travanj 2016. – Stranica 77

5. travnja 2016.

144

Å to je to arogantni snobizam?

ProÄ‘eÅ¡ autom kroz crveno,zaustaviÅ¡ se pred policajcem,spustiÅ¡ staklo,ispruÅ¾iÅ¡ ruku,pucneÅ¡ prstima i kaÅ¾eÅ¡: RaÄun,molim!

Bliskost politiÄkih korijena HDZ-a i HSS-a

5. travnja 2016.

150

HDZ i HSS su stranke koje svoj politiÄki program temelje na beskompromisnom zastupanju nacionalnih interesa, socijalnoj pravdi, te hrvatskoj kulturnoj i politiÄkoj tradiciji, napisao je Å¡ef HDZ-a Tomislav Karamarko na svojoj Facebook stranici nakon juÄeraÅ¡njeg sastanka s novim predsjednikom HSS-a KreÅ¡om Beljakom..

– Zbog toga nije nedostajalo tema za razgovor na susretu s gospodinom KreÅ¡om Beljakom, nedavno izabranim predsjednikom Hrvatske seljaÄke stranke.

Razgovarali smo o nastavku uspjeÅ¡ne suradnje naÅ¡e dvije politiÄke stranke. Vjerujem da Ä‡e ona biti dugotrajna i joÅ¡ bolja nego do sad. Zalog tome su otvoreni i iskreni razgovori o svim problemima koje trebamo rjeÅ¡avati kao partneri te vjerodostojnost koju moramo pokazivati poÅ¡tujuÄ‡i preuzete obveze i ispunjavajuÄ‡i obeÄ‡anja – istaknuo je Karamarko.

– Vjerujem da tek dolazi vrijeme u kojem Ä‡e se pokazati bliskost politiÄkih korijena HDZ-a i HSS-a – napisao je na kraju Karamarko.

www.vzaktualno.hr

Top pet navika loših za zdravlje

5. travnja 2016.

116

Mnogi ne puÅ¡e ili pak ne pretjeruju u alkoholu ili prejedanju pa misle da je to znak zdravog Å¾ivota, ali istovremeno zanemaruju naoko bezopasne navike koje Å¡tete naÅ¡em zdravlju u istoj mjeri kao i puÅ¡enje. Razlika je samo u ‘mehanizmu’ dugoroÄnog utjecaja na tijelo i organizam, piÅ¡e portal zadovoljna.hr.

1. Dugotrajno sjedenje. ÄŒak i uz redovito vjeÅ¾banje, svakodnevno sjedenje (npr. na poslu) izrazito Å¡teti naÅ¡em tijelu. Nema tog zdravstvenog problema kojeg sjedilaÄki naÄin Å¾ivota neÄ‡e pogorÅ¡ati.
Ako sjedite viÅ¡e od 8 sati dnevno, morate se natjerati da u svoj svakodnevni raspored uvedete minimalno 30 minuta kretanja. OtiÄ‘ite do duÄ‡ana pjeÅ¡ice umjesto automobilom, ako koristite javni prijevoz nakon posla proÅ¡eÄ‡ite 15 minuta s kolegama. Ukratko, kad god moÅ¾ete ukradite priliku da protegnete noge.

2. PreviÅ¡e mesa i sira u prehrani. Ovo Ä‡e teÅ¡ko pasti svim gurmanima, ali svoju prehranu ne smijete temeljiti na ove dvije namirnice, koliko god ih voljeli. U naÅ¡im krajevima i dalje postoji uvjerenje da obrok bez mesa nije kompletan, ali to nije istina.
Naravno, vaÅ¡em tijelu trebaju Å¾ivotinjski proteini koje dobivamo iz mesa i sira, ali postoje ‘vegetarijanski’ izvori proteina kojima barem dva-tri puta tjedno moÅ¾ete zamijeniti te namirnice. Na primjer, grahorice su idealna zamjena i nadopuna

3. Kuhanje na plinskom Å¡tednjaku. Za razliku od elektriÄnog Å¡tednjaka, plinski ima jednu manu. Kada kuhate, dobivate dodatnu dozu ugljiÄnog monoksida, duÅ¡ikovog dioksida i formaldehida, tri zagaÄ‘ivaÄa koje udiÅ¡ete i prilikom pasivnog puÅ¡enja.
U rjeÅ¡avanju ovog problema moÅ¾e vam pomoÄ‡i kuhinjska napa koju obavezno treba ukljuÄiti kod kuhanja jer ona smanjuje razinu zagaÄ‘ivaÄa za 60 do 90 posto.

4. Odlazak u solarij. Stalno se Å¡titimo od sunca, a zaboravljamo da ni ono ‘umjetno’ nije dobro za nas. Bez obzira na to Å¡to se solarij Äesto reklamira kao ‘najsigurnije sunÄanje’, to je samo marketinÅ¡ki trik. NauÄite voljeti vlastitu koÅ¾u bez obzira na to kakva je jer je to zdravija opcija. Ako joj Å¾elite podariti sjaj, jedite hranu bogatu karotenom.

5. KroniÄna neispavanost. Svom organizmu moramo osigurati minimalno Å¡est do sedam sati sna svaki dan kako bismo izbjegli visoki tlak, bolesti srca i mnoge druge zdravstvene probleme. Umor nije normalna pojava i nemojte se navikavati na nju. Ako je potrebno, iz temelja promijenite svoje Å¾ivotne navike kako biste osigurali dovoljno sna.

www.vzaktualno.hr

Grad Lepoglava brine za starije

5. travnja 2016.

132

Mjere aktivne socijalne politike u Gradu Lepoglavi izmeÄ‘u ostaloga vidljive su i po osiguravanju brige za svoje stare, nemoÄ‡ne i potrebite graÄ‘ane. Upravo zbog njih, proÅ¡irenjem gradske gerontosluÅ¾be osigurana je svakodnevnu skrb za iste, a to Ä‡e se realizirati kroz zapoÅ¡ljavanje dodatnih pet gerontodomaÄ‡ica koje su 1. travnja potpisale svoje ugovore o radu, kaÅ¾u u Gradu Lepoglavi.

Grad Lepoglava nastavlja s aktivnim sudjelovanjem u programu javnih radova kojeg provodi Hrvatski zavod za zapoÅ¡ljavanje, a ovog puta posebna je paÅ¾nja stavljena na aktivnosti pomoÄ‡i i njege starijim korisnicima socijalne pomoÄ‡i i starijim osobama u njihovim domaÄ‡instvima kojima je cilj promicanje zapoÅ¡ljavanje Å¾ena na poslovima skrbi o starijima i nemoÄ‡nima. RijeÄ je o mjeri javnog rada pod nazivom PomoÄ‡ zajednici putem koje se primarno zapoÅ¡ljavaju Å¾ene s najviÅ¡e zavrÅ¡enim srednjoÅ¡kolskim obrazovanjem uz uvjet da su prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 30 dana. Prednost pri ukljuÄivanju Grad Lepoglava je dao dugotrajnije nezaposlenim Å¾enama.

– Grad Lepoglava od 2009. kontinuirano provodi program gerontosluÅ¾be kojom nastojimo olakÅ¡ati dnevne Å¾ivotne potrebe naÅ¡im najstarijim graÄ‘anima. Zadnjih godina joÅ¡ smo proaktivniji pa smo zapoÅ¡ljavali i dodatne gerontodomaÄ‡ice, a sad smo konaÄno uspjeli osigurati svakodnevnu skrb za sve starije u potrebi zapoÅ¡ljavanjem novih pet gerontodomaÄ‡ica. NaÅ¡e su cure zaposlene preko projekta koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda, a skrbiti Ä‡e za 40-ak korisnika iz programa PomoÄ‡ u kuÄ‡i koji se provodi na podruÄju naÅ¡eg grada, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapoÅ¡ljavanje. Ono Å¡to je svakako vaÅ¾no za naglasiti jest da Ä‡e ovaj program omoguÄ‡iti i aktivaciju Å¾ena na trÅ¾iÅ¡tu rada te da je ovakav oblik javnog rada prilika za razvijanje samopouzdanja te stjecanje novih znanja i vjeÅ¡tina koje Ä‡e im olakÅ¡ati ulazak na otvoreno trÅ¾iÅ¡te rada po zavrÅ¡etku programa – kazao je nakon potpisivanja ugovora s novim djelatnicama programa zamjenik gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ.

Opis poslova koje Ä‡e gerontodomaÄ‡ice obavljati obuhvaÄ‡a dostavu namirnica, pomoÄ‡ u pripremi obroka u kuÄ‡anstvima korisnika, organiziranje prehrane, odrÅ¾avanje ÄistoÄ‡e stambenog prostora, pomoÄ‡ pri oblaÄenju i svlaÄenju, brigu o higijeni i osobnom izgledu, pomoÄ‡ u socijalnoj integraciji, posredovanje u ostvarivanju raznih prava (dostava lijekova, plaÄ‡anje raÄuna, dostava pomagala i sl.), pruÅ¾anje psihosocijalne podrÅ¡ke korisnicima kroz razgovore i druÅ¾enje, pratnju i pomoÄ‡ u razliÄitim socijalnim aktivnostima.

– Osnovni cilj aktivnosti koje Ä‡e se provoditi u sklopu ovog programa javnog rada, osim poticanja zapoÅ¡ljavanja posebnih skupina nezaposlenih Å¾ena i Å¾ena niÅ¾e razine obrazovanja je i prevencija prerane institucionalizacije starijih osoba, njihova socijalizacija, a samim time i poboljÅ¡ana kvaliteta Å¾ivota – zakljuÄio je zamjenik gradonaÄelnika KovaÄ.

www.vzaktualno.hr

Dan djeÄje knjige obiljeÅ¾en Äitanjem priÄe

5. travnja 2016.

140

MeÄ‘unarodni dan djeÄje knjige (ICBD – International Children’s Book Day) obiljeÅ¾ava se svake godine kako bi se ukazalo na vaÅ¾nost djeÄje knjige te potaknula i razvila ljubav prema Äitanju. Kao datum obiljeÅ¾avanja izabran je roÄ‘endan Hansa Christiana Andersena – 2. travnja.

ObiljeÅ¾avanju se prikljuÄila i ludbreÅ¡ka Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Mladen Kerstner.

Na djeÄjem odjelu proÄitana je priÄa Luciane Sandroni naziva â€žJednom davno“. PriÄu je izvela Amaterska kazaliÅ¡na druÅ¾ina â€žKeÅ¡neri“ koja djeluje u sklopu Gradske knjiÅ¾nice i Äitaonice Mladen Kerstner Ludbreg.

www.vzaktualno.hr

Isplati li se investirati u zlato?

4. travnja 2016.

258

Osim zlata postoje i drugi plemeniti metali kao Å¡to su srebro, paladij i platina u koje se moÅ¾e investirati i koji moÅ¾da Äak imaju veÄ‡i potencijal za rast cijene nego zlato, piÅ¡e poslovni.hr.

Kada se priÄa o investiranju u plemenite metale, najÄeÅ¡Ä‡e se govori iskljuÄivo o zlatu. Zlato je sluÅ¾ilo kao novac tisuÄ‡ama godina i joÅ¡ uvijek je u svim dijelovima svijeta poznato kao dobra dugoroÄna investicija. U posljednjoj financijskoj krizi, radi nepovjerenja u moguÄ‡nost centralih banaka i drÅ¾ava da stabiliziraju uzdrmana trÅ¾iÅ¡ta i rizika od bankrota banaka, mnogi investitori su se po prvi put odluÄili na kupnju zlata. Velika potraÅ¾nja je dovela do naglog skoka cijene zlata, Å¡to je privlaÄilo joÅ¡ viÅ¡e investitora koji su dodatno dizali cijenu.

No, osim zlata postoje i drugi plemeniti metali kao Å¡to su srebro, paladij i platina u koje se moÅ¾e investirati i koji moÅ¾da Äak imaju veÄ‡i potencijal za rast cijene nego zlato.

Naime, 90% izvaÄ‘enog zlata se koristi za izradu nakita i zlatnih poluga, dok se samo 10% koristi u industriji. Kada su u pitanju srebro i platina, viÅ¡e od polovine ukupne godiÅ¡nje proizvodnje se iskoristi u industriji, pribliÅ¾no treÄ‡ina se iskoristi za izradu nakita, dok se samo 10% iskoristi za izradu poluga i sluÅ¾i za investicijske svrhe. Paladij se koristi iskljuÄivo u industriji i gotovo da nije prepoznat kao dobra investicija. ÄŒak 75% ukupne godiÅ¡nje proizvodnje paladija iskoristi se za proizvodnju katalizatora koji se ugraÄ‘uju u ispuÅ¡ne sustave motornih vozila. Platina se takoÄ‘er koristi za katalizatore, ali ima visoku primjenu i u medicini, kemijskoj industriji i elektronici (npr. tvrdi diskovi i LCD ekrani).

Velika industrijska primjena srebra, platine i paladija je dovela do situacije u kojoj je ukupna koliÄina zaliha ovih metala neusporedivo manja od koliÄine zaliha zlata koje postoje na globalnoj razini. No ipak, cijena im je niÅ¾a od cijena zlata, Å¡to je po mnogim invesitorima nelogiÄno. U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa cijena po unci za srebro iznosi 15,05$, za paladij 559,53$, za platinu 952,96$, a za zlato 1222,12$.

www.vzaktualno.hr

Predstavili himnu, web stranicu i novog trenera

4. travnja 2016.

137

U sjajnom ambijentu i joÅ¡ boljoj atmosferi Å kola nogometa Lumen iz VaraÅ¾dina proslavila je na TTS-u svoj â€žLumendan“. Pod motom â€žProbudi se, ovdje se neÅ¡to dogaÄ‘a“ okupili su mnoÅ¡tvo roditelja, Äak i djedova i baka, ali i ostalih prijatelja Å¡kole nogometa, koji su uz vrhunsku svirku Medin Edina do ranih jutarnjih sati profeÅ¡tali svoj dan.

Neformalni je dio meÄ‘utim imao i svoje formalne â€žbreakove“. A u njima se podsjetilo na sjajne rezultate Å¡kole, s naglaskom na posljednji u Splitu gdje je na jakom meÄ‘unarodnom turniru osvojeno odliÄno treÄ‡e mjesto, odmah uz bok Dinamu i Hajduku, premijerno je izvedena nova himna Å¡kole nogometa i predstavljena nova internetska stranica Å kole (www.lumen-sport.com), a na potom je sveÄano predstavljen i novi, Äetvrti Älan struÄnog stoÅ¾era. Uz voditelja prof. Tomislava Jelenskog, gimnastiÄku eksperticu Mariju TepÅ¡iÄ‡ i mladog Luku MikiÄ‡a, Lumenima se pridruÅ¾uje i bivÅ¡i voditelj Å kole nogometa NK VaraÅ¾dina – Goran LabaÅ¡.

www.vzaktualno.hr

Akcija ljekarne i HSSK-a

4. travnja 2016.

131

7. travnja svake godine obiljeÅ¾ava se Svjetski dan zdravlja, a tim Ä‡e povodom u Äetvrtak varaÅ¾dinska Ljekarna Salus i Hrvatska stranka svih kajkavaca organizirati akciju provjere Å¡eÄ‡era u krvi i podizanja svijesti graÄ‘ana o vlastitom zdravlju.

Tema ovogodiÅ¡njeg obiljeÅ¾avanja Svjetskog dana zdravlja je dijabetes, a u varaÅ¾dinskoj Ljekarni Salus, kod rotora u JalkoveÄkoj ulici, u 9 Ä‡e sati zainteresirani graÄ‘ani moÄ‡i provjeriti koliÄinu Å¡eÄ‡era u krvi i dobiti potrebne informacije vezane uz Å¡eÄ‡ernu bolest.

Dopredsjednica HSSK-a, pedijatrica dr. Mirjana Kolarek KarakaÅ¡ u Äetvrtak Ä‡e komentirati aktualnu situaciju vezanu uz Svjetski dan zdravlja kod nas i u svijetu.

www.vzaktualno.hr

BiliÄ‡ primio uspješne ludbreške srednjoškolce

4. travnja 2016.

168

GradonaÄelnik Ludbrega Dubravko BiliÄ‡ primio je danas timove Srednje Å¡kole Ludbreg koji su konkurirali za â€žIdeju godine“. Tim pod nazivom “Trio Fantastico“ kojeg Äine Ivan JovanoviÄ‡, Emilly Zember, Antonio VlahoviÄ‡ i mentor Å½eljko Posavec osvojio je odliÄno drugo mjesto. Uz njih, meÄ‘u deset najboljih je joÅ¡ jedan tim Srednje Å¡kole Ludbreg, â€žUNI“ kojeg Äine Janja Djura, Gabrijela Kajzogaj, Paula Petak i mentorica Irena VaÄ‘unec.

– Nakon jednog predavanja o osobama s invaliditetom shvatio sam s kolikim se oni preprekama u svakodnevnom Å¾ivotu suoÄavaju stoga sam smatrao da bismo kroz ovaj projekt trebali poraditi na ideji kojom Ä‡emo poboljÅ¡ati kvalitetu njihova Å¾ivota – kazao je Antonio VlahoviÄ‡, uÄenik Srednje Å¡kole Ludbreg, od kojeg je ideja o invalidskim kolicima koja prepoznaju na vrijeme prepreku i potekla.

U pripremi im je kao mentor pomogao Å½eljko Posavec.

– RijeÄ je o odliÄnoj ideji, ali sama Äinjenica da je naÅ¡a Srednja Å¡kola Ludbreg, koja je osnovana tek prije nekoliko godina, u finalu â€žIdeje godine“ meÄ‘u deset najboljih od Å¡ezdesetak pristiglih ideja imala dvije govori i viÅ¡e nego dovoljno. Å to se tiÄe samih kolica, vjerujem kako je razvoju same ideje pomogla i Äinjenica da su naÅ¡i uÄenici prepoznati i kao vrsni robotiÄari te su upravo zahvaljujuÄ‡i tim znanjima doÅ¡li do hvalevrijedne ideje – pojasnio je Posavec.

Drugi tim â€žUNI“ predstavio je USB glow stick. RijeÄ je o USB sticku koji korisniku daje do znanja koliko vam je preostalo memorije, promjenom boje. Pri punoj memoriji stick svijetli plavo, dok sve manje memorije vodi prema crvenoj (osnovna paleta boja), ima i tzv. â€žCustom made G.S.” gdje kupac bira svoju paletu boja. Svijetli prilikom pritiska gumba koji se nalazi na poleÄ‘ini sticka. Baterija svjetiljke puni se pomoÄ‡u solarne ploÄice na poleÄ‘ini te umetanjem sticka u USB port.

Na prijemu je nazoÄio i Josip Zdelar, ravnatelj Srednje Å¡kole Ludbreg.

– Izuzetno sam ponosan na postignuÄ‡a naÅ¡ih uÄenika. Dokaz je to kako se kvalitetnim radom u kratko vrijeme moÅ¾e mnogo postiÄ‡i. Pred nama je i novi upisni rok. OsmaÅ¡ima nudimo upis u opÄ‡u gimnaziju te Å¡kolovanje za zanimanja CNC operater, strojobravar, tokar, pekar, poljoprivredni gospodarstvenik, pomoÄ‡ni kuhar/slastiÄar i pomoÄ‡ni vrtlar. VeÄ‡ sada imamo problema s manjkom prostora i nadam se da Ä‡emo uskoro u suradnji s Gradom Ludbregom rijeÅ¡iti taj problem – kazao je ravnatelj Zdelar.

UÄenicima je na novom uspjehu Äestitao gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

– UÄenici Srednje Å¡kole Ludbreg veÄ‡ su nas pomalo navikli na stalno dobre rezultate, poÄevÅ¡i od Å¡kolskog uspjeha pa do ovakvih projekata u kojima leÅ¾i buduÄ‡nost. U nekoliko navrata rekao sam da nam je obrazovanje jedan od prioriteta, stoga i imamo danas ovakvu srednju Å¡kolu koliko god se nekima u samim poÄecima ona Äinila kao prevelik zalogaj za naÅ¡ grad. No, uÄenici su sami dokazali kako je ona bila i viÅ¡e nego potrebna. Vrijeme koje bi potroÅ¡ili na putovanje do Å¡kole i natrag koriste za dodatne izvannastavne aktivnosti. Ovih dana poÄet Ä‡emo s rjeÅ¡avanjem problema manjka prostora. Naime, u novoureÄ‘enoj zgradi drugi kat koriste naÅ¡e udruge te smo u procesu traÅ¾enja adekvatnog prostora za njih kako bi srednja Å¡kola na raspolaganju imala za sebe kompletan prostor zgrade – rekao je gradonaÄelnik BiliÄ‡.

PodsjeÄ‡amo, srednja.hr, vodeÄ‡i portal za srednjoÅ¡kolsku i studentsku populaciju u Hrvatskoj, otvorio je 5. sijeÄnja prijave za Äetvrto izdanje â€žIdeje godine“, jedinog, a nakon tri uspjeÅ¡no odrÅ¾ana ciklusa u prethodnim godinama, i vrlo respektabilnog business plan natjecanja za srednjoÅ¡kolce u Hrvatskoj. Ove je godine stigao rekordan broj prijava. U suradnji s partnerima, Visokim uÄiliÅ¡tem Algebra i Visokim uÄiliÅ¡tem Effectus, portal srednja.hr kao organizator Å¾eli potaknuti uÄenice i uÄenike srednjih Å¡kola da osmisle inovativne ideje i projekte te da ih, uz razradu prikladnog poslovnog plana i prijedloge tehnoloÅ¡kih rjeÅ¡enja, prezentiraju Å¾iriju i javnosti.

www.vzaktualno.hr

U srijedu nastupa ÄakoveÄki komiÄar Vlatko Štampar

4. travnja 2016.

116

One man show â€žBratec je trd“ nastao je filtriranjem najboljih i najdraÅ¾ih fora Vlatka Å tampara tokom prvih pet godina dosadaÅ¡nje karijere u jednu zaokruÅ¾enu cjelinu. Show traje 100 do 120 minuta i obuhvaÄ‡a Å¡iroki raspon tema, od odrastanja, problema u osnovnoj Å¡koli, dolaska u Zagreb, Å¾ivotinja, muÅ¡ko-Å¾enskih odnosa, seksa…

Program nije za mlaÄ‘e od 16 godina, a poÄinje u srijedu, 6. travnja, u 20:30 sati. Ulaznice po cijeni od 40 kuna kupuju se iskljuÄivo u Suvenirnici VaraÅ¾dinskih vijesti na Korzu.

ÄŒakoveÄki komiÄar Vlatko Å tampar karijeru zapoÄinje krajem 80-ih, izmamivÅ¡i vlastitoj majci osmjeh na lice nakon nezamislivih porodiljnih muka. Nakon te prve i najkrvavije gaÅ¾e u Å¾ivotu, mladi je Vlatko na samom poÄetku zavolio nasmijavati ljude oko sebe. Samo 20 i kusur godina kasnije, stand-up podzemljem velegrada Zagreba Å¡ire se glasine o dobroÄ‡udnom divu duhovitih manira.

ZapoÄevÅ¡i na sada veÄ‡ kultnim open-mic veÄerima u zagrebaÄkom Purgeraju, ovaj se neprilagoÄ‘eni MeÄ‘imurac ubrzo pokazao kao miljenik publike. SudjelujuÄ‡i u formiranju stand-up scene Zagreba, Vlatko Å tampar prometnuo se u nezaobilazno ime stand-upa â€žna ovim prostorima“, osim u MaÄ‘arskoj. Nastupa na stand-up veÄerima i festivalima komedije po gradovima diljem bivÅ¡e naÅ¡e, te unatoÄ jeziÄnoj barijeri (materinji mu je meÄ‘imurski) uspijeva neobiÄnom lakoÄ‡om pokreta nasmijati na stotine i tisuÄ‡e ljudi.

Vlatko veÄ‡ godinama postojano i neumjereno nasmijava posjetioce zagrebaÄkog Studija Smijeha, razotkrivajuÄ‡i pritom (vlastito) uvrnuto poimanje svijeta i bogatu maÅ¡tu napuÄenu Å¾ivotinjama koje priÄaju (gluposti) i zabranjenim perverzijama koje bi se (izvan konteksta) mogle smatrati kaznenim djelom.

Za one koji ga nisu â€žprobali“, Vlatko Ä‡e ostati nikad pronaÄ‘eno utjelovljenje svih onih suludih misli koje svatko od nas pomiÅ¡lja u onom dijelu uma koji s razlogom ignoriramo. Za one koji su ga doÅ¾ivjeli, Vlatko je bio i ostaje ventil, pipa, sasvim suludih asocijacija koje u kombinaciji s njegovom nezamjenjivom manirom neizbjeÅ¾no mame smijeh i Äine ga jednim od ponajboljih komiÄara â€žna ovim prostorima“. Osim u MaÄ‘arskoj.

www.vzaktualno.hr