travanj 2016. – Stranica 83

3. travnja 2016.

141

DanaÅ¡nja video kompilacija donosi nam pregled ljudi koji su popili jednu, dvije previÅ¡e.

Da li je bila jedna ili dvije previÅ¡e, ili samo prva i zadnja runda, a ono izmeÄ‘u se ne broji, pogledajte u videu dana i nasmijte se do suza uz ostalih 54 milijuna ljudi koji se ovaj video uradak veÄ‡ pregledali.

Vic dana – U kavani

3. travnja 2016.

133

DoÅ¡ao Mujo u kavanu i poÄne Äastiti:

“Konobar piÄ‡e meni, piÄ‡e tebi, piÄ‡e cijeloj kavani… “

I tako cijelu noÄ‡.

Konobar mu nakraju hoÄ‡e naplatiti, ali Mujo nema novaca pa ga konobar izvede van, namlati ga i ostavi leÅ¾ati na cesti.

Drugo veÄer ista priÄa.Dolazi Mujo i kaÅ¾e konobaru:

“Konobar piÄ‡e meni, piÄ‡e tebi, piÄ‡e cijeloj kafani… ” I tako cijelu noÄ‡.Konobar mu nakraju hoÄ‡e naplatiti, ali Mujo nema novaca pa ga konobar opet izvede van, namlati ga i ostavi leÅ¾ati na cesti.

TreÄ‡u veÄer dolazi Mujo udje u kafanu i naruÄi: “Konobar piÄ‡e meni i

cijeloj kafani”

“A Å¡to je sa mnom? Upita ga konobar?”

“NiÅ¡ta za tebe druÅ¾e”, kaÅ¾e Mujo “gadan si kad popijeÅ¡.”

ZajedniÄka navika osoba koje se brzo zapošljavaju

3. travnja 2016.

146

Nedavno istraÅ¾ivanje SveuÄiliÅ¡ta DeVry iz Illinoisa u SAD-u pokazalo je da 65 posto osoba, koje su s uspjehom zavrÅ¡ile potragu za poslom i brzo se zaposlile, nakon obavljenog intervjua poslodavcu poÅ¡alju e-mail zahvale, piÅ¡e Moj posao.

IstraÅ¾ivanje je provedeno na 589 osoba koje su se u roku Å¡est mjeseci od poÄetka traÅ¾enja posla uspjele zaposliti.

Gotovo 98 posto osoba koje su sudjelovale u ovom istraÅ¾ivanju, poslalo je poruku zahvalnosti nakon obavljenog intervjua.

– 65 posto je poslalo e-mail zahvale

– 17 posto je poslalo pismo zahvale, tipkano ili ruÄno napisano

– 16 posto je telefonskim pozivom zahvalilo potencijalnom poslodavcu

No, u konaÄnici, kako je pokazalo ovo istraÅ¾ivanje, naÄin kako su izrazili svoju zahvalnost nije toliko bitan, koliko je, zapravo, vaÅ¾no da su se uopÄ‡e zahvalili.

Obzirom, da se vrlo mali broj osoba nekim oblikom pismenog puta zahvali nakon intervjua, slanje e-maila zahvale svrstava vas u one s uÄtivijim manirima, piÅ¡e Woman in Adria, a prenosi Moj posao..

Dakle, nakon intervjua, poÅ¡aljite e-mail zahvale za priliku koju ste dobili kako biste se predstavili poslodavcu. PoÅ¾eljno bi bilo da to napravite isti dan kada ste imali intervju, kako bi posjetili poslodavce na vaÅ¡ razgovor nakon Å¡to zavrÅ¡e s ostalim kandidatima. MoÅ¾ete poslati i pismo zahvale, ali u danaÅ¡njem svijetu tehnologije i brzine komunikacije dovoljan je e-mail.

www.vzaktualno.hr

MilanoviÄ‡ odnio uvjerljivu pobjedu u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji

2. travnja 2016.

286

Zoran MilanoviÄ‡ vodit Ä‡e SDP joÅ¡ naredne Äetiri godine. Na danaÅ¡njim unutarstranaÄkim izborima odnio je uvjerljivu pobjedu, osvojio je preko 60 posto podrÅ¡ke SDP-ovaca, a prema svemu sudeÄ‡i presudili su glasovi dva velika grada, Zagreba i Splita.

TakoÄ‘er, MilanoviÄ‡ je uvjerljivo pobjedio i u VaraÅ¾dinu, ali i cijeloj VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji.

Tako je u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji 630 glasova pripalo MilanoviÄ‡u, a 240 Komadini, odnosno omjer je 73 prema 27 posto glasova.

U gradovima Lepoglavi, Ivancu i Ludbregu MilanoviÄ‡ je dobio preko 90 posto glasova.

InaÄe, svoj zavrÅ¡ni stranaÄki skup Zoran MilanoviÄ‡ odrÅ¾ao je juÄer u VaraÅ¾dinu, gdje je poruÄio kako je siguran da Ä‡e stranaÄki kolege njega odabrati te je obeÄ‡ao da Ä‡e SDP voditi u novu parlamentarnu pobjedu.

Nakon objave rezultata unutarstranaÄkih izbora javnosti su se obratili i MilanoviÄ‡ i Komadina.

– Tko god misli da je ovo oslabilo SDP grdno se vara. Dokazali smo da smo moderna europska stranka, podijelili se nismo, iako meÄ‘u nama postoje razlike, one su vrlo male. Mi nismo monolit nego stijena, primorska i dalmatinska – rekao je MilanoviÄ‡.

– Dva su kandidata, ali je jedan SDP. Å½ao mi je Å¡to naÅ¡e Älanice i Älanovi nisu izabrali promjene, ali Zoran je poÅ¡teno dobio ove izbore – rekao je Komadina te se rukovao sa Zoranom MilanoviÄ‡em i Äestitao mu.

www.vzaktualno.hr

Podjela bodova za kraj

2. travnja 2016.

141

U potpuno nevaÅ¾noj utakmici 26. kola Premijer lige Dabrovi su s Ribolom KaÅ¡telom zakljuÄili ovaj â€žregularni“ dio natjecanja bez pobjednika 25:25.

TeÅ¡ko je i jednima i drugima bilo pronaÄ‡i motiva za utakmicu koja o niÄem nije odluÄivala. VaraÅ¾din je odavno osigurao prvo mjesto, a Ribola nije imala nikakve Å¡anse dohvatiti 4. mjesto koje bi je vodilo u Ligu za prvaka. No tekma se odraditi morala.

Osim poÄetnih 1:0 i 2:1 ostatak utakmice protekao je u znaku gostiju koji su stalno vodili i sa Äetiri gola razlike. No VaraÅ¾din ih je pred kraj utakmice stigao. U 51. minuti bilo je 23:20 za Ribolu, a onda su Å ipiÄ‡, TokiÄ‡, MarÄec i Horvat u Å¡est minuta napravili seriju 4:0 i okrenuli vodstvo u svoju korist 24:23. BanoviÄ‡ je potom izjednaÄio, TokiÄ‡ opet donio prednost, a BanoviÄ‡ opet poravno. Mogli su Dabrovi nakon toga do pobjede, ali nisu iskoristili napad.

Prvo mjesto uvjerljivo je osvojeno, VujoviÄ‡ je veÄ‡ zapoÄeo sa pripremama za nastavak natjecanja u Ligi za prvaka koja poÄinje 16. travnja. U treÄ‡i uzastopni â€žnaslov“ u Premijer ligi nitko prije prvenstva nije vjerovao, ali igraÄi i njihov trener sve su ih razuvjerili i pokazali kvalitetu. Koliko VaraÅ¾din moÅ¾e u play-offu vidjet Ä‡emo. Zamet, Umag, Dubrava, Zagreb i Nexe garancija su pravog rukometa.

GRK VaraÅ¾din – Ribola KaÅ¡tela 25:25 (11:15)

VaraÅ¾din – dvorana Graberje. Gledatelja: 150. Suci: Gubica, MiloÅ¡eviÄ‡.

GRK VaraÅ¾din: Å pikiÄ‡ (11), ÄŒrnila (1), Å ipiÄ‡ 4, VuÄko, Zobec 1, Grbac, Horvat 1, Vincek, VidaÄek 2, TokiÄ‡ 6, HuÄ‘ 3, Lind 4, HirÅ¡, Levak, Hutinec, MarÄec 4.

Ribola KaÅ¡tela: Pepur (5), GaliÄ‡ (9), PerkuÅ¡iÄ‡, Milas 1, BanoviÄ‡ 8, PaviÄiÄ‡, DÅ¾elalija 1, Korokar 5, JavorÄiÄ‡ 1, Bujas 3, JukiÄ‡, ÄŒoriÄ‡ 2, JeliniÄ‡ 2, Sindik 2.

Sedmerci: VaraÅ¾din 4/4, Ribola 3/4. IskljuÄenja: VaraÅ¾din 2, Ribola 2.

www.vzaktualno.hr/r.l.

MilanoviÄ‡ i dalje predsjednik SDP-a

2. travnja 2016.

141

U SDP-u su u 18 sati zatvorena biraliÅ¡ta na izborima za predsjednika stranke za naredne Äetiri godine i u tijeku je prebrojavanje glasova.

Pobjednik izbora, prema prvim nesluÅ¾benim informacijama, je Zoran MilanoviÄ‡, piÅ¡e jutarnji.hr.

U Zagrebu je MilanoviÄ‡ dobio 1783 glasa, a Komadina 1588 glasova. TeÅ¾ak poraz Komadina je doÅ¾ivio u Splitsko-dalmatinskoj Å¾upaniji: MilanoviÄ‡ Äak 1533 glasa, Komadina tek 696. U Krapinsko-zagorskoj Å¾upaniji joÅ¡ jedna uvjerljiva pobjeda novog/starog Å¡efa: dobio je 530 glasova, a Komadina 115.

Komadina je, prema prvim nesluÅ¾benim informacijama, dobio viÅ¡e glasova u Rijeci, Primorsko-goranskoj Å¾upaniji te Vukovarsko-srijemskoj Å¾upaniji. Zanimljivi su podaci baÅ¡ za Rijeku – od oko 800-900 Älanova SDP-a u tom gradu na biraliÅ¡ta ih je izaÅ¡lo manje od pola, njih 212 bilo je za Komadinu, a 147 za MilanoviÄ‡a.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinci "išÄupali" bod

2. travnja 2016.

124

VaraÅ¾din je nakon velike muke ipak uspio iÅ¡Äupati bod protiv vrlo Ävrste i neugodne momÄadi Bjelovara. Kako je igrao s ovim rezultatom moÅ¾e i mora na kraju biti prezadovoljan.

BjelovarÄani su poveli veÄ‡ u 2. minuti preko KupreÅ¡aka koji je izbjegao zaleÄ‘e i iskoristio loÅ¡e postavljenu obranu domaÄ‡ih. Taj gol kao da je paralizirao mlade RuÅ¾iÄ‡eve igraÄe. Do 23. minute nismo vidjeli gotovo niÅ¡ta, a onda je Jertec napravio solo prodor, â€žpromjeÅ¡ao“ dvojicu – trojicu gostujuÄ‡ih igraÄa, izbio sam pred GavranoviÄ‡a, ali pucao je u njega.

I u 36. minuti Jertec je bio u prilici. Iskoristio je nesporazum u obrani gostiju, ukrao loptu, pucao, ali se isprijeÄio golman gostiju. U 35. minuti trener VaraÅ¾dina RuÅ¾iÄ‡ izvadio je iz igre HiÅ¾aka, uveo MariÄ‡a, a Strahonju iz napada vratio u obranu. Nije pomoglo. VaraÅ¾din je i dalje bio bezidejan, loÅ¡ u predaji lopte, iako je imao stalnu inicijativu.

Drugo poluvrijeme bilo je muka od nogometa. Bjelovar se branio, VaraÅ¾din â€žstiskao“, ali bez konkretnijih akcija, a joÅ¡ manje prilika. Sve je to bilo nekako u grÄu, na silu, da bi Å¡est minuta prije kraja SinkoviÄ‡ po lijevoj strani uÅ¡ao u kazneni prostor, zavrnuo u sredinu, a loptu je spremno doÄekao Posavec i poslao je u lijevi kut vratara GavranoviÄ‡a za veliki bod domaÄ‡ih.

Izjave nakon utakmice:

Luka JagaÄiÄ‡, igraÄ VaraÅ¾dina: Tvrda, teÅ¡ka utakmica. Å teta Å¡to smo primili gol na samom poÄetku koji nas je presjekao. No pokazali smo karakter unatoÄ Äinjenici Å¡to igra nije bila osobita, a osvojeni bod je, s obzirom na prikazano, velik. Trebamo samo nastaviti raditi i teÅ¾iti viÅ¡em i boljem.

Mario RuÅ¾iÄ‡, trener VaraÅ¾dina: Bjelovar je jako dobra momÄad, najbolja protiv koje smo do sad igrali. Imali smo inicijativu cijelu utakmicu i na koncu smo se izvukli. Moram biti zadovoljan ovim bodom.

VaraÅ¾din – Bjelovar 1:1 (0:1)

VaraÅ¾din – stadion Varteksa. Gledatelja: 108. Sudac: Å½ganec (ÄŒakovec). Å½uti katoni: KupreÅ¡ak, OraÄ (Bjelovar), ModriÄ‡ (VaraÅ¾din).

Strijelci: 0:1 KupreÅ¡ak (2), 1:1 Posavec (84).

VaraÅ¾din: Posavec, SinkoviÄ‡, Ä†eliÄ‡, Mesec, HiÅ¾ak (od 35. MariÄ‡), Jertec, JagaÄiÄ‡, Å estak, Posavec, ModriÄ‡ (od 63. Boban), Strahonja (od 58. Belaj).

Bjelovar: GavranoviÄ‡, Muniz, RoginiÄ‡ (od 90. MajdandÅ¾iÄ‡), Fumek (od 67. RajiÄ‡), Ostrman, PuÅ¡iÄ‡, KupreÅ¡ak, Kolar, Tominac (od 82. Kos), DebaÄ, OraÄ.

21. kolo 3. HNL – istok: ViÅ¡njevac – Marsonia sutra, VaraÅ¾din – Bjelovar 1:1, Vukovar – BeliÅ¡Ä‡e 1:0, Slavonija – Äakovo 4:1, Koprivnica – MeÄ‘imurje sutra, Oriolik – Slavija 0:1, Mladost (A) – Podravina sutra, Mladost (Å½) – BSK 1:0.

Poredak: 1. Slavija 47, 2. MeÄ‘imurje 42 (utakmica manje), 3. Bjelovar 38, 4. BeliÅ¡Ä‡e 30…13. VaraÅ¾din 22, 14. Koprivnica 19 (utakmica manje), 15. Podravina 16 (utakmica manje), 16. Mladost (A) 1.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Radionice u travnju

2. travnja 2016.

152

VaraÅ¾dinski CISOK u travnju nastavlja s radionicama za nezaposlene i traÅ¾itelje zaposlenja.

5. i 20. travnja od 11 sati odrÅ¾at Ä‡e se radionica â€žKvalitetna prijava za posao“. Radionica je namijenjena nezaposlenim osobama, ali i svim drugim traÅ¾iteljima (boljeg) posla koji Å¾ele ostaviti dobar dojam prilikom prijave za posao. Tijekom radionice, prisutni Ä‡e biti upoznati sa strategijama traÅ¾enja posla, dobiti informacije o tome zaÅ¡to je taj prvi korak u selekcijskom postupku vaÅ¾an te uz pomoÄ‡ napisati svoj primjerak Å¾ivotopisa i molbe.

12. travnja od 14 sati odrÅ¾at Ä‡e se radionica â€žMoj Europass Å¾ivotopis“. Poslodavci sve ÄeÅ¡Ä‡e traÅ¾e da prijava za posao sadrÅ¾ava Å¾ivotopis u Europass formatu. Pravilno popunjen Europass Å¾ivotopis na jasan i pregledan naÄin potencijalnim poslodavcima prikazuje VaÅ¡e steÄene vjeÅ¡tine i kvalifikacije. Na ovoj radionici dobiti Ä‡ete konkretne upute o ispunjavanju Europass Å¾ivotopisa, a isto tako Ä‡ete imati priliku na licu mjesta sastaviti svoj primjerak.

27. travnja od 11 sati odrÅ¾at Ä‡e se radionica â€žNajÄeÅ¡Ä‡a pitanja na razgovoru za posao – priprema za selekcijski intervju“. Radionica je namijenjena svima koji su u potrazi za (boljim) poslom i za intervju se Å¾ele dobro pripremiti. Sudionici Ä‡e na radionici imati priliku Äuti zaÅ¡to je vaÅ¾no pripremiti se za razgovor s potencijalnim poslodavcem, koja su to pitanja koja poslodavci obiÄno postavljaju na razgovoru za posao te Ä‡e uz struÄnu pomoÄ‡ moÄ‡i pripremiti vlastite odgovore na navedena pitanja.

InformatiÄka podrÅ¡ka korisnicima CISOK-a odrÅ¾ava se svakodnevno, a na radionicu se potrebno prethodno najaviti. Termini odrÅ¾avanja radionice odreÄ‘uju se u dogovoru s najavljenim sudionicima. PruÅ¾a se podrÅ¡ka nezaposlenim osobama koji se teÅ¾e snalaze na raÄunalu. Korisnici uÄe o osnovama rada na raÄunalu kako bi se mogli kasnije lakÅ¡e sami snalaziti u pretraÅ¾ivanju i prijavljivanju na oglase za posao. Radionica se odrÅ¾ava 5 uzastopnih dana po 2 sata dnevno.

Prijava na aktivnosti CISOK-a obavlja se telefonom na 042 302 179 ili e-mailom na cisok-varazdin@hzz.hr. Sudjelovanje na svim aktivnostima je besplatno, uz obaveznu prijavu na pojedinu aktivnost.

Za sva ostala pitanja te najavu za individualno savjetovanje javite se na navedene kontakte ili osobno na adresu CISOK-a u VaraÅ¾dinu, u Ulici Ivana KukuljeviÄ‡a 12. Radno vrijeme CISOK-a je od ponedjeljka do petka od 8 do 18 sati.

www.vzaktualno.hr

Kraj Europe kakvu znamo?

2. travnja 2016.

161

Europska unija bila je plemeniti san, ali kako to veÄ‡ biva sa snovima, problem je kada se snovi sudare sa stvarnoÅ¡Ä‡u. Naprosto nije moguÄ‡e odrÅ¾ati ekonomsko jedinstvo i jedinstvenu monetarnu politiku meÄ‘u razliÄitim drÅ¾avama od kojih svaka ima svoju fiskalnu politiku, piÅ¡e Business Insider, a prenosi net.hr.

Dug drÅ¾ava Älanica bio je prvi znak da je neÅ¡to loÅ¡e unutar same strukture. NjemaÄka je godinama davala kredite siromaÅ¡nijim Älanicama eurozone, da bi ove mogle kupovati njihovu (njemaÄku) robu. I druge zemlje-izvoznice unutar EU uÄinile su isto i taj se trgovinski disbalans negdje morao odraziti. A odrazio se u dugovima zemalja poput GrÄke, Italije, Å panjolske, Portugala i Irske. Dodamo li tomu i politiÄke tenzije izazvane izbjegliÄkom krizom i moguÄ‡im Brexitom, kolaps Europske unije postaje sasvim realna opcija.

Ovo su pet najveÄ‡ih rizika s kojima je danas suoÄena EU:

1. Kriza talijanskih banaka

Italija zasigurno stvara najviÅ¡e glavobolje Uniji. Njezin bankarski sustav uruÅ¡ava se zbog loÅ¡ih kredita – neotplaÄ‡eni krediti Äine skoro 20 posto ukupnog talijanskog bankarskog sustava. Neke banke na jugu Italije drÅ¾e Äak 40 posto neotplaÄ‡enih kredita. (Primjerice, Äak i u vrijeme najgore bankarske krize, udio neotplaÄ‡enih kredita u SAD nikada nije premaÅ¡io 3,5 posto, dok je u Italiji trenutaÄno Å¡et puta veÄ‡i – i to se ondje joÅ¡ ne zove krizom!) Kolaps tamoÅ¡njeg bankarskog sustava rizik je za Äitavu Europu. Italija je osma najjaÄa ekonomija svijeta, tek nijansu slabija od Indije. Njezin ekonomski utjecaj na Europu, ali i na globalnu ekonomiju, doveden je u pitanje.

2. Nestabilnost GrÄke

Usporedi li se s Italijom, GrÄka je trenutaÄno u boljem poloÅ¾aju, ali samo stoga jer je vaÅ¾na iz drugih razloga. Ta je zemlja glavna kapija Europske unije kroz koju su ulazili Sirijci, IraÄani i drugi pokuÅ¡avajuÄ‡i doÄ‡i u Europu. Bogatijim zemljama, naroÄito NjemaÄkoj, naprosto je nuÅ¾no suraÄ‘ivati s GrÄkom kako bi mogle kontrolirati izbjegliÄki val. Uloga GrÄke pritom je iznimno vaÅ¾na. Ona je sada nulta toÄka dviju kriza koje pogaÄ‘aju Europu zadnjih godina: duÅ¾niÄke krize (u kojoj NjemaÄka inzistira na strogim rjeÅ¡enjima) i izbjegliÄkog vala. IzbjegliÄka kriza veÄ‡ je postala humanitarna katastrofa i situacija Ä‡e se i dalje pogorÅ¡avati.

3. Kraj Schengena

TeroristiÄki napad u Parizu potkraj 2015. rezultirao je stroÅ¾om kontrolom ‘schengenskih’ granica koje su dotad bile otvorene. Ti su napadi uvjerili mnoge Europljane da je migracija muslimana prijetnja njihovoj sigurnosti, pa se poÄetna dobrodoÅ¡lica pretvorila strah. NjemaÄka kancelarka Angela Merkel, jedna od glavnih lidera Unije, naÅ¡la se stoga pod snaÅ¾nim pritiskom njemaÄkih biraÄa koji se protive njezinoj migrantskoj politici.

4. Turska kao Älanica EU

EU oÄajniÄki traÅ¾i rjeÅ¡enje, pa razmiÅ¡lja i o tome da Tursku primi u svoje Älanstvo kako bi ova zadrÅ¾ala veÄ‡inu migranata unutar svojih granica. Ulazak Turske u EU mogao bi blokirati Cipar koji jest mali otok i drÅ¾ava, ali ima jednako pravo glasa baÅ¡ kao i NjemaÄka ili Francuska i moÅ¾e vetom sprijeÄiti dogovor ostatka EU s Turskom. Turska, naime, ne priznaje ciparske putovnice i ne dozvoljava ciparskim brodovima da se usidre, a zrakoplovima da slete na njezin teritorij. Stoga je jedino rjeÅ¡enje da velike ekonomske sile EU nametnu svoju volju manjim drÅ¾avama poput Cipra. EU Ä‡e, najvjerojatnije, ignorirati probleme Cipra.

5. Brexit

Naravno, joÅ¡ jedna prijetnja Europskoj uniji je i referendum koji Ä‡e ovoga ljeta biti odrÅ¾an u Velikoj Britaniji o njenom ostanku u Uniji. Ako bi ova Älanica napustila EU, bio bi to opasan presedan. U godinama koje slijede, Brexit bi izazvao posljedice i po svjetsku trgovinu i po kretanje valuta.

Dva su moguÄ‡a ishoda za izlazak EU iz financijske krize zbog nagomilanih dugova Älanica EU i neuravnoteÅ¾enih budÅ¾eta.

Ako Å¾eli imati ujedinjenu Europu, europska elita morala bi preuzeti dug svih zaduÅ¾enih zemalja i po nekoj Äudnoj formuli, koja bi se svidjela jedino nekom europskom birokrati, podijeliti ga meÄ‘u Älanicama. Svaka bi drÅ¾ava tada morala napraviti rebalans proraÄuna. Takvom bi podjelom duga euro poÄeo slabiti, a i NjemaÄka bi morala sudjelovati u tome. No, zaÅ¡to bi to uradila kada 40 posto njenog BDP-a proizlazi iz izvoza, a polovicu proizvoda prodaje Älanicama EU?

Prema drugom scenariju, drÅ¾ave se neÄ‡e znati izboriti s dugovima, pa Ä‡e se svaka vratiti svojoj valuti. Te nove valute bile bi vjerojatno mnogo slabije u odnosu na njemaÄku marku, koja bi u tom sluÄaju ponovno bila uvedena. To bi, na koncu, ojaÄalo i ameriÄki dolar. A dok bi takav scenarij eventualno bio dobar za ameriÄke turiste (Razmislite samo o jeftinim ljetovanjima u Italiji i GrÄkoj – piÅ¡e Business Insider) imao bi katastrofalne posljedice po globalnu ekonomiju, objavljeno je na net.hr.

www.vzaktualno.hr

Tjedan glazbe za mlade

2. travnja 2016.

138

Tjedan glazbe za mlade, pod imenom Filmska glazba (100% hrvatsko), posveÄ‡en je hrvatskom filmskog stvaralaÅ¡tvu, glazbi iz animiranih i igranih filmova Äiju glazbu potpisuju proslavljeni hrvatski skladatelji – Arsen DediÄ‡, Alfi Kabiljo, Dinko Appelt, Josip CvitanoviÄ‡, Dubravko PalanoviÄ‡ i Dalibor GrubaÄeviÄ‡.

Tjedan glazbe sveÄano Ä‡e zapoÄeti 5. travnja u 12 sati konferencijom za medije koja Ä‡e se odrÅ¾ati u predvorju Velike dvorane Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a koncerte 7. travnja u 11.30 sati i 8. travnja u 9.30 i 11.30 sati posjetit Ä‡e viÅ¡e od 4000 djece iz cijele Hrvatske. Djeca iz svih krajeva Hrvatske, od Istre, Dalmacije, Slavonije, Zagorja, Prigorja imat Ä‡e prilike Äuti brojeve iz poznatih igranih i animiranih filmova – Glembajevi, Tko pjeva zlo ne misli, Peti, U registraturi, Zagonetni djeÄak, Lea i Darija, SeljaÄka buna te Duh u moÄvari.

Koncerti Tjedna glazbe za mlade imaju edukativni karakter: upoznavanje sa simfonijskim orkestrom i njegovim instrumentarijem, a ove godine i s glazbenim stvaralaÅ¡tvom hrvatske filmografije.

Tijekom konferencije za medije bit Ä‡e uruÄene nagrade i diplome za najuspjeÅ¡nija likovna ostvarenja od 1540 radova pristiglih na natjeÄaj Hrvatske glazbene mladeÅ¾i â€žRadost slikanja uz glazbu“ koja je odabralo struÄno povjerenstvo u sastavu: Tonko MaroeviÄ‡, Jelena KorenÄiÄ‡ i JoÅ¡ko MaruÅ¡iÄ‡ koji Ä‡e sveÄano otvoriti i izloÅ¾bu najuspjeÅ¡nijih radova.

Tjedan glazbe za mlade utemeljen je 2005. godine u suradnji sa ZagrebaÄkom filharmonijom, pod vodstvom ravnatelja Berislava Å ipuÅ¡a. Suradnji HGM i ZF, nakon pet godina, pridruÅ¾ila se i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog s ravnateljem DraÅ¾enom SiriÅ¡ÄeviÄ‡em.

Ove se godine odaje i poÄast zlatnom dobu ZagrebaÄke Å¡kole crtanog filma i Surogatu DuÅ¡ana VukotiÄ‡a, dobitnika najveÄ‡e filmske nagrade Oscar, koji je nastao prije toÄno 55 godina te se tako ove godine ZagrebaÄkoj filharmoniji, Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog i Hrvatskoj glazbenoj mladeÅ¾i pridruÅ¾uju i Zagreb film, Jadran film, Kinorama, Croatia film te Hrvatska radio-televizija.

Orkestrom ZagrebaÄke filharmonije na dosadaÅ¡njim su koncertima ravnali Dinko Appelt, Marija Ramljak i Filip PaviÅ¡iÄ‡, a izvedeni su sljedeÄ‡i programi: Sergej Prokofjev – PeÄ‡a i vuk, Maurice Ravel – Moja majka guska, filmska glazba Johna Williamsa iz filmova Ratovi zvijezda i Gospodar prstenova te glazba Howarda Shorea iz filma Harry Potter.

Repertoar je ubrzo proÅ¡iren glazbom Modesta Musorgskog – Slike s izloÅ¾be, Nikolaja Rimski-Korsakova – Å eherezada te Hitovima klasiÄne glazbe – od baroka do suvremene glazbe. Uslijedili su koncerti Ljubav u duru i molu – Romeo i Julija te Wagner&Verdi online. Od 2014. godine, Tjedan glazbe postaje 100% hrvatski kada se izvode skladatelji Od Lisinskog do Olivera, a na proÅ¡logodiÅ¡njem je Tjednu predstavljeno hrvatsko operetno stvaralaÅ¡tvo – Od operete do rock opere.

Redatelj ovogodiÅ¡njeg Tjedna glazbe za mlade je JoÅ¡ko MaruÅ¡iÄ‡, istaknuti hrvatski redatelj, laureat meÄ‘unarodnih nagrada za animaciju i osnivaÄ Odsjeka za animirani film na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a ZagrebaÄkoj filharmoniji se ponovno pridruÅ¾uje i proslavljeni i nagraÄ‘ivani skladatelj i maestro Dinko Appelt.

www.vzaktualno.hr