Starost nam može pružiti priliku kakvu možda nikada ranije niste imali. Produljenje Äovjekova života može se shvatiti kao jedan posebni i specifiÄni stupanj vlastitog razvoja, kroz koju dobivenu godinu viÅ¡e…
Svjetska zdravstvena organizacija neprestano nas obavjeÅ¡tava s podacima koje govore da će nam se životni vijek produljiti svaki puta za godinu viÅ¡e. Isto tako, znanstvenici mogu zaustaviti starenje i Äovjeku bitno produžiti životni vijek. A kažu da će biti joÅ¡ dulji, bolji i skuplji. Kako god nam to zvuÄalo. Prema zadnjim podacima WHO-a smatra se da najdulji oÄekivani životni vijek imaju Japanci (87), a potom Å panjolci, Å vicarci i Singapurci (sve tri 85,1). Potom slijede Italija, Francuska, Australija, Južna Koreja Luksemburg i Portugal.
Starosna struktura stanovniÅ¡tva prolazila je kroz razne poremećaje u mnogim zemljama pa se o produljenju životnog vijeka i njezinoj mogućoj kvaliteti ranije u povijesti nije dogaÄ‘alo apsolutno niÅ¡ta, već zadnjih, otprilike stotinjak godina dolazi do pomaka, odnosno rasta. Poremećaj je bio prisutan, Äesto zbog rata, osim Å vedske koja nije sudjelovala u tim procesima pa stoga nije imala taj poremećaj. ProsjeÄno oÄekivanje trajanje života u Å vedskoj, tijekom zadnjeg stoljeća povećano je za 28 godina. Dok se u Hrvatskoj zadnjih pedeset godina oÄekivani životni vijek povećao za oko desetak godina, dosegnuvÅ¡i razinu od 76,7 godina. U mnogim se zemljama dogaÄ‘a sliÄan proces.
Sasvim sigurno je, već sada, da je za kvalitetu životnog vijeka, izmeÄ‘u ostaloga, jako bitan, utjecaj socijalne okoline. Stoga duža usamljenost može biti loÅ¡a za životni vijek, skraćuje ga i ona sasvim sigurno vodi prema svim ostalim tegobama koje prate osobe u godinama, pa tako i odlazak na vjeÄnu postelju. Ipak za Äeste ranije smrtne sluÄajeve najbitnija su tri faktora, prije tih oÄekivanih dobi, a to su: krvožilne bolesti, infekcije donjih diÅ¡nih puteva (uglavnom se odnosi na upalu pluća) i moždani udar. RiziÄni faktori povezani s mortalitetom kod odraslih su uglavnom dijabetes, visoki tlak, debljina, prekomjerno uživanje alkohola, puÅ¡enje i spolni odnosi bez zaÅ¡tite. Kardiovaskularne bolesti spadaju u najriziÄnije faktore, a stariji su podložni tom utjecaju Äešće u zimskim razdobljima nego u ostatku godine. Hladnoća itekako djeluje na naÅ¡e krvne žile i na njihovo stezanje i zato je ateroskleroza najopasnija tijekom zime.
Životna se bitka kroz sve bolesti i nedaće može svesti na put koji mi izabiremo sami za sebe, ovisno o psiho-emotivnom stupnju kojemu smo vrlo Äesto priklonuti, i to u negativnom smislu. Kroz život prolazimo kroz mnoge nedaće, koje nužno ne trebaju biti i loÅ¡e i nepotrebne, ali starost nam svakako otvara vrata jedne nove dimenzije, dimenzije mira, mudrosti, duhovnosti i posvećivanja sebi bez obzira koliko nam je kvaliteta života ranije povukla za sobom sve svoje posljedice po tijelo.
Naime, veći broj autora analizirajući posljedice starenja, izražavaju dosta optimistiÄan pogled na starenje populacije. Tako Frank Notestein (1954.:4) piÅ¡e: „U cjelini gledano, starenje stanovniÅ¡tva ne može se smatrati problemom.To je samo naÄin da se pesimistiÄno sagledava najveći trijumf ÄovjeÄanstva.“
Å to to zapravo utjeÄe na osjetno povećanje ljudskog vijeka? Å to je lijek za dugovjeÄnost? Cijeli Älanak proÄitajte na:
http://trecadob.com/.
Piše portal Trecadob.com