdravstvenim i drugim problemima, kao i o moguÄ‡nostima prevencije kroniÄnih bolesti, razgovarali s lijeÄnicima i medicinskim sestrama. Iz meÄ‘imurskog Zavoda za javno zdravstvo istiÄu da su bili ugodno iznenaÄ‘eni odliÄnim odazivom, atmosferom i zainteresiranoÅ¡Ä‡u stanovnika romskog naselja KurÅ¡anec. U realizaciji akcije su uz zdravstvene djelatnike Zavoda, sudjelovale i patronaÅ¾ne sestre Doma zdravlja ÄŒakovec , koordinator i predstavnici Obiteljskog centra za Rome KurÅ¡anec te predstavnik Grada ÄŒakovca.

Svjetski dan zdravlja, koji se pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije obiljeÅ¾ava 7. travnja, ove je godine posveÄ‡en Å¡eÄ‡ernoj bolesti, kako bi se ukazalo na rastuÄ‡u epidemiju Å¡eÄ‡erne bolesti, koja je nastala zbog globalnih druÅ¡tvenih promjena, a Äiju je pojavu u velikoj mjeri moguÄ‡e sprijeÄiti. Naime, procjenjuje se da od Å¡eÄ‡erne bolesti u svijetu boluje oko 350 milijuna ljudi, odnosno 9 % odraslih osoba. U 2012. godini, od Å¡eÄ‡erne bolesti, kao vodeÄ‡eg uzroka smrti, umrlo je u svijetu 1,5 milijun ljudi. Å eÄ‡erna bolest, osim zdravstvenih i socijalnih posljedica, koje ima za pojedinca, njegovu obitelj i druÅ¡tvo u cjelini, sa sobom nosi i veliko ekonomsko optereÄ‡enje. Naime, procjene MeÄ‘unarodne dijabetiÄke federacije pokazuju da se Å¡eÄ‡ernoj bolesti moÅ¾e pripisati 9 % ukupnih izdataka za zdravstvo u Europi u 2015. godini, Å¡to ukupno iznosi oko 156 milijardi ameriÄkih dolara.

Prema podacima CroDiab registra osoba sa Å¡eÄ‡ernom boleÅ¡Ä‡u, u Republici Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 osoba sa Å¡eÄ‡ernom boleÅ¡Ä‡u, a u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji 6.547. Uz procjene da i do 40 % bolesnika nije otkriveno, ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj se procjenjuje na preko 400.000. Bolesnici kojima je dijagnosticirana Å¡eÄ‡erna bolest najÄeÅ¡Ä‡e ne dosiÅ¾u ciljeve lijeÄenja, Å¡to predstavlja veliki rizik za razvoj kroniÄnih komplikacija bolesti, ali i za poveÄ‡anu smrtnost. U Republici Hrvatskoj, Å¡eÄ‡erna bolest se 2014. godine nalazila na 7. mjestu ljestvice vodeÄ‡ih uzroka smrti s 2,6 % udjela u ukupnoj smrtnosti (1.333 umrle osobe) i prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeÄ‡a. U MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji su 2014. godine od Å¡eÄ‡erne bolesti umrle 33 osobe, odnosno 2,8 % od ukupnog broja umrlih te godine.

Ekonomsko optereÄ‡enje Å¡eÄ‡ernom boleÅ¡Ä‡u je i u Hrvatskoj veliko. Naime, analiza troÅ¡kova lijeÄenja Å¡eÄ‡erne bolesti u Republici Hrvatskoj za 2009. godinu je pokazala da je ukupan troÅ¡ak lijeÄenja Å¡eÄ‡erne bolesti iznosio viÅ¡e od 2,5 milijarde kuna, odnosno 11,5 % ukupnih troÅ¡kova HZZO-a, a 86 % od toga otpada na lijeÄenje komplikacija bolesti.

Å eÄ‡erna bolest je kroniÄna metaboliÄka bolest karakterizirana poviÅ¡enom razinom Å¡eÄ‡era u krvi nastalom zbog poremeÄ‡aja u izluÄivanju i/ili djelovanju inzulina. Oko 90 % oboljelih boluje od tipa 2 Å¡eÄ‡erne bolesti koja je obiljeÅ¾ena neotpornoÅ¡Ä‡u na inzulin uz nedostatno luÄenje inzulina. NaÅ¾alost, jasni znakovi Å¡eÄ‡erne bolesti kao Å¡to su uÄestalo mokrenje, pojaÄana Å¾eÄ‘ i pojaÄan apetit, gubitak tjelesne teÅ¾ine, umor, smetnje vida i dr., nerijetko se javljaju tek onda kad je veÄ‡ bolest uzela maha. Stoga je izuzetno vaÅ¾na prevencija i rano otkrivanje bolesti. Kako su nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, prekomjerna tjelesna teÅ¾ina i obiteljsko nasljeÄ‘e glavni Äimbenici rizika za Å¡eÄ‡ernu bolest tip 2, vaÅ¾no je poticati stanovniÅ¡tvo na usvajanje pravilnih prehrambenih navika i navika redovite tjelesne aktivnosti te im pruÅ¾iti podrÅ¡ku u cilju postizanja i odrÅ¾avanja poÅ¾eljne tjelesne teÅ¾ine. Jednako tako, vaÅ¾no je primjenjivati mjere ranog otkrivanja bolesti, i to na svim razinama zdravstvene zaÅ¡tite te kroz javnozdravstvene akcije. Pravilna prehrana i aktivan stil Å¾ivota uz pridrÅ¾avanje drugih uputa lijeÄnika, neobiÄno su vaÅ¾ni i za lijeÄenje oboljelih od Å¡eÄ‡erne bolesti.

BuduÄ‡i da su razlozi epidemije Å¡eÄ‡erne bolesti kompleksni, jedino multisektorskim pristupom u provoÄ‘enju mjera promicanja zdravlja, prevencije i kontrole Å¡eÄ‡erne bolesti, moÅ¾emo postiÄ‡i uspjeh, istiÄu iz Zavoda za javno zdravstvo MeÄ‘imurske Å¾upanije i najljepÅ¡e zahvaljuju svima koji su se ukljuÄili u ovu akciju.

www.vzaktualno.hr

U nedjelju poÄinje Felt Duatlon – trening liga

9. travnja 2016.

138

VaraÅ¾dinski TrkaÄki klub Marathon 95 organizira jedinstvenu duatlon ligu koja Ä‡e se odrÅ¾avati u travnju i svibnju na prostorima SRC Aquacity kod VaraÅ¾dina, a poÄet Ä‡e sutra. Liga je jedinstvena po tome Å¡to se na startu svakog pojedinog kola nalaze natjecatelji s MTB i s â€žcestovnim“ biciklima, ali s razlikom da se za svaku kategoriju bicikla vodi poseban poredak.

Liga Ä‡e se odvijati na stazi na kojoj je i prijaÅ¡njih godina odrÅ¾avana duatlon i triatlon liga. Start svake utrke je kod boÄ‡arskog igraliÅ¡ta na Aquacityu, trÄi se prilaznom cestom prema Podravskoj magistrali, dok se bicikl vozi na sporednoj cesti iza SRC-a.

NatjeÄe se u sprint duatlonu (5 km trÄanje 20 km bicikl 2,5 km trÄanje), super sprint duatlonu (2,5 km trÄanje 14 km bicikl 1,25 km trÄanje) i klasiÄnom duatlonu (10 km trÄanje 40 km bicikl 5 km trÄanje), a kola su u nedjelje, 10. i 24. travnja te 8. i 22. svibnja, sa startom u 9 sati. U posljednjem kolu u 11 sati krenut Ä‡e utrka starih Pony bicikala.

Prijave za ligu su od 7.30 do 8.40 sati kod boÄ‡arskog igraliÅ¡ta svako pojedino kolo. Kotizacije za kadete i kadetkinje nema, juniori i juniorke plaÄ‡aju 20 kuna po kolu ili 80 kuna za cijelu ligu, dok seniori i seniorke te veterani i veteranke plaÄ‡aju 30 kuna za svako pojedino kolo ili 120 kuna za cijelu ligu. Organizator osigurava majicu za svakog sudionika, okrepu na stazi i u cilju na svakom kolu. Nagrade su pehari i medalje.

Svaki natjecatelj se uz potpisanu suglasnost natjeÄe na vlastitu odgovornost. Za maloljetne natjecatelje obavezna je potpisana suglasnost roditelja ili staratelja. Cesta neÄ‡e biti zatvorena za promet te su natjecatelji obavezni pridrÅ¾avati se prometnih propisa, s napomenom da svaki natjecatelj mora koristit zaÅ¡titnu kacigu i ostalu zaÅ¡titnu opremu.

www.vzaktualno.hr

Revolucionarna metoda u borbi protiv raka nedostupna u Hrvatskoj

9. travnja 2016.

166

Hrvatska je ostala meÄ‘u rijetkim europskim zemljama u kojima joÅ¡ uvijek nije dostupna imunoterapija, nova metoda lijeÄenju nekih od najteÅ¾ih oblika malignih bolesti, upozoreno je na onkoloÅ¡kom kongresu u PoreÄu, na kojemu je istaknuto da je rijeÄ o revolucionarnoj metodi koja bi uskoro rak mogla iz smrtonosne pretvoriti u kroniÄnu bolest – piÅ¡e Dnevnik.hr.

RijeÄ je o terapiji koja moÅ¾e potencijalno izlijeÄiti svakog treÄ‡eg umiruÄ‡eg bolesnika, oboljelog od metastatskog tumora, a sasvim sigurno omoguÄ‡ava dugotrajno zaljeÄenje i otvara nadu da Ä‡e karcinom postati kroniÄna bolest, bez “rasta i progresije”. To je revolucija kakvu do sada u onkologiji nismo vidjeli, istaknuo je predsjednik Hrvatskog onkoloÅ¡kog druÅ¡tva Eduard Vrdoljak na otvorenju kongresa koji se od 7. do 10. travnja odrÅ¾ava u PoreÄu.

Dosad su u Americi i Europi registrirana dva nova lijeka koji potiÄe imunoloÅ¡ki sustav na selektivno uniÅ¡tavanje stanica raka, poveÄ‡avajuÄ‡i na taj naÄin prirodnu sposobnost organizma za uniÅ¡tavanje malignih stanica. Od srpnja 2015. do danas 22 drÅ¾ave Älanice EU, ukljuÄujuÄ‡i Sloveniju, odobrile su primjenu pembrolizumaba na teret javnih zdravstvenih osiguranja i to bez ograniÄenja s obzirom na status mutacije gena BRAF u oboljelih.

No, taj europski standard u lijeÄenju malignog melanoma u Hrvatskoj trenutaÄno nije moguÄ‡e dobiti, istaknula je onkologinja iz KBC Sestre milosrdnice Jasmina MariÄ‡ BroziÄ‡. Naime, terapija se dobiva intravenski u bolniÄkim uvjetima, a javne zdravstvene ustanove mogu na taj naÄin davati samo lijekove s HZZO-ove liste.

Na kongresu je istaknuto i da se trenutaÄno u svijetu provodi viÅ¡e od 900 kliniÄkih istraÅ¾ivanja primjene imunoterapije u lijeÄenju i drugih oblika malignih bolesti, ukljuÄujuÄ‡i deset najÄeÅ¡Ä‡ih vrsta raka.

Foto:Ilustracija

Za desetak projekata 2,5 milijuna kuna

9. travnja 2016.

144

Gotovo 2,5 milijuna kuna dobile su institucije iz kulture iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije za svoje projekte od Ministarstva kulture, a radi se o desetak projekata. Dvor TrakoÅ¡Ä‡an za obnovu kompleksa dvorca dobio je 400 tisuÄ‡a kuna. DrÅ¾avni arhiv VaraÅ¾din za sanacija i opremanje zgrade arhiva dobio je iznos od 300 tisuÄ‡a te joÅ¡ 250 tisuÄ‡a kuna za izradu dokumentacije za sanaciju zgrade arhiva.

Filmski kreativni studio Vanima iz VaraÅ¾dina dobio je 100 tisuÄ‡a kuna za opremanje dvorane nekadaÅ¡njeg Kina Gaj. Grad Ivanec dobio je za ureÄ‘enje zgrade muzeja planinarstva 800 tisuÄ‡a kuna, a grad Lepoglava za nabavku opreme za Gradska knjiÅ¾nica Ivan Belostenec 10 tisuÄ‡a kuna. Gradski muzej VaraÅ¾din za ureÄ‘enje i opremanje Muzeja dobio je 100 tisuÄ‡a kuna, a Hrvatsko narodno kazaliÅ¡te u VaraÅ¾dinu 300 tisuÄ‡a kuna za investicijsko odrÅ¾avanje i opremanje. PuÄko otvoreno uÄiliÅ¡te Äuro Arnold iz Ivanca za obnovu dvorane dobilo je iznos od 200 tisuÄ‡a kuna.

Za nabavku informatiÄke opreme DrÅ¾avni arhiv u VaraÅ¾dinu dobio je 20, Dvor TrakoÅ¡Ä‡an 10, Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica “Metel OÅ¾egoviÄ‡” iz VaraÅ¾dina 8, Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Mladen Kerstner Ludbreg 10 tisuÄ‡a kuna kao i Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Novi Marof te Gradska knjiÅ¾nica Ivana Belostenca iz Lepoglave. Hrvatsko narodno kazaliÅ¡te u VaraÅ¾dinu dobilo je 15 tisuÄ‡a kuna.

www.vzaktualno.hr

Paljak ostaje na Äelu Å¾upanijskih reformista

9. travnja 2016.

166

U Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu u petak je odrÅ¾ana IzvjeÅ¡tajno – izborna skupÅ¡tina Reformista VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Za predsjednika Å½upanijske organizacije s uvjerljivom veÄ‡inom izabran je dosadaÅ¡nji predsjednik Å¾upanijskih Reformista Tomislav Paljak. Za potpredsjednike izabrani su Maja PintariÄ‡ i KreÅ¡imir Horvat. Na Izbornoj skupÅ¡tini bilo je prisutno ukupno 169 delegata, a glasanje je bilo tajno.

Tomislav Paljak, predsjednik Å¾upanijskih Reformista, predstavio je rad Å½upanijske organizacije od njezina osnutka u veljaÄi 2015. godine do danaÅ¡nje Izborne skupÅ¡tine.

Reformisti Å½upanijske organizacije bili su iznimno aktivni te u godinu dana organizirali brojna druÅ¾enja s graÄ‘anima na kojima su predstavljali programe i projekte Narodne stranke – REFORMISTI, razna edukativna predavanja, tribine o novostima u poljoprivredi kao i mnoge predizborne skupove i prigodna druÅ¾enja. Osnovani su brojni Interesni odbori kao i Interesni odbor Å¾ena VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Nakon IzvjeÅ¡tajno izborne skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upaniji, priduÅ¾ili su se i delegati iz ostalih Å¾upanija Sjeverozapadno hrvatskog regionalnog saveza te je odrÅ¾ana Izborna skupÅ¡tina. Za predsjednika Saveza izabran je Darko HreniÄ‡, koji je preuzeo voÄ‘enje od dosadaÅ¡njeg predsjednika Zlatka KoraÄeviÄ‡a.

www.vzaktualno.hr

Lista najbizarnijih poslova

9. travnja 2016.

151

Na svijetu postoji niz potpuno neobiÄnih poslova za koje vjerojatno ni sami nikad niste Äuli. Tako primjerice, kao Å¡to moÅ¾ete unajmiti nekoga da vam Å¡eÄ‡e psa, moÅ¾ete unajmiti nekog i da vas pomazi ili primjerice da Å¾aluje za nekim tko je vama blizak, a tko je preminuo, piÅ¡e Business Insider donoseÄ‡i listu od 14 najÄudnijih zanimanja – donosi Net.hr.

1. Osobe koje izvlaÄe otrov iz opasnih zmija, kao Å¡to su riÄ‘ovke ili kobre. Otrov se koristi za izradu protuotrova i u druge laboratorijske svrhe pa njegov gram stoji tisuÄ‡u dolara.

2. Profesionalne djeveruÅ¡e su djevojke koje unajmite ako nemate nekog tko Ä‡e vam na vjenÄanju odigrati tu rolu. Trenutno postoje i tvrtke koje se bave najmom profesionalnih djeveruÅ¡a. To se plaÄ‡a od 300 do 2 tisuÄ‡e dolara.

3. Pomicatelji ledenih santi posao je koji je pokrenut nakon potonuÄ‡a Titanika. Pokrenula ga je AmeriÄka obalna straÅ¾a. Oni traÅ¾e lokaciju ledene sante i osiguravaju sigurnu rutu kojom brod moÅ¾e proÄ‡i. Ako je potrebno, ledena santa se u potpunosti ukloni.

4. Profesionalni Å¾alovatelji osobe su koje se mogu unajmiti kako bi Å¾alile za pokojnikom na njegovom sprovodu. Tvrtka u Velikoj Britaniji koja ih iznajmljuje zove se “Rent A Mourner”, a za najam Å¾alovatelja na dva sata naplaÄ‡uje 70 dolara.

5. Instruktori surfanja za pse mogu se pronaÄ‡i u brojnim odmaraliÅ¡tima uz oceane. Oni su ti koji pse mogu nauÄiti da surfaju na valovima.

6. Osjetitelji lica utrenirani su za koriÅ¡tenje ruku s ciljem procjenjivanja lica nakon koriÅ¡tenja raznih losiona, krema i proizvoda koji Äiste lice. Oni rade na pola radnog vremena i plaÄ‡eni su 25 dolara po satu.

7. Osobe koje moÅ¾ete unajmiti kako biste se s nekim pomazili. Oni sat vremena maÅ¾enja naplaÄ‡uju i 80 dolara. Samantha Hess koja se bavi tim poslom tvrdi kako mu je loÅ¡a strana to Å¡to sa sobom nosi emocionalni teret.

8. Profesionalni gledatelj televizije. Iako se Äini da je ovo vrlo lagan posao, rijeÄ je o ljudima koji u razliÄitim TV emisijama mogu pronaÄ‡i “klipove” na odreÄ‘enu temu koji su nekome potrebni.

9. Osobe koje oslikavaju urne. Å½alujuÄ‡i roÄ‘aci ponekad nakon kremiranja pokojnika od umjetnika zatraÅ¾e da im ukrase urnu u kojoj Ä‡e drÅ¾ati pokojnikov pepeo.

10. Procjenitelji zadaha osobe su koje mahom rade za tvrtke koje proizvode Å¾vakaÄ‡e gume, paste za zube ili vodu za ispiranje usne Å¡upljine. Oni procjenjuju uÄinkovitost tih proizvoda kako bi proizvoÄ‘aÄu ukazali treba li Å¡to popraviti.

11. Osobe koje kuÅ¡aju hranu za pse kako bi procijenile je li dovoljno kvalitetna. Unajmljuju ih proizvoÄ‘aÄi hrane za pse, a kada hranu probaju obiÄno je pljunu.

12. Osobe koje odreÄ‘uju spol piliÄ‡a. NajÄeÅ¡Ä‡e ih unajmljuju oni koji se bave peradarstvom.

13. Osobe koje stoje u redu i Äekaju umjesto svojih klijenata kako bi obavili neki posao. RijeÄ je o ljudima koji tjedno zaraÄ‘uju i po tisuÄ‡u dolara.

14. Osobe koje piÅ¡u poruke za kolaÄiÄ‡e sreÄ‡e. GodiÅ¡nje zarade do 40 tisuÄ‡a dolara, a mahom su slobodna profesija.

MeÄ‘u deset najsigurnijih gradova niti jedan iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije

9. travnja 2016.

150

Sinj je zauzeo prvo mjesto na listi najsigurnijih gradova u Hrvaskoj, a meÄ‘u prvih deset nema niti jednog iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Na drugom mjestu je Petrinja sa stopom 1,75 a na treÄ‡em Samobor s 1,79. MeÄ‘u deset najsigurnijih gradova su i PoÅ¾ega, Äakovo, Dubrovnik, Sisak, Vukovar, Solin i Split – donosi Index.hr.

MeÄ‘u najsigurnijim gradovima na ljestvicu su u prvih deset 2015. u odnosu na godinu ranije uÅ¡li i gradovi Sisak i Vukovar, koji su u 2014. bili vrlo blizu top deset gradova. Iz prvih deset ispali su Virovitica, Velika Gorica i KaÅ¡tela. Kada su u pitanju nasilna kaznena djela (ubojstva, silovanja, teÅ¡ke tjelesne ozljede) istraÅ¾ivanje je pokazalo da najmanje nasilnih kaznenih djela po stopi stanovnika ima u Velikoj Gorici, Samoboru i Solinu. S provalama, kraÄ‘ama i razbojstvima najmanje problema u 2015. imali su stanovnici PoÅ¾ege, Sinja i Dubrovnika, a visoko na ljestvici su i Koprivnica, Vukovar te Äakovo.

Najmanje zabiljeÅ¾enih sluÄajeva zloporabe droge u 2015. zabiljeÅ¾eno je u Petrinji, Karlovcu i Velikoj Gorici. Prometno najsigurniji gradovi bili su pak Petrinja, Äakovo i Sinj, u kojima je lani bilo najmanje teÅ¡ko stradalih i smrtno stradalih u prometu – donosi Index.hr.