travanj 2016. – Stranica 68

8. travnja 2016.

159

Za otprilike sat vremena na Fakultetu organizacije i informatike u VaraÅ¾dinu odrÅ¾at Ä‡e se skup pod nazivom â€žDigitalna ekonomija i hrvatsko gospodarstvo“, o razvoju hrvatskog trÅ¾iÅ¡ta u okvirima digitalne ekonomije i konkurentnosti na jedinstvenom europskom trÅ¾iÅ¡tu informacijskih usluga.

Skup zajedniÄki organiziraju Ured hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Ive Stiera i Fakultet organizacije i informatike, a bavit Ä‡e se razvojem hrvatskog trÅ¾iÅ¡ta u okvirima digitalne ekonomije i konkurentnosti na jedinstvenom europskom trÅ¾iÅ¡tu informacijskih usluga.

Pozdravne govore u 9 sati odrÅ¾at Ä‡e dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven VrÄek, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, voditelj PredstavniÅ¡tva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko BariÄeviÄ‡ te ministar poduzetniÅ¡tva i obrta Darko Horvat.

U sklopu skupa odrÅ¾at Ä‡e se dvije panel diskusije s aktualnim temama iz pripadajuÄ‡eg podruÄja. Prva panel diskusija odrÅ¾at Ä‡e se s poÄetkom u 9.30 sati na temu â€žStrategije jedinstvenog digitalnog trÅ¾iÅ¡ta i predstavljanje DESI Indexa“, a druga Ä‡e se odrÅ¾ati s poÄetkom u 11.15 sati na temu â€žPrilike za hrvatsko gospodarstvo te male i srednje poduzetnike“ sa sudionicima osnivaÄima start-up poduzeÄ‡a iz Hrvatske.

www.vzaktualno.hr

Ovo su "udari" na dÅ¾epove graÄ‘ana

7. travnja 2016.

364

MeÄ‘u najavama nove Vlade koje direktno utjeÄu na dÅ¾epove graÄ‘ana posebnu buru digla je najava poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Potpredsjednik Vlade BoÅ¾o Petrov smiruje javnost. KaÅ¾e da neÄ‡e doÄ‡i do drugih poveÄ‡anja, a nada se da Ä‡e i neke druge mjere sveukupno dovesti do smanjenja Å¾ivotnih troÅ¡kova ljudi u Hrvatskoj – donosi Telegram.hr

No, bilo je joÅ¡ nekih najava novih nameta iz Vlade koje bi utjecale na Å¾ivotni standard graÄ‘ana.

1. Porez na slatkiÅ¡e

OdrÅ¾ana je konferencija za novinare povodom obiljeÅ¾avanja Svjetskog dana zdravlja na kojoj su istaknuti vaÅ¾ni aspekti prepoznati kao kljuÄni za daljnje unapreÄ‘enje i Å¡to uÄinkovitiju provedbu Nacionalnog programa zdravstvene zaÅ¡tite osoba sa Å¡eÄ‡ernom bolesti 2015.-2020.

Na konferenciji su je govorio i ministar zdravlja Dario NakiÄ‡ koji razmiÅ¡lja o uvoÄ‘enju ‘poreza na slatkiÅ¡e’, javlja N1, a prenosi Telegram.hr.

Na konferenciji je istaknuto kako su Hrvati peti po pretilosti u Europi, a ministar NakiÄ‡ je kazao kako razmiÅ¡lja o uvoÄ‘enju poreza na ‘slatkiÅ¡e’. “To je praksa europskih zemalja, trenutno razmatramo tu moguÄ‡nost”, kazao je ministar napomenuvÅ¡i da se posebno misli i na porez na slatka piÄ‡a.

2. Poskupljenje dopunskog osiguranja

Najavljeno poskupljenje dopunskog osiguranja podiglo je puno praÅ¡ine u javnosti, a neki su pokuÅ¡ali na razne naÄine objasniti da to poskupljenje i nije tako straÅ¡no. Prvo je predsjednik Sabora Å½eljko Reiner pokuÅ¡ao objasniti da na razgovore i cigarete troÅ¡imo viÅ¡e od tih 19 kuna koliko je najavljeno poskupljenje.

Potpredsjednik Vlade BoÅ¾o Petrov izjavio je u srijedu da neÄ‡e biti poveÄ‡anja iznosa participacije u zdravstvu, a poveÄ‡anje cijene dopunskog osiguranja za 19 kuna nuÅ¾no je kako bi se sustav stabilizirao.

Medijske najave poveÄ‡anja participacije s 10 kuna na 15 kuna Petrov je u izjavi novinarima pred Banskim dvorima nazvao “insinuacijama”, a Å¡to se tiÄe poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja rekao je kako se dugo razmiÅ¡ljalo koliko treba podiÄ‡i taj iznos.

“Nikome u Vladi to nije drago, ali ako Å¾elimo odrÅ¾ati sustav stabilnim i ako Å¾elimo odrÅ¾ati naÅ¡e druÅ¡tvo solidarnim radi svih onih koji ne mogu platiti dopunsko osiguranje, trebalo je to podignuti za 19 kuna”, kazao je. NeÄ‡e doÄ‡i do drugih poveÄ‡anja, ustvrdio je, a nada se da Ä‡e neke druge mjere sveukupno dovesti do smanjenja Å¾ivotnih troÅ¡kova ljudi u Hrvatskoj.

3. Naplata nadstandarda u zdravstvu

Ministar zdravlja NakiÄ‡ takoÄ‘er je veÄ‡ prije u Studio 4 HRT-a najavio kako Ä‡e inzistirati na kvaliteti, uvoÄ‘enju reda i potpune transparentnosti te financijski odrÅ¾ivog sustava. Opovrgnuo je najave iz medija o smanjenju prava pacijenata.

“Naprotiv moja je namjera poveÄ‡anje prava pacijenata. OdreÄ‘ene usluge Ä‡emo staviti u nadstandard – struÄna druÅ¡tva Ä‡e odrediti standard, ali ako netko Å¾eli neÅ¡to viÅ¡e, dobit Ä‡e to za novac, a taj novac Ä‡emo upotrijebiti za osnovno lijeÄenje pacijenata. To smatram zaÅ¡titom prava pacijenata”, rekao je ministar.

I u intervjuu za Novi list ministar je ponovio kako prihode zdravstva namjerava popraviti naplatom nadstandarda. “Neke osnove smo meÄ‘usobno raspravili, naravno da Ä‡emo joÅ¡ razgovarati da to jasno definiramo i vidimo Å¡to bi moglo uÄ‡i u nadstandard, a Å¡to ne bi. I sad imate nadstandard, ljude koji odu u privatne klinike i ugrade titansku endoprotezu, rekao je ministar. Dodao je kako ne vidi nikakav problem ako se pacijentu omoguÄ‡i da to obavi u bolnici uz nadoplatu ili osiguranje koje to pokriva.

4. Platite 150 kuna ako niste hitan sluÄaj

Nakon najave poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, joÅ¡ jedan udar je uzdrmao javnost. BezrazloÅ¾ni odlazak na hitnu stajat Ä‡e 150 kuna, a o tome jeste li uistinu hitan sluÄaj ili ne odluÄivat Ä‡e medicinske sestre, piÅ¡e Dnevnik.hr. Njihov sindikat oÅ¡tro se protivi ovoj najavi ministra.

“Ako na bolniÄkoj hitnoj pomoÄ‡i medicinska sestra procijeni da niste hitan sluÄaj, a vi i dalje inzistirate na obradi, morat Ä‡ete platiti 150 kuna! Nova je to mjera s kojom se kreÄ‡e najkasnije u lipnju”, najavio je ministar NakiÄ‡.

“Ako su hitni – prvi, drugi ili treÄ‡i stupanj trijaÅ¾e, oni Ä‡e najnormalnije biti pregledani u hitnom prijemu. Ukoliko nisu hitni, dakle ako se radi o Äetvrtom ili petom stupnju, tada Ä‡e ih trijaÅ¾na sestra uputiti da ne Äekaju u tom hitnom prijemu i ne stvara se nepotrebna guÅ¾va, da se jave svom lijeÄniku”, rekao je ministar. Ako vas pak na vaÅ¡e inzistiranje u hitnoj pregledaju i zakljuÄe da vam ipak treba pomoÄ‡, platit Ä‡ete pola iznosa.

“Ukoliko dobije ikakvu paranteralnu terapiju, ikakvu injekciju za bolove ili injekciju da se taj iznos prepolovi i da iznosi 75 kuna”, kaÅ¾e ministar.

Mjera je ovo, istiÄe ministar, kojom se Å¾eli smanjiti broj nepotrebnih dolazaka na bolniÄku hitnu pomoÄ‡.

5. Porez na nekretnine koje nisu u funkciji

Premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ govorio je i o uvoÄ‘enju poreza na nekretnine. Na pitanje o uvoÄ‘enju tog poreza OreÅ¡koviÄ‡ je najavio da Ä‡e se razmotriti uvoÄ‘enje poreza na nekretnine koje nisu u funkciji.

“Ako je to nekome stan, kuÄ‡a gdje Å¾ivi onda tu neÄ‡emo uvesti porez. No, ako je to zemljiÅ¡te, kuÄ‡a, stan koji nisu u funkciji, onda Ä‡emo tu uvesti porez. Ukoliko netko ima pet, Å¡est ili sedam stanova, kuÄ‡e, tu Ä‡emo podiÄ‡i porez na nekretnine”, izjavio je tada OreÅ¡koviÄ‡.

6. Razmatra se i uvoÄ‘enje vinjeta na autocestama

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg ButkoviÄ‡ rekao je da mu je prioritet rijeÅ¡iti nagomilane probleme za dugove u cestovnom prometu, a najavio je da se razmatra uvoÄ‘enju vinjeta za naplatu prometa autocestama. Vinjete Ä‡e, rekao je ministar ButkoviÄ‡, biti povoljnije za hrvatske graÄ‘ane, a joÅ¡ Ä‡e neke dionice autocesta morati uÄ‡i u sustav naplate.

Profesor Ivan DadiÄ‡ rekao tada da je nuÅ¾no uvesti vinjete, a sve u cilju poveÄ‡anja prometa na autocestama. No, DadiÄ‡, koji je napravio jedinu studiju o vinjetama u Hrvatskoj, prema pisanju 24 sata smatra da bi cijena bila previsoka.

“GodiÅ¡nja vinjeta treba stajati izmeÄ‘u 1000 i 1500 kuna. Ljeti bi cijena kratkoroÄnih vinjeta, onih od tjedan ili dva, trebala biti 25 posto skuplja” smatra DadiÄ‡.

Histrioni u Višnjici

7. travnja 2016.

169

I ovogodiÅ¡nje izdanje GlumaÄkog festivala u Krapini gostovat Ä‡e u ViÅ¡njici u kojoj Ä‡e publika u nedjelju, 10. travnja, imati prigodu pogledati predstavu â€žDiogeneÅ¡“ GlumaÄke druÅ¾ine Histrioni.

PoÄetak predstave je u 20 sati, a bit Ä‡e izvedena u sportskoj dvorani OÅ Izidora Poljaka u ViÅ¡njici. ZahvaljujuÄ‡i pokroviteljstvu tvrtke HIS, ulaz na predstavu je besplatan.

InaÄe, rijeÄ je o predstavi nastaloj prema djelu TituÅ¡a BrezovaÄkog, a u reÅ¾iji Zlatka Viteza. U predstavi igraju Ronald Å½labur, Davor SvedruÅ¾iÄ‡, Adam KonÄiÄ‡, Å½eljko Duvnjak, Erna RudniÄki, Å½arko SaviÄ‡, Slobodan MilovanoviÄ‡, Marija BoriÄ‡, Ana MajheniÄ‡, Dinka VukoviÄ‡ i Oliver BeloÅ¡eviÄ‡.

www.vzaktualno.hr

NajveÄ‡e istraÅ¾ivanje o kvaliteti studentskog Å¾ivota

7. travnja 2016.

140

EUROSTUDENT je meÄ‘unarodni projekt koji se provodi u 37 europskih zemalja i pruÅ¾a empirijske podatke o kvaliteti studentskog Å¾ivota i ekonomskim uvjetima studiranja na nacionalnoj i europskoj razini.

EUROSTUDENT VI je treÄ‡e istraÅ¾ivanje u nizu koje se provodi u Hrvatskoj. IstraÅ¾ivanje se provodi u razdoblju od 6. do 30. travnja 2016. godine putem web ankete na reprezentativnom uzorku od 36.000 studenata koji studiraju na nekom od visokih uÄiliÅ¡ta u RH.

IstraÅ¾ivanje Ä‡e dati odgovore na pitanja: Koliki su prosjeÄni Å¾ivotni troÅ¡kovi hrvatskih studenata? Tko si moÅ¾e priuÅ¡titi studiranje? U kojoj mjeri stipendije iz pojedinih izvora pokrivaju troÅ¡kove studiranja i koliko je studenata obuhvaÄ‡eno tim potporama? Koliko druge mjere socijalnog standarda studenata pomaÅ¾u studentima? Koje su obrazovne aspiracije studenata? Koje su prepreke studentskoj razmjeni izmeÄ‘u europskih visokoÅ¡kolskih ustanova?

Svrha istraÅ¾ivanja je doprinijeti razvoju mjera javne politike koje Ä‡e osigurati veÄ‡u dostupnost visokog obrazovanja i unaprijediti kvalitetu studentskog Å¾ivota u skladu s potrebama studentske populacije. Rezultati prethodnih EUROSTUDENT istraÅ¾ivanja u Hrvatskoj su posluÅ¾ili kao poticaj za razvoj i unapreÄ‘enje javnih politika u sustavu visokog obrazovanja, kao i za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske te osnivanje Nacionalne skupine za unapreÄ‘enje socijalne dimenzije visokog obrazovanja pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

IstraÅ¾ivanje EUROSTUDENT VI u Hrvatskoj provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u partnerstvu sa SveuÄiliÅ¡nim raÄunskim centrom SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu i Pravnim fakultetom SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu.

Web anketi se moÅ¾ete pristupiti putem poveznice koja Ä‡e biti poslana na adresu elektronske poÅ¡te studenta ili putem autorizacije na mreÅ¾noj stranici istraÅ¾ivanja www.eurostudent.hr. Sve informacije o istraÅ¾ivanju moÄ‡i Ä‡e se pratiti na mreÅ¾noj stranici istraÅ¾ivanja i na Facebook stranici istraÅ¾ivanja: www.facebook.com/EUROSTUDENT6HR.

www.vzaktualno.hr

Otvoren restoran August

7. travnja 2016.

150

Na varaÅ¾dinskom placu, u podrumu upravne zgrade, danas je otvoren restoran August. Otvaranjem restorana realiziran je projekt â€žTrÅ¾nica na stolu“, koji je Gradska trÅ¾nica VaraÅ¾din, u suradnji i s financijskom pomoÄ‡i Ministarstva turizma i Hrvatske turistiÄke zajednice, uspjeÅ¡no zavrÅ¡ila i prostor stavila u funkciju. Ukupna je investicija 1,5 milijuna kuna.

– Ovo je dodatna promocija za proizvode naÅ¡ih zakupaca na trÅ¾nici. Ideja je nastala kada smo kao jedini kontinentalni grad u Hrvatskoj bili ukljuÄeni u europski projekt, a u Italiji postoje restorani u kojima se nudi najbolje od domaÄ‡ih, lokalnih proizvoda. U restoranu Ä‡e se iskljuÄivo pripremati namirnice s varaÅ¾dinskog placa – rekao je direktor Gradske trÅ¾nice Predrag Ciglar.

– U ponudi je domaÄ‡a, tradicionalna hrana ovog kraja, ali prema svjetskim trendovima, uz prihvatljive cijene. Namirnice su s trÅ¾nice, voÄ‡e, povrÄ‡e, suhomesnati proizvodi, svjeÅ¾e meso, mlijeÄni proizvodi – rekao je Å¡ef restorana Goran JeluÅ¡iÄ‡.

foto: SiniÅ¡a SoviÄ‡ Foto agencija Sjever

www.vzaktualno.hr

Ispred palaÄe obiljeÅ¾en Svjetski dan zdravlja

7. travnja 2016.

140

Povodom obiljeÅ¾avanja Svjetskog dana zdravlja u Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu odrÅ¾an je struÄni simpozij â€žSprijeÄi, otkrij, lijeÄi dijabetes“ s ciljem podizanja javnozdravstvene svijesti i znanja o dijabetesu te moguÄ‡nostima njegove prevencije i lijeÄenja.

Naime, dijabetes je, naÅ¾alost, jedna od najÄeÅ¡Ä‡ih kroniÄnih nezaraznih bolesti u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, te je svijest o toj bolesti ono Å¡to se joÅ¡ viÅ¡e mora promovirati kako bi ljudi postali svjesni svih posljedica koje ta bolest za sobom nosi. TakoÄ‘er, u VaraÅ¾dinu je trenutno registrirano Äak oko 10 tisuÄ‡a.

Zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ naglasio kako je ovo tradicionalno obiljeÅ¾avanje Svjetskog dana zdravlja u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji odliÄna prilika da se djeluje na svijest ljudi u prevenciji eventualnih bolesti.

– NajveÄ‡i je zadatak Å½upanije raditi na prevenciji i edukaciji stanovniÅ¡tva, zbog toga sudjelujemo u organizaciji ovakvih hvalevrijednih akcija, a sudeÄ‡i po broju zainteresiranih vidi se da smo ove godine zaista pogodili temu i ono Å¡to ljude najviÅ¡e zanima, a to je dijabetes. Dijabetes je kroniÄna bolest, ali ona se moÅ¾e prevenirati, a to je i krajnji cilj ove akcije – naglasio je KiÅ¡iÄ‡.

Voditeljica djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije mr. Irena StipeÅ¡eviÄ‡ RakamariÄ‡, dr. med., a ujedno i moderatorica struÄnog simpozija, naglasila je kako je u cijelom svijetu 382 milijuna oboljelih od dijabetesa u dobi od 20- 79 godina starosti, dok je u Republici Hrvatskoj trenutno 254 tisuÄ‡a osoba sa Å¡eÄ‡ernom boleÅ¡Ä‡u. Osim toga, Å¡eÄ‡erna bolest se vrlo Äesto naziva i globalnom epidemijom jer broj oboljelih raste u tolikoj mjeri da se u narednih 20 godina oÄekuje porast od 55 % na svjetskoj razini, a 23 % na razini Europe. Glavni uzroci porasta Å¡eÄ‡erne bolesti tako su starenje stanovniÅ¡tva, manji mortalitet, nezdrava prehrana, prekomjerna tjelesna teÅ¾ina te nedostatak fiziÄke aktivnosti. Glavne mjere prevencije u borbi protiv dijabetesa su prvenstveno promocija zdrave i pravilne prehrane, promocija fiziÄke aktivnosti, smanjenje debljine u populaciji te mjere rane detekcije bolesti.

Na struÄnom simpoziju obraÄ‘ivale su se teme o javnozdravstvenom znaÄaju i prevenciji Å¡eÄ‡erne bolesti – predstavljanje spomenutog projekta â€žSprijeÄi, otkrij, lijeÄi dijabetes“, riziÄni Äimbenici u djece i mladih za dijabetes u odrasloj dobi, vaÅ¾nost prehrane u prevenciji i lijeÄenju Å¡eÄ‡erne bolesti, vaÅ¾nost tjelovjeÅ¾be u prevenciji dijabetesa, gestacijski dijabetes, prevencija i lijeÄenje dijabetesa u ordinaciji, vaskularni i endovaskularni postupci spaÅ¡avanja ekstremiteta kod dabetiÄkog stopala, dijagnostiÄke moguÄ‡nosti predviÄ‘anja rizika razvoja dijabetiÄkog stopala, te su predstavljene aktivnosti DruÅ¡tva za zaÅ¡titu od dijabetesa.

Osim spomenutog simpozija, u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije i pod pokroviteljstvom VaraÅ¾dinske Å¾upanije ispred Å½upanijske palaÄe za sve je zainteresirane graÄ‘ane bilo organizirano mjerenje tlaka, Å¡eÄ‡era i masnoÄ‡a u krvi te su graÄ‘ani za to pokazali iznimno veliki interes, najveÄ‡i do sada.

www.vzaktualno.hr

„Naše prijedloge o smanjenju beneficija zastupnicima nitko ne Å¾eli podrÅ¾ati“

7. travnja 2016.

149

Robert Podolnjak iz Mosta ponovno je na Facebooku pokuÅ¡ao opravdati svoju stranku zbog Äinjenice Å¡to beneficije zastupnika nisu smanjene, Å¡to su Mostovci najavljivali u svojoj predizbornoj kampanji, prenosi Jutarnji.hr.

Napisao je kako je razoÄaran i da mu je sada jasno da 15 zastupnika Mosta tu ne moÅ¾e niÅ¡ta promijeniti, jer njihove prijedloge ne Å¾ele podrÅ¾ati ni opozicija ni klubovi parlamentarne veÄ‡ine.

Poruku je objavio nakon novih rezultata istraÅ¾ivanja javnog mnijenja prema kojima se podrÅ¡ka Mostu srozala i sada se nalaze iza Å½ivog zida.

â€žZakon koji je predloÅ¾io klub zastupnika Mosta joÅ¡ prije viÅ¡e od dva mjeseca o ukidanju prava na naknadu plaÄ‡e zastupnicima po isteku mandata joÅ¡ nije raspravljen, a za predstojeÄ‡u sjednicu uvrÅ¡ten je u dnevni red meÄ‘u niÅ¾e rangiranim toÄkama. Bilo je oÄito da se rasprava po tom pitanju stalno odgaÄ‘a i stoga sam na predsjedniÅ¡tvu predloÅ¾io da se saborskom Odboru za izbor i imenovanja povjeri izrada nacrta novog zakona koji bi cjelovito regulirao prava i duÅ¾nosti zastupnika. Mi u Mostu smatramo da s financijskog aspekta simboliÄna odluka da se zastupnicima ne plaÄ‡a naknada za odvojeni Å¾ivot dok sabor ne zasjeda tri mjeseca u godini nije dovoljna s obzirom na opravdana oÄekivanja javnosti da se smanje ili ukinu pojedina prava ili bolje reÄeno povlastice zastupnika u obnaÅ¡anju njihove duÅ¾nosti. Na Å¾alost, velika veÄ‡ina klubova zastupnika odbila je uopÄ‡e ideju izrade novog zakona o pravima i duÅ¾nostima zastupnika, da ne govorimo o tome da se ukinu naknade za odvojeni Å¾ivot, zastupniÄki pauÅ¡al, naknada plaÄ‡e nakon zavrÅ¡etka zastupniÄkog mandata itd. TakoÄ‘er, nije prihvaÄ‡en ni prijedlog da se u novi zakon ugradi obveza prisustvovanja zastupnika na sjednici u vrijeme saborskog zasjedanja i da za nedolazak na sjednicu bez opravdanog razloga bude propisana novÄana kazna. Doista sam razoÄaran, ali sada mi je jasno da 15 zastupnika Mosta tu ne moÅ¾e niÅ¡ta promijeniti jer naÅ¡e prijedloge ne Å¾ele podrÅ¾ati ni opozicija ni klubovi parlamentarne veÄ‡ine“, zakljuÄio je i dodao kako ni veliki pritisak javnosti nije dovoljan da politiÄka elita preispita svoje povlastice i da ih se barem djelomiÄno odrekne, piÅ¡e Jutarnji.hr