Nakon Å¡to ga je Tomislav Karamarko, prvi potpredsjednik Vlade oÄigledno pritiskao proteklih dana da ostavku i time sruÅ¡i Vladu kako bi se izbjeglo izglasavanje nepovjerenja Karamarku u Hrvatskom saboru, premijer Tihomir OreÅ¡ković je u petak na konferenciji za novinare ponudio inovativno demokratsko-parlamentarno rjeÅ¡enje i pozvao Karamarka i Božu Petrova, potpredsjednika Vlade da odstupe sa svojih funkcija.
To za sobom povlaÄi niz mogućih scenarija i na ovom mjestu ćemo ih pokuÅ¡ati raÅ¡Älaniti, piÅ¡e Slobodna Dalmacija, a prenosi Jutarnji.hr
Prvi scenarij, koji nakon konferencije za medije Tomislava Karamarka nije viÅ¡e izgledan jest da HDZ pristane na smjenu Karamarka i da Vlada opstane s novim HDZ-ovim prvim potpredsjednikom. To bi vjerojatno znaÄilo i da Most makne Petrova s mjesta potpredsjednika, ali da Most na jedan ili drugi naÄin ostane u koaliciji s HDZ-om, piÅ¡e Slobodna Dalmacija.
Božo Petrov je u petak poslijepodne dao izjavu da je spreman povući se s mjesta potpredsjednika Vlade, ali uz uvjet da se obvezno makne i Karamarko. Ipak, jednako tako je i dodao kako odluku o tome mora donijeti Most kao stranka.
Drugi, izgledniji scenarij jest da HDZ (ili neka druga grupacija u Saboru) pokrene opoziv premijera u Saboru, a za tu inicijativu je potrebna jedna petina u Saboru, dakle ista je procedura kao i za opoziv Tomislava Karamarka ili nekog drugog ministra.
U tom sluÄaju bi izglasavanje nepovjerenja OreÅ¡koviću vjerojatno proÅ¡lo u Saboru, a ono se mora provesti najranije osam dana, a najkasnije 30 dana od kada Sabor formalno zaprimi inicijativu petine zastupnika.
Nakon Å¡to premijer „padne“ u Saboru, u roku od 30 dana predsjednica mora dati mandat nekom drugom mandataru i u tom istom roku se u Saboru mora izglasati novi mandatar i ministri.
U sluÄaju da se ne formira nova Vlada s novim premijerom, predsjednik parlamenta o tome obavjeÅ¡tava predsjednicu Republike i ona „odmah“ raspuÅ¡ta Sabor i raspisuje nove izbore.
Ako se proces opoziva premijera pokrene u lipnju tada bi novi izbori, ako ne bude nove Vlade, mogli biti već u kolovozu ili rujnu, a Zoran Milanović, predsjednik SDP-a je u kratkoj izjavi rekao da oÄekuje baÅ¡ to, izbore u rujnu.
Tomislav Karamarko je, pak, u petak oko 18 sati u HDZ-ovoj središnjici ustvrdio kako premijer više ne uživa povjerenje HDZ-a, ali nije rekao da će pokrenuti opoziv predsjednika Vlade u Saboru.
DapaÄe, na pitanje novinara da li smatra da bi premijer trebao dati ostavku rekao je da bi to bilo dobro rjeÅ¡enje, da bi tada mogli sjesti s predsjednikom Vlade i tražiti novog premijera ili da bi Äak i OreÅ¡ković to mogao nastaviti raditi. To je jako Äudno ako je prije toga rekao da premijer viÅ¡e ne uživa povjerenje HDZ-a.
OÄito je da nitko ne želi prvi svojim potezom sruÅ¡iti Vladu, pa tako ni HDZ neće žuriti sa izglasavanjem nepovjerenja premijeru, već će najprije pokuÅ¡ati složiti većinu u Saboru s dijelom Mosta i drugim zastupnicima, sa ili bez premijera.
Samo, kao Å¡to smo već kazali, ako OreÅ¡ković neće biti premijer onda mora dati ostavku ili biti opozvan u Saboru. MeÄ‘utim, HDZ će, ako ne bude ranije djelovao, 18. lipnja doÄekati izglasavanje nepovjerenja Karamarku, a to bi onda moglo biti jako neugodno po prvog potpredsjednika Vlade, ako do tada ne osigura situaciju u kojoj neće biti podignuto 76 za njegovu smjenu.
Karamarko bi to još mogao izbjeći tako da HDZ odmah u Saboru zatraži opoziv premijera i u najbržem roku od osam dana provede glasovanje i tako preduhitri glasovanje u Saboru o vlastitom opozivu. Možda će se, ipak, nešto više znati već u subotu, kada je zakazana sjednica predsjedništva HDZ-a.
Kada je daljnja procedura u pitanju, iako postoje razliÄita tumaÄenja kome predsjednica države treba dati mandat nakon Å¡to se u Saboru izglasa nepovjerenje premijeru, sve govori u prilog tome da bi Kolinda Grabar Kitarović postupila kao i nakon redovnih izbora, a to znaÄi da bi ga dala onome tko dokaže da uživa povjerenje 76 zastupnika.
Uz napomenu, da u ovom sluÄaju nema dodatnih 30 dana za mandatara da osigura povjerenje u parlamentu, već samo prvih 30 dana.
Treći scenarij bi glasio da će premijer Orešković ipak sam podnijeti ostavku, a tada je scenarij isti kao da mu je izglasano nepovjerenje u Saboru.
ÄŒetvrti scenarij je da premijer zatraži u Saboru glasovanje o povjerenju njemu samom, pa ako ne dobije to povjerenje predsjednica ima pravo odluÄiti hoće li nekom ponuditi mandat ili će odmah raspustiti parlament i raspisati izbore (u prijaÅ¡njim sluÄajevima predsjednica mora pokuÅ¡ati pronaći novog mandatara ako postoji u roku od 30 dana).
Peti scenarij bi bio, s nizom podscenarija, da netko od mandatara, pa i sadaÅ¡nji premijer, uspije sastaviti takozvanu manjinsku Vladu. To bi znaÄilo da bi mandatar ili premijer dobio podrÅ¡ku u Saboru i od stranaka koje ne bi uÅ¡le u izvrÅ¡nu vlast, odnosno u Vladu.
Å esti scenarij bi bio da premijer iskoristi ovlasti u punoj mjeri i samostalno smijeni Karamarka i Petrova, ali to bi onda samo ubrzalo jedan od prethodno spomenutih scenarija.
Slobodna Dalmacija/Jutarnji.hr
