travanj 2016. – Stranica 87

Vrdoljak: Nema suradnje s ovakvim HDZ-om

1. travnja 2016.

170

U sklopu unutarstranaÄke kampanje pod sloganom â€žOtvoreni izazovima“ danas su se stranaÄkim kolegama u VaraÅ¾dinu predstavili kandidati za novo vodstvo HNS-a. DomaÄ‡ini su bili predsjednik SrediÅ¡njeg odbora HNS-a i Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar te predsjednik Å½upanijske organizacije HNS-a MeÄ‘imurske Å¾upanije i Å¾upan MeÄ‘imurske Å¾upanije Matija Posavec, a u VaraÅ¾dinu su stigli potpredsjednik HNS-a i saborski zastupnik Ivan Vrdoljak, predsjednica Gradske organizacije HNS-a Grada Zagreba i saborska zastupnica Anka Mrak TaritaÅ¡ te vijeÄ‡nik u Gradskoj skupÅ¡tini Grada Splita SrÄ‘an GjurkoviÄ‡.

– Ugostili smo buduÄ‡u ekipu koja Ä‡e voditi HNS. Mi smo predloÅ¾eni, jaki ljudi HNS-a. ProÅ¡li smo tranzicijsko razdoblje. Bit Ä‡emo bolji, jaÄi i kvalitetniji. Napravili smo puno, napravit Ä‡emo viÅ¡e i preuzeti vlast. Ovo ne ide dobro na drÅ¾avnoj razini – rekao je Å tromar te dodao da HNS pokazuje snagu na izborima, a ne u anketama podsjetivÅ¡i da su u Cestici dobili 56 % i devet od 15 vijeÄ‡nika s koalicijskim partnerima.

MeÄ‘imurski Å¾upan je dodao da HNS mirno podnosi tranziciju u stranci i da u nestabilnim vremenima mora bit faktor stabilnosti i kljuÄan na hrvatskoj politiÄkoj sceni.

– Svaka stranka treba raditi tranziicju jer se politiÄke prilike mijenjaju. Mi u HNS-u smo inovatori u Hrvatskoj, ali i s projektima na lokalnoj razini koje Ä‡emo dignuti na drÅ¾avnu – rekao je Vrdoljak, kandidat za predsjendika HNS-a. Za Å tromara i Posavca rekao je da HNS ima dvojicu najboljih Å¾upana u Hrvatskoj.

– Moramo se posvetiti izazovima. Ekstremizam i populizam moraju biti iskljuÄeni iz politike jer mogu skupo stajati graÄ‘ane Hrvatske. To su politike koje nikad neÄ‡e biti naÅ¡i partneri, niti bi trebale dugoroÄno Å¾ivjeti u Hrvatskoj. Moramo zaustaviti i privatizaciju domoljublja. I mi smo domoljubi, samo na drukÄiji naÄin, mi se borimo za ljude, dijete koje se Å¡koluje, roditelje koji trebaju posao – kazao je Vrdoljak i dodao da nema mjesta suradnji s ovakvim HDZ-om.

– Vrlo jasno, mi o ovakvim HDZ-om ne idemo u suardnju. Mi smo opozicija od kada smo vidjeli u kojem smjeru idu pregovori. HNS Ä‡e se zalagati za moderno gospodarstvo, moderno obrazovanje i moderno domoljublje. Ne moÅ¾emo biti partneri stranci koja ima crnokoÅ¡uljaÅ¡e u koaliciji. Nemamo niti jednu dodirnu toÄku s vladajuÄ‡ima. Kada se bira la vlada onda su svi iz HNS-a bili protiv. Vladu su izabrali HDZ, Most, BandiÄ‡ i ÄŒaÄiÄ‡, zaÅ¡to nas petljaju u svoje probleme – kazao je Vrdoljak, a za ÄŒaÄiÄ‡a rekao da nije potrebna koalicija niti s njim jer je “ova ekipa dovoljna da promijeni sjever i Hrvatsku”.

Podsjetimo, Vrdoljak je kandidat za predsjednika HNS-a, a Å tromar za njegovog zamjenika. Å tromar je u poÄetku najavljivao kandidaturu za predsjednika, ali su u stranci zakljuÄili da bi dogovoreni raspored snaga, Vrdoljak kao predsjednik, a Å tromar kao zamjenik, mogao najviÅ¡e napraviti za HNS.

Skupovi predstavljanja kandidata odrÅ¾avaju se u srediÅ¡tima svih pet HNS-ovih regionalnih saveza, a 16. travnja, i Izborni Sabor HNS-a.

www.vzaktualno.hr

Poslije PPD-a svi u Picabiju

1. travnja 2016.

172

PoÄinje! Rukometno ludilo u VaraÅ¾dinu veÄ‡ danima zahvaÄ‡a najvaÅ¾nije pore sportskog Å¾ivota u gradu, veliko finale aktualne sezone srednjoeuropske SEHA Gazprom lige dogaÄ‘aj je kojeg je kolijevka rukometnog sporta u Hrvatskoj apsolutno zasluÅ¾ila. VaraÅ¾din ima bogatu rukometnu tradiciju pa i ne Äudi da su mnogi bivÅ¡i rukometaÅ¡i i rukometni djelatnici rado dali svoj doprinos da ovaj event bude zaista na najviÅ¡oj, europskoj razini.

VeÄ‡ je najavljeno, same Ä‡e utakmice u Areni VaraÅ¾din biti â€žzaÄinjene“ brojnim dodatnim sadrÅ¾ajima, kako danas (petak) kad se u polufinalnim utakmicama sastaju Veszprem iz maÄ‘arskog Szekesfehervara i bjeloruski Meshkov Brest (18 sati) pa nakon njih hrvatski prvak PPD Zagreb i makedonski Vardar iz Skopja (20:30), tako i nakon svih poslastica u samoj Areni uz Dravu.

Naime, After Party nakon utakmice Zagreba i Vardara preselit Ä‡e u poznati varaÅ¾dinski kafiÄ‡ Picabiju gdje Ä‡e uz live glazbu (rock band JamIT) i hostese biti i makedonski navijaÄki korner. Hm, organizatori su pripremili â€žJuÅ¾njaÄka utjeha party“ – jesu li to veÄ‡ Makedoncima â€žprorekli“ ishod protiv zahuktalog Zagreba, punog samopouzdanja nakon spektakularnog izbacivanja Rhein Neckar LÃ¶wena iz europske Lige prvaka?

OreškoviÄ‡ misli ozbiljno

1. travnja 2016.

162

Hrvatski premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ najavio je za posjeta Cerni u petak kako Ä‡e broj drÅ¾avnih agencija definitivno biti smanjen, a progovorio je i o najavi uvoÄ‘enja 9-satnog radnog vremena – donosi Jutarnji.hr.

– Imamo oko 56 agencija, ali plan ih je smanjiti na nekih 13 do 15 o Äemu smo poÄeli razgovarati proÅ¡li tjedan. Moramo pojaÄati efikasnost. Å to se tiÄe 9-satnog radnog vremena prvi put Äujem za to i ne znam odakle je doÅ¡lo – rekao je OreÅ¡koviÄ‡, koji se osvrnuo i na poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja.

– Mislim da je prije par godina cijena bila 120-130 kuna. Tu smo malo poveÄ‡ali, na kraju znamo u kakvom nam je stanju zdravstveni sustav. Cilj nam jesu reforme, a ovo je moÅ¾da jedan mali korak. Nadamo se da imamo i druge opcije za graÄ‘ane. Na trÅ¾iÅ¡tu ima i drugih opcija gdje to neÄ‡e koÅ¡tati dodatnih 19 kuna, ukoliko su ih spremni potraÅ¾iti – poruÄio je premijer.

www.vzaktualno.hr

Evo što kaÅ¾e analiza vještaka vezano uz JPP

1. travnja 2016.

169

VaraÅ¾dinska Å¾upanija krenula je 2005. godine u projekt izgradnje Å¡kolskih objekata po modelu javno-privatnog partnerstva, a do 2009. tim su modelom izgraÄ‘ene dvadeset i dvije Å¡kolske zgrade i deset Å¡kolskih sportskih dvorana. U izgradnju ili dogradnju 32 Å¡kolska objekta nije se uÅ¡lo ishitreno – istiÄu u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji.

Naime, analizom ovlaÅ¡tenih vjeÅ¡taka utvrÄ‘eno je da bi tijekom trideset godina, u sluÄaju klasiÄne izgradnje i odrÅ¾avanja bilo utroÅ¡eno znatno viÅ¡e novaca nego ovim modelom kojim je u Å¡kolstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije uloÅ¾eno 300 milijuna kuna te osigurano 41 tisuÄ‡u m2 dodatnog prostora u osnovnim i srednjim Å¡kolama. Tako veliku investiciju u tako kratkom roku ne bi bilo moguÄ‡e realizirati klasiÄnim zaduÅ¾ivanjem pri Äemu troÅ¡ak najamnina ne ulazi u javni dug drÅ¾ave.

Investicije su provedene zaduÅ¾ivanjem privatnog partnera, a kamate kao troÅ¡ak financiranja, ugovorene su u visini tromjeseÄnog EURIBOR-a, uveÄ‡ano za 1,975-2,25 p.p. koji je u trenutku ugovaranja iznosio max. 5,52%. Svi ulazni obraÄuni privatnih partnera s temelja najamnina redovito se kontroliraju i usklaÄ‘uju na osnovu promjena uvjeta na trÅ¾iÅ¡tu, vezanih uz indeks potroÅ¡aÄkih cijena i teÄaj eura, promjenu kamatne stope (EURIBOR) i umanjenja u sluÄaju kaÅ¡njenja u izvrÅ¡avanju ugovorenih usluga privatnih partnera (penala). Tako je iznos ugovorene najamnine za 2015. godinu bio 24.8 milijuna kuna bez PDV-a, no ukljuÄujuÄ‡i sve navedene parametre usklaÄ‘enja, najamnina je u konaÄnici iznosila 20.9 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno bila je manja za 15,6%.

-Bit modela je izgradnja infrastrukture za javno dobro na puno kvalitetniji naÄin jer su svi rizici prilikom gradnje i odrÅ¾avanja te infrastrukture prebaÄeni na privatnog partnera tijekom ugovorenog perioda najma. U roku od prosjeÄnih 30 godina eksploatacije i plaÄ‡anja najma privatnom partneru, procjena je da javni partner Å¡tedi od 10 do 30 posto. Kada privatni partner gradi zgradu po klasiÄnom modelu, ne razmiÅ¡lja hoÄ‡e li nakon dvije godine biti skuplje ili jeftinije odrÅ¾avanje. Ali kad gradi zgradu za 25 godina i isto je toliko odrÅ¾ava, mora staviti najkvalitetnije materijale za dugoroÄno odrÅ¾avanje. Ovaj model ocjenjujemo iznimno uspjeÅ¡nim i miÅ¡ljenja smo da nema boljeg za izgradnju Å¡kola jer Å½upanija ovim modelom ima pokrivene sve kamate, rizike i odrÅ¾avanje Å¡kolskih objekata – kazao je Å¾upan Predrag Å tromar.

Standardi prostora i usluga kojima se definira opseg i rokovi odrÅ¾avanja, napravljeni su upravo kako bi zaÅ¡titili javni novac pa se tako, nakon isteka ugovorenog razdoblja, Å½upaniji vraÄ‡aju zgrade u raspoloÅ¾ivom stanju.

OdrÅ¾avanje – od poplava do kotlovnica

Kad je rijeÄ o troÅ¡kovima odrÅ¾avanja, privatni partner odgovoran je za odrÅ¾avanje svih elektriÄnih i strojarskih instalacija i usluga, odrÅ¾avanje i ÄiÅ¡Ä‡enje krovova, odvodnih jaraka, kanala i dr. stvari za zaÅ¡titu i odvod padalina od liÅ¡Ä‡a i dr. otpadaka, odrÅ¾avanje opreme, graÄ‘evinske opreme, unutarnjih natpisa i signalizacije, zaÅ¡titu od poÅ¾ara te upravljanje elementarnim nepogodama. Primjerice, ugovorno odrÅ¾avanje objekata obuhvaÄ‡a i zahvate poput sanacije dijela Prve gimnazije VaraÅ¾din oÅ¡teÄ‡enog u poplavi ili rekonstrukcije kotlovnice OÅ Bednja i PÅ DruÅ¡kovec koju je privatni partner, kako bi osigurao ugovorom definiranu razinu usluga grijanja, zamijenio ocijenivÅ¡i da mu je isplativije investirati u kotlovnice u loÅ¡em stanju, nego riskirati i Äekati da objekt ostane bez grijanja, Å¡to bi pak za posljedicu imalo znatno umanjenje najamnine te pokretanje postupka raskida ugovora.

EkonomiÄnost viÅ¡e nego zadovoljavajuÄ‡a

Tako su se primjerice primjenom umanjenja vezanih uz kaÅ¡njenje u izvrÅ¡avanju ugovorenih usluga definiranih penalima, tj. standardima prostora i usluga, najamnine dosad sveukupno umanjile za 23.7 milijuna kuna od poÄetka ugovornog razdoblja. U tom smislu, sveukupno gledajuÄ‡i desetogodiÅ¡nji period izvrÅ¡avanja ugovora, iskazane uÅ¡tede u iznosima plaÄ‡enih najamnina u odnosu na ugovorene, ukazuju na to da je ekonomiÄnost projekta i viÅ¡e nego zadovoljavajuÄ‡a – navodi se u analizi pristigloj iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr

Uz bok Dinamu i Hajduku

1. travnja 2016.

150

TreÄ‡u godinu u nizu Nogometni klub Adriatic iz Splita organizira svoj turnir pod radnim nazivom â€žPrvi nogometni koraci“. U jakoj meÄ‘unarodnoj konkurenciji, gdje je u tri dana odrÅ¾avanja snage odmjerilo 48 ekipa u tri godiÅ¡ta iz ponajboljih klubova regije, Äast sudjelovanja imala je i Å kola nogometa Lumen sa svojim Majstorima, u 2008. godiÅ¡tu.

A Lumen Majstori tu su se i doista pokazali kao – pravi majstori. Krenuli su doduÅ¡e srameÅ¾ljivo, neugodnim 6:0 porazom od velikog Hajduka, meÄ‘utim veÄ‡ u iduÄ‡em kolu u skupini varaÅ¾dinski je sastav Lumena slavio protiv zagrebaÄke Å¡kole nogometa Bubamara s gotovo jednako visokih 4:0.

UoÄi odluÄujuÄ‡e treÄ‡e utakmice, drugog dana odrÅ¾avanja turnira, sve su ekipe imale po identiÄna tri boda i sudbina je bila samo u rukama (nogama) samih Lumena. Koji su protiv domaÄ‡eg Adriatica II bili opet superiorni, pobijedili 4:1 i izborili Äetvrtfinale. A tamo opet domaÄ‡in, ali prva momÄad organizatora turnira. I opet majstorsko izdanje VaraÅ¾dinaca, joÅ¡ uvjerljivijih 5:1, za glatki plasman u polufinale.

Sama zavrÅ¡nica igrana je treÄ‡eg dana odrÅ¾avanja, u polufinalu je Lumen opet morao na noge Hajduku. Ovoga puta â€žbili“ nisu viÅ¡e bili nimalo dominantni, mali VaraÅ¾dinci su drÅ¾ali egal veÄ‡i dio utakmice, na kraju je presudio jedan jedini pogodak. S minimalnih 1:0 Hajduk je izborio finale sa zagrebaÄkim Dinamom, Lumenu pak je ostalo â€žmalo finale“, utakmica za 3. mjesto protiv Uniona iz obliÅ¾nje Podstrane, poznate i po tome Å¡to je najveÄ‡i investitor te Å¡kole nogometa poznati nogometaÅ¡ Luka VuÄko.

MeÄ‘utim, Lumeni nisu imali tu milosti, upisali su i Äetvrtu super uvjerljivu pobjedu – 5:1, na kraju s Äetiri pobjede i dva poraza od velikog Hajduka te s ukupnom gol razlikom 18:10 osvojili sjajno 3. mjesto. Od 16 ekipa, ispred sebe su pustili samo Dinamo i Hajduk (trofej je otiÅ¡ao u Maksimir). I uzeli joÅ¡ jedno veliko priznanje – Dani PintariÄ‡ izabran je u najbolju sedmorku turnira.

Sve to Lumeni Ä‡e imati prilike proslaviti veÄeras na velikoj feÅ¡ti koju organiziraju u svojem â€ždomu“ – sportskom centru TTS. Naime, uz koncert Medina Edina premijerno Ä‡e se izvesti i nova klupska himna, prezentirati Ä‡e se internetske stranice Å kole (www.lumen-sport.com), ali i predstaviti novi, Äetvrti Älan struÄnog stoÅ¾era. â€žLumendan“ kako oni zovu svoj tematski party poÄinje u 20 sati.

www.vzaktualno.hr

Ušteda 1,2 milijarde kuna

1. travnja 2016.

144

Uspije li Vlada, kako se iz Banskih dvora nesluÅ¾beno najavljuje, ograniÄiti masu novca koji se za plaÄ‡e izdvaja u Å¾upanijama, gradovima i opÄ‡inama, godiÅ¡nja bi uÅ¡teda mogla doseÄ‡i 1,2 milijarde kuna. Pokazuje to raÄunica koja se temelji na podacima o masi plaÄ‡a na regionalnoj i lokalnoj razini, piÅ¡e Jutarnji.hr.

Prema tim podacima, a posljednji cjeloviti su oni za 2013. godinu, ukupna vrijednost proraÄuna na lokalnoj razini iznosila je neÅ¡to manje od 22,2 milijarde kuna. Od tog iznosa, rashodi za zaposlene iznosili su neÅ¡to manje od 4,8 milijardi kuna. Kako prema Zakonu o plaÄ‡ama u lokalnoj i podruÄnoj (regionalnoj) samoupravi masa plaÄ‡a na lokalnoj razini ne smije biti veÄ‡a od 20 posto prihoda ostvarenih godinu prije, tada bi i smanjenje tog limita na 15 posto, kako se sada nesluÅ¾beno predlaÅ¾e, masu plaÄ‡a srezalo za Äetvrtinu. Ili za otprilike 1,2 milijarde kuna.

Takvo smanjenje iznosa za plaÄ‡e na lokalnoj razini “popravilo” bi i fiskalnu poziciju drÅ¾ave, koju Bruxelles veÄ‡ odavno, zbog prekomjernog deficita i visokog javnog duga, drÅ¾i pod paskom. Naime, i lokalne vlasti dio su cjelovite slike o zdravlju javnih financija, pa bi smanjenje iznosa za plaÄ‡e na lokalnoj razini, istiÄu ekonomisti, pridonijelo smanjenju ukupnog hrvatskog deficita za oko 0,3 posto bruto domaÄ‡eg proizvoda (BDP). Time bi se olakÅ¡ala i fiskalna konsolidacija drÅ¾ave, popustili bi pritisci eurokrata, a s vremenom bi se olakÅ¡alo i uvoÄ‘enje eura.

www.vzaktualno.hr

Ozlijedili prodavaÄicu

1. travnja 2016.

133

U Äetvrtak oko 16 sati u KurÅ¡ancu, u Glavnoj ulici, trojica nepoznatih mladiÄ‡a uÅ¡la su u trgovinu mjeÅ¡ovitom robom te su s prodajnih polica ukrali nekoliko Äokoladnih tortica i pakovanje napolitanki. PoÅ¡to ih je prodavaÄica uhvatila u kraÄ‘i, zaprijeÄila im je izlaz iz trgovine tako Å¡to je stala na ulazno/izlazna vrata. Kako bi zadrÅ¾ali ukradene predmete u svom posjedu, kradljivci su odgurnuli prodavaÄicu koja je pala na pod, a oni su pobjegli iz trgovine s ukradeni slatkiÅ¡ima.

U opisanom dogaÄ‘aju 54-godiÅ¡nja prodavaÄica teÅ¾e je ozlijeÄ‘ena te joj je pruÅ¾ena lijeÄniÄka pomoÄ‡ u Å½upanijskoj bolnici ÄŒakovec, izvijestili su iz meÄ‘imurske policije. U kasnim veÄernjim sati policijski sluÅ¾benici Policijske postaje ÄŒakovec zbog osnova sumnje u poÄinjenje kaznenog djela razbojniÄke kraÄ‘e uhitili su 19-godiÅ¡njaka s podruÄja grada ÄŒakovca te ga proveli u policijsku postaju. KriminalistiÄka istraÅ¾ivanja se nastavljaju.

MeÄ‘imurska je policija izvijestila i da se dovrÅ¡enim kriminalistiÄkim istraÅ¾ivanjem sumnja da su petorica maloljetnika s podruÄja opÄ‡ine Mala Subotica poÄinili kazneno djelo teÅ¡ke kraÄ‘e. U noÄ‡i s 5. na 6. oÅ¾ujka u DomaÅ¡incu, na parkiraliÅ¡tu disko kluba u Ulici Marka KovaÄa, provalili su u pet osobnih automobila, odakle su ukrali mobitele, osobne dokumente, bankovne kartice, jakne, Å¾ensku torbicu, navigacijski ureÄ‘aj, novÄanik i nakit. Ukupna materijalna Å¡teta procijenjena je na viÅ¡e tisuÄ‡a kuna. Ukradeni predmeti oduzeti su od osumnjiÄenika i vraÄ‡eni vlasnicima.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinski biskup mons. Josip Mrzljak susreo se s najboljim vjeronauÄnim olimpijcima VaraÅ¾dinske biskupije u dvorani Biskupskog ordinarijata u VaraÅ¾dinu, informacije su iz biskupije. Na susret su pozvani Älanovi po triju najboljih ekipa osnovnih i srednjih Å¡kola sa svojim mentorima i ravnateljicama svojih Å¡kola.

Okupljene je uvodno pozdravio vlÄ. mr. Damjan Koren, predstojnik biskupijskog Katehetskog ureda, koji je istaknuo kako je ovaj susret jedan znak paÅ¾nje i zahvale mjesne Crkve za njihov trud i sudjelovanje, te se uz Äestitke ujedno Å¾ele uputiti Å¾elje biskupijskim prvacima za uspjeh i na drÅ¾avnoj razini.

Biskup Mrzljak rado prati dogaÄ‘anja vezana uz odgoj i obrazovanje u Å¡kolskim ustanovama u biskupiji, s posebnim naglaskom na Å¡kolski vjeronauk, te ga raduju uspjesi uÄenika na tom podruÄju. BuduÄ‡i da je tema ovogodiÅ¡nje vjeronauÄne olimpijade “Brak i obitelj u BoÅ¾jem naumu”, biskup Mrzljak izrazio je zadovoljstvo odabranom temom kazavÅ¡i kako na taj naÄin Crkva ponovno Å¾eli potvrditi vaÅ¾nost obitelji kao temeljne stanice u druÅ¡tvu te je dodao kako je potrebno istaknuti i vaÅ¾nost vjeronauka kao odgoja i obrazovanja u vjeri kako bi mladi rasli kao odgovorni krÅ¡Ä‡ani.

VjerouÄenicima i vjerouÄiteljima, koji su na natjecanju iz vjeronauka postigli izvrsne rezultate, biskup Mrzljak Äestitao je na postignutom uspjehu i uruÄio prigodna priznanja i simboliÄne darove.

VjeronauÄna olimpijada za Å¡kole u VaraÅ¾dinskoj biskupiji odrÅ¾ana je u VaraÅ¾dinu 19. veljaÄe. Na olimpijadi su pobijedile ekipe iz Osnovne Å¡kole Trnovec (u sastavu Dominik Hrupek, Eleonora Trstenjak, Jelena Toljan i Emanuel BalentoviÄ‡ pod vodstvom mentorice vjerouÄiteljice Ljiljane MiÅ¡ak) i Prve gimnazije VaraÅ¾din (u sastavu Matea BriÅ¡evac, Ana Kujavec, Mihael Slunjski i Barbara Kokot s mentorom Krunoslavom Burekom), koji Ä‡e predstavljati VaraÅ¾dinsku biskupiju na drÅ¾avnom natjecanju u Opatiji od 6. do 8. travnja.

Drugoplasirane bile su ekipe iz OÅ Metel OÅ¾egoviÄ‡ – Radovan i Gimnazije Fran GaloviÄ‡ iz Koprivnice, a treÄ‡e mjesto zauzele su ekipe OÅ Sveti Ilija, Srednje Å¡kole Koprivnica i Medicinske Å¡kole VaraÅ¾din.

Po pet najboljih ekipa biskupijski Katehetski ured ujedno Ä‡e nagraditi veÄ‡ tradicionalnim zajedniÄkim putovanjem, a ove godine to Ä‡e biti obilazak crkava koje su u Godini milosrÄ‘a mjesta dobivanja jubilejskog oprosta, od VaraÅ¾dina preko viÅ¡e hodoÄasniÄkih srediÅ¡ta do Molva, objavljeno je na internetskim stranicama VaraÅ¾dinske biskupije.

www.vzaktualno.hr