Pobjegli s mjesta nesreća
U srijedu oko 11 sati u Varaždinskoj ulici u Sračincu u prometnoj nesreći je ozlijeđena jedna osoba. Nepoznatim vozilom je upravljao vozač i uključivao se iz dvorišta u promet, a da se prije nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, te je prednjim djelom vozila udario u lijevi bočni dio bicikla kojim je biciklističkom stazom upravljala 47-godišnjakinja. Od udara je pala na kolnik i zadobila ozljede, dok se nepoznati vozač udaljio s mjesta prometne nesreće. Ozlijeđenoj je medicinska pomoć pružena u varaždinskoj Općoj bolnici. Ozljede joj nisu okvalificirane. Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje u cilju pronalaska počinitelja prometne nesreće.

U srijedu oko 12.30 sati u Ulici Stanka Vraza u Varaždinu u prometnoj nesreći je ozlijeđena jedna osoba. Nepoznatim vozilom je upravljao vozač iz smjera Stanka Vraza u smjeru Optujske, dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza nije se pješačkom prijelazu približio sigurnosnom brzinom kako bi mogao propustiti pješake koji su stupili već na pješački prijelaz, te je prednjim dijelom vozila udario u 21-godišnjeg pješaka koji je prelazio kolnik po obilježenom pješačkom prijelazu. Od udara pješak je zadobio ozljede i medicinska pomoć mu je pružena u Općoj bolnici Varaždin. Nepoznati vozač je napustio mjesto događaja, a da nije razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu. Policijski službeni poduzimaju radnju cilju pronalaska nepoznatog vozila i vozača.


www.vzaktualno.hr
Kako najbrže očistiti nar?
Kako najbrže očistiti nar? Za čišćenje nara potreban vam je oštar nož i jedna posuda u koju ćete staviti očišćeni nar.

Uzmite nož i njime odrežite vrh nara, te napravite četiri reza nožem po bijelim membranama i to uzduž. Nakon toga će se nar razdvojiti na kriške i lako ćete izvaditi plodove. Nemojte rezati nar na pola jer ćete uništiti dosta plodova i moguće je da se zaprljate sa sokom koji će izaći van.

Ovo je jedan od načina kako najbrže očistiti nar, pa ako ćete slijediti ove upute bez problema ćete očistiti nar i on će biti spreman za konzumiranje. Nar je zdravo voće koje je bogato vitaminom B5, kalijem i prirodnim fenolom.
Prirodno suho pranje kose
Kosa vam se masti i svaki drugi dan biste trebali prati kosu? Prirodno suho pranje kose može zamijeniti često pranje kose. Šampon za suho pranje kose možete kupiti, ali možete ga i sami pripremiti.

Za prirodno suho pranje kose treba vam četiri žlice vode i jedna žlica medicinskog alkohola koji će te pomiješati sa žlicom kukuruznog škorba i nekoliko kapi eteričnog ulja lavande. Sve sastojke zajedno izmiješajte i ulijte u bocu s rasprišivačem. Pomoću raspršivača nanesite tu tekućinu po vlasištu, kosu rasčešljate i osušite fenom ako je potrebno.

Prirodno suho pranje kose pomoći će vam da ne trebate često prati kosu, a da vaša kosa izgleda lijepo i čisto.
Kako se održava eko koža
Kako se održava eko koža? Pitanje je koje si postavljaju svi koji imaju barem jedan komad namještaja od eko kože. Kod održavanja eko kože važno je da ne koristite kemijska sredstva jer ona bi mogla oštetiti eko kožu.

Najbolji način kako se održava eko koža je da uzmete pamučnu i mekanu krpu te mlaku vodu. Kružnim pokretima istrljajte površinu koju želite očistiti i nakon toga ostavite da se ta površina osuši, nemojte je brisati suhom krpom. Osim obične vode za čišćenje eko kože možete upotrijebiti i destiliranu vodu.

Znate li da se eko koža održava mlijekom za tijelo? Naime, nakon što ste očistili eko kožu možete je namazati mlijekom za tijelom jer će mlijeko za tijelo eko koži dati sjaj.
Gdje smo u odnosu na ostatak Hravtske?
Zavod za znanstveni rad u Varaždinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Područni centar Varaždin Instituta druÅ¡tvenih znanosti Ivo Pilar danas su organizirali znanstveni skup „Kvaliteta življenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj“.

Ljiljana Kaliterna Lipovčan i Andreja Brajša-Žganec iz Instituta Ivo Pilar iznijele su podatke iz dva istraživanja prema kojima su stanovnici u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zadovoljniji kvalitetom življenja od onih u drugim dijelovima Hrvatske.

– GraÄ‘ani cijele Hrvatske su relativno sretni i zadovoljni, a usporedbom rezultata sjeverozapadne i ostatka Hrvatske vidjelo se da su ovdje graÄ‘ani zadovoljniji svojim životom, imaju viÅ¡e povjerenja u državne institucije i žive malo kvalitetnije nego ostatak Hrvatske. Istraživanje je raÄ‘eno proÅ¡le godine i provedeno je na tisuću graÄ‘ana, to je reprezentativni uzorak. Riječ je o 200-tinjak graÄ‘ana SZ Hrvatske i 800 iz ostalih dijelova Hrvatske. U Usporedbi s EU Hrvatska je na začelju, ispod 20. mjesta po svim parametrima osim po očekivanjima u budućnosti gdje smo pokazali da smo relativno optimistični i na 10. smo mjestu – rekla je Kaliterna Lipovčan te dodala da je zanimljivo i da stanovnici SZ Hrvatske izražavaju manju želju za odlaskom u inozemstvo nego stanovnici ostatka Hrvatske.

– Stanovnici Varaždina i okolnih naselja kvalitetu života procjenjuju viÅ¡om nego Å¡to je to prosjek stanovnika Hrvatske, a na razini Europske unije. Anketno istraživanje je provedeno 2011. godine na 500 ispitanika. ViÅ¡e od 90 % stanovnika je izjavilo da je najbolje mjesto za život grad Varaždin. Oni koji tako nisu mislili naveli su da treba poboljÅ¡ati zapoÅ¡ljavanje, zdravstvene usluge i obrazovanje – kazala je Žganec-BrajÅ¡a.

HAZU

Na okruglom stolu su bili i predstavnici županijske i gradske vlasti, a zamjenik župana Alen KiÅ¡ić rekao je da politika može učiniti puno na servisima, „onome Å¡to olakÅ¡ava život, Å¡to je dodatna kvaliteta života“.

– Temelj je ipak gospodarstvo i plaća, a mi tu imamo puno prostora za napredak. Å to se tiče servisa ne stojimo loÅ¡e, ali moramo raditi na ekonomskim pokazateljima. Počela je rasti plaća iznad prosjeka rasta Hrvatske i mogućnosti su upravo u tome da Varaždin postale studentski grad. Preduvjete imamo, a mi moramo raditi na tome – zaključio je KiÅ¡ić, dok je predsjednik varaždinskog Gradskog vijeća Josip Hehet dodao da Varaždin radi puno na kvaliteti života umirovljenika, a u gospodarstvu na pomoći obrtnicima.

Upravitelj Zavoda za znanstveni rad Vladimir Huzjan istaknuo je da se skupom željelo pokazati kako možemo živjeti i koje su nam prednosti i mane. Također se nada da će rezultati istraživanja biti kvalitetan materijal onima koji donose odluke.


www.vzaktualno.hr
Ilčić: One koje je SDP odabrao nisu bogomdani
Hrastov predsjednik Ladislav Ilčić komentirao je za N1 kako mu nije jasan prosvjed jer je logično da nova vlast popravlja nedostatke stare.

– Milanović je odabrao radnu skupinu, a ministar Mornar je potpisao njihovo imenovanje. Sad su se promijenile okolnosti i ne razumijem točno Å¡to bi ljudi htjeli. Da one koje je SDP odabrao kao stručnjake budu bogomdani sljedećih 15 godina, bez obzira na manjkavosti koje su se pokazale? – komentirao je Ličić Ekspertnu skupinu za kurikularnu reformu.

reforma

– Ne znam tko bi trebao intervenirati ako ne opet politika. Političari su dobili legitimitet da stvaraju procese koji će omogućiti dobar kurikulum. Sad je na naÅ¡oj koaliciji da kažemo ako ova skupina nije učinila najbolji posao, da se ta ekspertna skupina dopuni i kurikulum poboljÅ¡a. Uopće me ne smeta Å¡to su oni radili prije, drago mi je da su pokrenuli reformu, ali isto tako ako postoje nedostaci, to se mora popraviti. TakoÄ‘er, potrebno je i da netko drugi recenzira njihov rad – zaključio je.

Jutarnji.hr/N1
Započele prijave za upis u srednje škole
U četvrtak,02. lipnja, započela je prijava kandidata u sustav za učenike koji se žele upisati u I. razred srednje škole u školskoj godini 2016./2017. Početak prijava obrazovnih programa je 27.lipnja, a završetak prijave obrazovnih programa koji zahtijevaju dodatne provjere 28.lipnja.Objava konačnih ljestvica poretka je 11. srpnja, a službena objava slobodnih mjesta za jesenski upisni rok 14. kolovoza.

Učenici se prijavljuju i upisuju u I. razredne srednje Å¡kole putem mrežne stranice nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje Å¡kole www.upisi.hr, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je i strukturu razrednih odjela koju možete pogledati u dokumentu na kraju teksta. 

U srednje škole kojima je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave te jedinice područne (regionalne) samouprave u I. razred redovitog obrazovanja planira se broj upisnih mjesta za ukupno 48.128 učenika u 2.083 razredna odjela.

zdravstvena gimnazija

U gimnazijske programe 11.833 učenika u 473 razredna odjela ili 24,69 %. U programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od četiri godine 19.666 učenika u 811 razrednih odjela ili 40,86 %. U programu obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od tri godine 8.431 učenik u 354 razredna odjela ili 17,52 %. U programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege u trajanju od pet godina 1.012 učenika u 41 razredni odjel ili 2,1 %. 

U programe obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme 184 učenika u 11 razrednih odjela ili 0,38 %. U prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju 904 učenika u 108 razrednih odjela ili 1,88 %. U programe obrazovanja glazbenih i plesih škola 1.365 učenika u 90 razrednih odjela ili 2,84 %. U programe redovitog obrazovanja u srednjim školama čiji su osnivači vjerske zajednice s pravom javnosti u I. razred redovitog obrazovanja planira se mogućnost upisa za 903 učenika u 37 razrednih odjela. U programe obrazovanja u srednjim školama čiji su osnivačri pravne ili fizičke osobe u I. razred planira se mogućnost upisa za 1.631 učenika u 103 razredna odjela.

www.vzaktualno.hr


Cilj nam je stvaranje zelenije budućnosti novim generacijama
Povodom Svjetskog dana zaÅ¡tite okoliÅ¡a C.I.O.S. MBO otvorio je u četvrtak svoja vrata kako bi se graÄ‘ani u neposrednoj komunikaciji s djelatnicima MBO-a, njihovim sugraÄ‘anima, upoznali s radom postrojenja i naučili neÅ¡to viÅ¡e o tome kako mogu doprinijeti očuvanju prirode i planete Zemlje. 

Svjetski dan zaÅ¡tite okoliÅ¡a obilježava se 40 godina u viÅ¡e od 100 zemalja na dan 5. lipnja, na godiÅ¡njicu usvajanja Programa zaÅ¡tite okoliÅ¡a Ujedinjenih naroda. Svake godine tema je drugačija, a ove godine to je nulta stopa tolerancije na krivolov sa sloganom: Podivljaj za život. U hrvatskim Å¡umama posebno su ugroženi risovi, vukovi, smeÄ‘i medvjedi, a u Varaždinskoj županiji dabrovi – rečeno je na konferenciji za novinare u MBO pogonu.

mbo
 
„Za raznolikost biljnog i životinjskog svijeta,  a i za opstanak ljudske vrste, zaÅ¡tita okoliÅ¡a je od izuzetne važnosti. Organizacijom Dana otvorenih vrata za sve graÄ‘ane, htjeli smo ukazati na važnost djelovanja svakog pojedinca, lokalne zajednice i poslovnih subjekata poput naÅ¡eg C.I.O.S. MBO-a koji se bavi gospodarenjem otpadom i time aktivno sudjeluje u zaÅ¡titi okoliÅ¡a. Samo u 2014. godini Scholz grupa, u čijem sastavu djeluje C.I.O.S. grupa, spriječila je emisiju 12,2 milijuna tona CO2“, izjavila je Tajana TomaÅ¡ević, predsjednica uprave C.I.O.S. MBO-a. „Dom najugroženijih životinjskih vrsta u Hrvatskoj je Å¡uma, zato smo danas simbolično zasadili tri drveta kako bi obilježili Svjetski dan zaÅ¡tite okoliÅ¡a i udružili svoj glas u korist prirode.“

mbo

Kao aktivan sudionik u zaÅ¡titi okoliÅ¡a, C.I.O.S. MBO kontinuirano usavrÅ¡ava tehnoloÅ¡ki proces, kako bi ga dodatno osuvremenili i poboljÅ¡ali.  Od ukupne količine otpada koji je u 2015. uÅ¡ao u postrojenje MBO, samo 31% je zavrÅ¡ilo na odlagaliÅ¡tu. 
Rezultati svih provedenih mjerenja kvalitete vode, zraka i razine buka pokazuju da su sve vrijednosti emisija MBO postrojenja daleko ispod graničnih vrijednosti, s tim da metodologiju, dinamiku i parametre  odreÄ‘uju državne i županijske institucije. MBO postrojenje prvo je u Republici Hrvatskoj koje je potpuno u funkciji i posjeduje sve potrebne dozvole.

mbo

Na inicijativu predsjednika Vijeća 7.MO BiÅ¡kupec Juraja Rožića (Reformisti)  i predsjednice Vijeća MO Kućan Gornji Tamare Å abić (SDP), a zbog zabrinutosti i nedoumica graÄ‘ana, uspostavljen je kontinuirani neposredni dijalog s predstavnicima MBO-a. Na održanim sastancima konstruktivno se raspravljalo o načinima rjeÅ¡avanja problema. Dogovorena je obustava noćnog rada s ciljem eliminiranja buke, a ujedno je pokrenut zajednički projekt dodatnog unaprjeÄ‘enja upravljanja bukom. Predstavnicima lokalne zajednice tvrtka je dala sve kopije dokumenata i dozvola vezane uz zaÅ¡titu okoliÅ¡a. Konačni cilj inicijative je redovito informiranje lokalne zajednice o radu MBO postrojenja, te stvaranje ugodnijeg okruženja za život i zaÅ¡titu okoliÅ¡a.

mbo

Tvrtka MBO takoÄ‘er je prihvatila i prijedlog o aktivnom uključivanju u projekte obrane od poplave rijeke Plitvice, a naručena je i studija zelenog pojasa oko samog postrojenja. 
EU direktivama i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom definirano je da se otpad prije odlaganja mora prethodno obraditi, odnosno da se mora smanjiti količina komunalnog otpada koji se odlaže bez prethodne obrade. Usprkos regulativi, u RH se još uvijek tolerira praksa usmjeravanja velike količine komunalnog otpada jedinica lokalne samouprave na odlagališta. S obzirom na EU direktive i moguće penale RH radi neispunjenja ciljeva, korištenjem kapaciteta MBO može se smanjiti količina komunalnog otpada koji se u Hrvatskoj još uvijek odlaže.

mbo

Svjetski dan zaÅ¡tite okoliÅ¡a je i dan svih ljudi dobre volje koji žele neÅ¡to učiniti u vezi brige za Zemlju. ProÅ¡le godine registrirano je ukupno 1,26 milijuna ljudi koji su sudjelovali u aktivnostima Svjetskog dana okoliÅ¡a. Registrirati se mogu svi zainteresirani na službenoj stranca Svjetskog dana zaÅ¡tite okoliÅ¡a wed2016.com – rečeno je na konferenciji za novinare u povodu Dana otvorenih vrata.

www.vzaktualno.hr