svibanj 2016. – Stranica 3

31. svibnja 2016.

Na prijelazu preko Å¾eljezniÄke pruge u Cehovskoj ulici u VaraÅ¾dinu doÅ¡lo je do naleta vlaka na osobno vozilo.

Prema informacija iz Policijske uprave varaÅ¾dinske ozlijeÄ‘enih nije bilo, sreÄ‡om je nastala samo materijalna Å¡teta. U osobnom vozilu bio je samo vozaÄ, a nesreÄ‡a se dogodila oko 8 sati i 30 minuta.

Foto: ilustracija

www.vzaktualno.hr

MarofÄanka Dina Rain izabrana na bienale plakata u Rusiji

31. svibnja 2016.

Veliki uspjeh i jedini takav do sada u Hrvatskoj, postigla je Dina Rain, Älanica HDLU-a VaraÅ¾din, na MeÄ‘unarodnom bienalu plakata Strelka 2016. u Rusiji. MeÄ‘unarodni Å¾iri izabrao je njezin plakat meÄ‘u 98 za izloÅ¾bu od ukupno 844 pristigla na natjeÄaj iz 32 zemlje svijeta.

OvogodiÅ¡nji bienale pod nazivom â€žDostojevski. Crno-bijelo.“ posveÄ‡en je Fjodoru Dostojevskom i njegovom romanu â€žZloÄin i kazna“. U natjeÄaju su organizatori autore vodili vrijednostima ljudskog Å¾ivota i moralnih granica, tako i pitanjem ljubavi i praÅ¡tanja, Äemu se Dostojevski posebno posvetio, a ti su problemi aktualni i danas.

IzloÅ¾ba je otvorena u NiÅ¾nji Novgorodu, a potom seli u druge ruske gradove.

www.vzaktualno.hr

MaÄ‘arska Vlada podupire partnerstvo s VBV-om 2017. godine

31. svibnja 2016.

MaÄ‘arsko Ministarstvo za vanjsku trgovinu i vanjsku politiku, nadleÅ¾no za promicanje maÄ‘arske kulture u inozemstvu, potvrdilo je kako maÄ‘arska Vlada sa zadovoljstvom prihvaÄ‡a inicijativu da MaÄ‘arska bude zemlja partner VaraÅ¾dinskim baroknim veÄerima 2017. godine. Organizatore VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri izvijestio je o tome veleposlanik MaÄ‘arske u Hrvatskoj Jozef Magyar, a o partnerstvu su razgovarali maÄ‘arski i hrvatski ministri kulture Balog Zoltan i Zlatko HasanbegoviÄ‡ za nedavnog susreta u BudimpeÅ¡ti.

BuduÄ‡im partnerima predstoje sada konkretni dogovori o gostovanju maÄ‘arskih glazbenika na VaraÅ¾dinskim baroknim veÄerima iduÄ‡e godine.

â€žVeleposlanstvo MaÄ‘arske i MaÄ‘arski institut u Zagrebu uÄiniti Ä‡e sve da na visokom rangiranom Festivalu vaÅ¡ega grada pridonose dostojnom predstavljanju maÄ‘arske glazbene kulture i drugih kulturnih obiljeÅ¾ja MaÄ‘arske, od gastronomije do knjiÅ¾evnosti“, istiÄe veleposlanik Magyar.

â€žDrago nam je da nakon Å panjolske ove godine, iduÄ‡e godine zemlja partner VBV-a bude MaÄ‘arska, s kojom smo veÄ‡ uspostavili kulturne kontakte i vjerujem da Ä‡e naÅ¡oj vjernoj publici iduÄ‡e godine maÄ‘arski glazbenici pokloniti zanimljive koncerte i otvoriti jedno novo poglavlje Festivala koji kroÄi prema svom petom desetljeÄ‡u odrÅ¾avanja. S Veleposlanstvom MaÄ‘arske i MaÄ‘arskim institutom u Zagrebu organizirali smo u VaraÅ¾dinu nedavno koncert maÄ‘arskih glazbenika s baroknim programom i bila je to najbolja uvertira u ono Å¡to nam predstoji u dogovaranju partnerstva iduÄ‡e godine i nadamo se joÅ¡ boljem kulturnom povezivanju Hrvatske i MaÄ‘arske“, naglaÅ¡ava Raymond Rojnik, organizator VBV-a.

www.vzaktualno.hr

Kako prepoznati svjeÅ¾e jaje

31. svibnja 2016.

Je li jaje svjeÅ¾e ili nije? Kako prepoznati svjeÅ¾e jaje? Jedan od naÄina kako prepoznati svjeÅ¾e jaje je taj da jaje uronite u vodu.

Naime, u klonas ulijete vodu tako da ona u potpunosti pokriva jaje i malo viÅ¡e od toga te poloÅ¾ite jaje u vodu. Ako jaje potone i ostane na dnu tada znate da je jaje svjeÅ¾e, a ako jaje poÄne plutati na vodi tada ne bi trebali jesti to jaje jer je pokvareno. MeÄ‘utim, ako se jaje malo digne od dna posude, to ne znaÄi da je pokvareno, veÄ‡ samo da nije u potpunosti svjeÅ¾e.

To je najlakÅ¡a metoda kako moÅ¾ete prepoznati je li jaje svjeÅ¾e. MeÄ‘utim, nakon Å¡to razbijete jaje takoÄ‘er moÅ¾ete vidjeti je li jaje svjeÅ¾e, a to ovisi o tome kakav je bjelanjak i Å¾utanjak. Ako je bjelanjak gust i zamuÄ‡en, a Å¾utanjak Ävrst tada znate da je jaje svjeÅ¾e, ali ako je bjelanjak proziran tada se vjerojatno radi o starijem jajetu.

1166 ljudi na Danu izazova

31. svibnja 2016.

Ukupno 1166 graÄ‘ana Lepoglave prihvatilo je izazov da se u Äetvrtak, 25. svibnja, barem 15 minuta bavi nekom sportskom aktivnoÅ¡Ä‡u u okviru manifestacije Dan izazova odnosno meÄ‘unarodnog prijateljskog natjecanja World Challenge Day.

Od podneva se na igraliÅ¡tima osnovnih Å¡kola u Lepoglavi, Kamenici i ViÅ¡njici te u Gradskom parku u Lepoglavi sportskim aktivnostima bavilo viÅ¡e od 1000 uÄenika te polaznika djeÄjih vrtiÄ‡a iz Lepoglave i Å½arovnice. U poslijepodnevnim su se satima u Gradskom parku manifestaciji prikljuÄili i ostali graÄ‘ani Lepoglave koji su predstavili pojedine sportove te pjeÅ¡aÄili i vozili bicikle.

– Nepotrebno je naglaÅ¡avati koliko je bavljenje sportskim aktivnostima vaÅ¾no za zdravlje graÄ‘ana od najranije pa do najstarije dobi. U Gradu Lepoglavi svjesni smo toga i zato Grad Lepoglava u velikoj mjeri podupire sport. Potvrda toga je i titula Europskog grada sporta koju smo s ponosom nosili protekle godine – istaknuo je lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ pozdravljajuÄ‡i sve sudionike Dana izazova.

Ukupno se sportskom aktivnoÅ¡Ä‡u toga dana u Lepoglavi bavilo 14 posto stanovnika grada Lepoglave kojem je suparnik u izazovu bila Nova Dubnica iz SlovaÄke. Pred kraj manifestacije rezultate za grad Lepoglavu proÄitao je predsjednik Gradskog vijeÄ‡a Robert MaÄek, ÄestitavÅ¡i svima na sudjelovanju, ali i izrazivÅ¡i Å¾aljenje Å¡to se istovremeno kad i ova priredba, paralelno odvijala Å¡kolska priredba u Osnovnoj Å¡koli u Lepoglavi, te je time, rekao je, odaziv graÄ‘ana bio manji.

Je li broj sudionika Dana izazova bio veÄ‡i od broja sudionika u Novoj Dubnici joÅ¡ se ne zna buduÄ‡i da se Äekaju njihovi rezultati.

www.vzaktualno.hr

Radovi na cesti

31. svibnja 2016.

U protekla 24 sata Å½upanijski centar 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 84 poziva. Izdvojili su jednu dojavu, o kraÄ‘i novÄanika u Strahonincu, te obavijestili o oteÅ¾anom prometu. Naime, zbog radova na rekonstrukciji kanalizacijske mreÅ¾e u ÄŒakovcu u Ulici Zrinsko-frankopanskoj do 15. listopada, od srednjoÅ¡kolskog igraliÅ¡ta gimnazije do raskriÅ¾ja a Ulicom Globetka, odvijanje prometa Ä‡e biti usporeno te Ä‡e na snazi biti privremena prometna regulacija.

U protekla 24 sata Javna vatrogasna postrojba ÄŒakovec ukupno je zaprimila 10 poziva. Za jedan poziv izaÅ¡la je na intervenciju.

www.vzaktualno.hr

Savjeti za izlazak iz minusa

31. svibnja 2016.

Kako izaÄ‡i iz minusa? Iz mjeseca u mjesec postavljate si to pitanja i osjeÄ‡ate se bespomoÄ‡no jer ne znate Å¡to uÄiniti. Postoje mnogobrojni savjeti za izlazak iz minusa, ali najbitnija je kontrola u troÅ¡enju novca.

Da biste izaÅ¡li iz minusa postoje brojne opcije od toga da sami svaki mjesec odreÄ‘enu svotu novca Å¡tedite, da otvorite Å¡tednju u banci na koju Ä‡e se kroz odreÄ‘eni period prikupiti dovoljno novca da se pokrije minus ili da uzmete kredit za otplatu minusa.

Ako se odluÄiti sami pokuÅ¡ati odvajati novac kako biste s vremenom smanjili ili u potpunosti pokrili minus na raÄunu tada je vrlo vaÅ¾na disciplina. Nemojte odgaÄ‘ati poÄetak otplate minusa za sljedeÄ‡i mjesec veÄ‡ poÄnite odmah. Naime, vrlo je vaÅ¾no da imate financije pod kontrolom, odnosno da znate koliko mjeseÄno imate toÄno prihoda i rashoda. Dakle, vodite kuÄ‡ni budÅ¾et u kojem Ä‡ete imati uvid u sve mjeseÄne troÅ¡kove (hrana, reÅ¾ije, odjeÄ‡a, obuÄ‡a, izvanredni troÅ¡kovi…) i tada moÅ¾ete napraviti svoj plan otplate minusa, odnosno moÅ¾ete odrediti koliko mjeseÄno novca moÅ¾ete izdvajati kako biste pokrili minus. Prema tome moÅ¾ete odrediti i vremenski period koji Ä‡e vam biti potreban za otplatu minusa.

Druga opcija je da u banci ugovorite Å¡tednju preko koje Ä‡ete nakon odreÄ‘enog vremenskog perioda moÄ‡i otplatiti minus. TreÄ‡a opcija je podizanje kredita u banci. Naime, veÄ‡ina banaka u svojoj ponudi ima kredite koji su namijenjeni baÅ¡ za pokrivanje minusa na raÄunu.

Zgodne LudbreÅ¾anke kupovale nadaleko poznate jagode

31. svibnja 2016.

Ludbreg je nadaleko poznat po proizvodnji cvijeÄ‡a, ali i proizvodnji jagoda. Stoga ne Äudi da posljednjih nekoliko godina Gradska trÅ¾nica Ludbreg organizira manifestaciju pod nazivom Dan jagoda. OvogodiÅ¡nja je odrÅ¾aa proÅ¡le subote, a uz svjeÅ¾e jagode, posjetitelji su kuÅ¡ali i slastice s jagodom, kolaÄe, torte, shake i mnoÅ¡tvo drugih ukusnih proizvoda.

U program su se i ove godine ukljuÄili uÄenici Srednje Å¡kole Ludbreg, DjeÄji vrtiÄ‡ â€žSmjehuljica“ Ludbreg, DjeÄja igraonica Ludbreg, LudbreÅ¡ka vinska cesta, Å½enski rukometni klub Ludbreg, DjeÄji vrtiÄ‡ â€žKrijesnica“ Mali Bukovec, TamburaÅ¡ki sastav Lun- Mla Lunjkovec, Å½ene opÄ‡ine Mali Bukovec i Poljoprivredni proizvoÄ‘aÄi ludbreÅ¡kog kraja. Kao i prijaÅ¡njih godina, uz Dan jagoda, uruÄeni su certifikati poljoprivrednim proizvoÄ‘aÄima.

– Uz certificiranje u Centru svijeta danas podjelu certifikata imamo i u Puli. Lijepa je to vijest jer sada imamo 17 gradova koji imaju certificirane trÅ¾nice i preko 620 certificiranih obiteljskih poljoprivrednih proizvoÄ‘aÄa. Nadamo se da Ä‡e se brojka joÅ¡ poveÄ‡ati no prije svega treba zahvaliti svima koji sudjeluju u projektu, od savjetodavne sluÅ¾be, a naroÄito gradovima, opÄ‡inama i Å¾upanijama koji nas podrÅ¾avaju, a ponajviÅ¡e obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja na taj naÄin mogu kvalitetnije, bolje plasirati svoje proizvode. U isto vrijeme kupcima se daje jamstvo kvalitete kod kupnje izvornog, domaÄ‡eg proizvoda. Kupnjom takvih proizvoda pomaÅ¾emo lokalno gospodarstvo, odrÅ¾avamo vlastiti krajobraz. – rekao je Miljenko ErnoiÄ‡, tajnik Udruga hrvatskih trÅ¾nica.

Drugi dio programa, uruÄivanje certifikata o proizvodnji voÄ‡a i povrÄ‡a te joÅ¡ ponekih proizvoda sastavni je dio projekta promicanja domaÄ‡e poljoprivredne proizvodnje te prodaje voÄ‡a i povrÄ‡a garantiranog teritorijalnog porijekla. LudbreÅ¡ka trÅ¾nica podjelu certifikata organizira Äetvrtu godinu zaredom.

– ÄŒesto govorimo koliko je Ludbreg mali, no evo danas ponovo sluÅ¡amo da nikako nismo mali. NaÅ¡a je trÅ¾nica meÄ‘u 17 certificiranih izvornih, seljaÄkih trÅ¾nica u Hrvatskoj i to nije mala stvar. Zahvaljujem proizvoÄ‘aÄima koji vrijedno rade, trude se proizvoditi, a potom i prodavati proizvode, nalaze kupce izmeÄ‘u ostaloga i na naÅ¡oj trÅ¾nici. Å½elim svima puno uspjeha i dobru godinu uz mnoÅ¡tvo plodova kako bi se sav vaÅ¡ rad isplatio. – rekao je gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡ koji je zajedno s Miljenkom ErnoiÄ‡em uruÄio certifikate predsatvnicima 16 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji proizvode prodaju na ludbreÅ¡koj trÅ¾nici.

Cjelokupni projekt je pokrenula Udruga hrvatskih trÅ¾nica (UHT) i Zajednica udruga hrvatskih povrÄ‡ara joÅ¡ 2006. godine s ciljem oznaÄavanja povrÄ‡arskih kultura proizvedenih na podruÄju Republike Hrvatske, a koje se izravno na ovlaÅ¡tenim trÅ¾nicama nude potroÅ¡aÄima.

Projektom se Å¾eli oÄuvati i poticati tradicionalni naÄin direktnog plasmana domaÄ‡ih i kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda od proizvoÄ‘aÄa do krajnjeg potroÅ¡aÄa, te se na taj naÄin isticati vaÅ¾nost oÄuvanja i unapreÄ‘enja hrvatskog ruralnog prostora. TakoÄ‘er je cilj stjecanje povjerenja kupaca u domaÄ‡e, svjeÅ¾e i zdravo voÄ‡e i povrÄ‡e koje na trÅ¾nici nude certificirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

www.vzaktualno.hr

OkonÄan projekt vrijedan 30 milijuna kuna

31. svibnja 2016.

LudbreÅ¡ka tvrtka Tvrtka Bomark Pak d.o.o.,Älanica Bomark grupe, pri kraju je provoÄ‘enja EU projekta â€žUlaganje u izgradnju i opremanje tvornice za proizvodnju papirnih cijevi“ vrijednog gotovo 30 milijuna kuna zahvaljujuÄ‡i kojem je poveÄ‡ala svoje proizvodne kapacitete, nabavila nove strojeve te zaposlila nove ljude. Projekt zavrÅ¡ava za tri dana, a zavrÅ¡na konferencija odrÅ¾ana je u utorak u PuÄkom otvorenom uÄiliÅ¡tu “Dragutin Novak” u Ludbregu.

ZahvaljujuÄ‡i vlastitim i sredstvima iz EU fondova tvrtka Bomark-Pak izgradila je novu proizvodno-skladiÅ¡nu halu povrÅ¡ine 3000 Äetvornih metara opremljenu najmodernijim strojevima za proizvodnju papirnih cijevi. ZahvaljujuÄ‡i projektu i poveÄ‡anju proizvodnih kapaciteta zaposleno je desetak novih djelatnika, a ta bi se brojka u narednim godinama mogla i poveÄ‡ati.Tvrtka u ovom trenutku zapoÅ¡ljava 106 djelatnika, Å¡to predstavlja neÅ¡to veÄ‡e poveÄ‡anje nego je bilo predviÄ‘eno nakon dovrÅ¡etka projekta. Bomark Pak godiÅ¡nje proizvodi 25 tisuÄ‡a tona folije dok su potrebe Hrvatske oko 8 tisuÄ‡a tona. Prema rijeÄima ToÅ¡a oko 80 posto proizvodnje zavrÅ¡ava van granica zemlje.

-Projekt kojeg privodimo kraju doprinosi ispunjenju ciljeva kroz konkurentni proizvod, proÅ¡irenje asortimana proizvodnje, stvoren je novi proizvodni proces usmjeren na potroÅ¡nju obnovljivih sirovina. Ono Å¡to je moÅ¾da i najvaÅ¾nije je dodatno zapoÅ¡ljavanje i edukacija djelatnika – kazao je direktor u Bomark Paku Stiven ToÅ¡.

Tvrtka Bomark Pak jedan je od najveÄ‡ih proizvoÄ‘aÄa stretch folije u jugoistoÄnoj Europi, a veÄ‡inu proizvoda tvrtke namijenjena je izvozu. Tvrtka je dosada uspjeÅ¡no aplicirala i dobila sredstva za unaprjeÄ‘enje i proÅ¡irenje proizvodnje iz dva EU projekta.

Zadovoljan suradnjom i rezultatima koje ostvaruje tvrtka je i gradonaÄelnik Ludbrega Sdp-ov Dubravko BiliÄ‡.

-S ponosom mogi reÄ‡i da smo u Ludbregu zadovoljni suradnjom s tvrtkom i da oÄekujemo nastavak te suradnje. Ludbreg je mali grad velikih pozitivnih gospodarskih priÄa, a jedna takva je zasigurno i Bomark. U gradu su nam vaÅ¾ni interes i potrebe gospodarstvenika i gradska uprava je njima na usluzi 24 sata na dan. Samo razvojem gospodarstva moÅ¾emo iÄ‡i naprijed – izjavio je na konferenciji BiliÄ‡.

www.vzaktualno.hr

ObiljeÅ¾ena 177. obljetnica školstva u Ivancu

31. svibnja 2016.

Velikom proslavom koju je u sportskoj dvorani pratilo viÅ¡e stotina uÄenika, njihovih roditelja, Älanova Å¡kolskog kolektiva i umirovljenih uÄitelja obiljeÅ¾ena je 177. obljetnica Å¡kolstva u Ivancu i Dan OÅ Ivana KukuljeviÄ‡a Sakcinskog. Bila je to i prilika da uÄenici brojnoj publici pokaÅ¾u djeliÄ‡ svoga znanja i stvaralaÅ¡tva iz raznih tematskih podruÄja.

Raznovrstan program koji su izveli na mladenaÄki spontan naÄin i bez (vidljive) treme svakako pokazuje kvalitativan iskorak u odnosu na uobiÄajene programe u povodu dana Å¡kola. PotvrÄ‘uje to i podatak da su dobar sat programa ispunili pjesmom, muziciranjem na glasoviru, glumom na njemaÄkom jeziku, klasiÄnim plesom, narodnim kolom u suvremenoj obradi, ritmom, stilom i kostimima primjerenim generaciji 21. stoljeÄ‡a, ali i duhovitim stihovima i glazbenim izvedbama u kojima su pokazali svoj pjevaÄki i glumaÄki talent. NazoÄnima se obratio i ravnatelj Å¡kole prof. Damir JagiÄ‡:

– Danas slavimo 177. roÄ‘endan naÅ¡e Å¡kole. U usporedbi s okolnima, ona je jedna od najstarijih i najdugovjeÄnijih i time se ponosimo. BuduÄ‡i da smo pri kraju Å¡kolske godine, zahvaljujem svim uÄiteljima koji su uÄenicima cijele godine strpljivo prenosili svoja znanja, a isto tako i Ä‘acima koji su ih usvajali s viÅ¡e ili manje paÅ¾nje. Zahvaljujem i struÄnim sluÅ¾bama, roditeljima te svima ostalima koji su pridonijeli joÅ¡ jednoj uspjeÅ¡noj godini – naglasio je JagiÄ‡ te u nastavku uruÄio poklone Å¡kolskim zvijezdama, koji su ime svoje Å¡kole pronijeli Å¡irom Å¾upanije i drÅ¾ave.

Nagrade je dodijelio DjeÄjem pjevaÄkom zboru mlaÄ‘eg uzrasta, Å¾upanijskom prvaku i drÅ¾avnom viceprvaku, koji vodi glazbena pedagoginja Nada PeÄek. NagraÄ‘ena je i ekipa petaÅ¡a na Äelu s prof. Suzanom JagiÄ‡ koja je s projektom Prostor za prijatelja uspjeÅ¡no nastupila na Å¾upanijskoj i drÅ¾avnoj smotri iz graÄ‘anskog odgoja. Nagrade su dobili i uÄenici koji su postigli i zapaÅ¾ene rezultate na drÅ¾avnim natjecanjima. Primili su ih Lana VodanoviÄ‡ (matematika, mentorica Mirjana Putar), Silvija Å oÅ¡tariÄ‡ (promet, mentorica AnÄ‘elka Barlek), Sara Brodar (kemija, mentorica Melita Brodar), Edita Prekrit i Vito Petrinjak (tehniÄka kultura, mentorica A. Barlek), Nikola KuÅ¡en (informatika, mentorica Renata Papec), Hrvoje Smontara (fizika, mentor Damir Å velec) te Filip StrmeÄki i Antonio ErÅ¡egoviÄ‡ (biologija, mentor Marko Å afran).

U Å¡kolskim je prostorima otvorena i reprezentativna izloÅ¾ba starina iz ivaneÄke povijesti naslovljena Grad i ljudi – gradu za roÄ‘endan (1396. – 2016.). U izloÅ¾benim vitrinama prezentiran je cijeli niz uporabnih predmeta, starih fotografija, dokumenata i tiskanih materijala koje su za izloÅ¾bu cijele godine skupljali ivaneÄki uÄenici. Svojim tematskim izloÅ¡cima predstavili su se i Älanovi Kluba kolekcionara, izloÅ¾ivÅ¡i vrijedne unikate svake vrste – od starih pegli, novÄanica, alata, brava i starih Å¡kolskih klupa, novÄiÄ‡a i novÄanica do knjiga, spomenara, rudarskih predmeta, noÅ¡nji, nekadaÅ¡njih zidnih krpa, lonÄarije i sl. Posebna vrijednost izloÅ¾be jest digitalizirana zbirka fotografija starih IvanÄana od Prvoga svjetskog rata nadalje, koje prikazuju Å¾ivot graÄ‘ana u razliÄitim povijesnim razdobljima. IzloÅ¾ba ostaje otvorena do 30. lipnja.

www.vzaktualno.hr