Sve manje mladih želi studirati
25. listopada 2016.
0
102
Hrvatski zavod za zapošljavanje napravio je već tradicionalnu anketu među više od 3,600 osnovnoškolaca, učenika osmih razreda. Najviše ih namjerava upisati četverogodišnju ili petogodišnju strukovnu školu, a tek potom neku od gimnazija.

MeÄ‘u onima koji bi nastavili Å¡kolovanje u četverogodiÅ¡njim ili petogodiÅ¡njim programima obrazovanja lista prvih pet najčešćih zanimanja nije se mijenjala u odnosu na prethodno istraživanje provedeno u Å¡kolskoj godini 2012./2013. Najpoželjnije je i dalje biti ekonomist, potom tehničar za računalstvo, ali i upisati neki od smjerova u medicinskoj Å¡koli. Slijedi broj onih koji žele biti elektrotehničari, medicinske sestre odnosno tehničari opće njege. Na dnu liste želja nalaze se pomorska Å¡kola i komercijalisti. Kuhari predvode ljestvicu najatraktivnijih zanimanja meÄ‘u strukovnim dvogodiÅ¡njim i trogodiÅ¡njim programima obrazovanja. Slijede ih frizeri te vozači motornog vozila. Anketirani su u srednjoÅ¡kolci od kojih 60 posto želi krenuti na studij. Manji je to broj od prethodnog  ispitivanja kada se 80 posto njih izjasnilo da žele studirati. 

www.vzaktualno.hr/T portal

HDZ u III. izbornoj jedinici utrošio 1,4 milijuna kuna
25. listopada 2016.
0
63
Hrvatska demokratska zajednica objavila je financijsko izvješće o prikupljenim i utrošenim sredstvima za izbore za Hrvatski sabor održane u rujnu. Kako je objavljeno na službenim web stranicama Prihodi iznose 10,4 milijuna kuna, od čega je 7,15 milijuna kuna od donacija, a 3,25 milijuna iz vlastitih sredstava. Evidentirano je čak 938 donacija od fizičkih i pravnih osoba.

Rashodi za izbornu promidžbu manji su za 2 milijuna kuna nego na proÅ¡lim parlamentarnim izborima i ukupno iznose 13,56 milijuna kuna. Od tog iznosa u III. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku i MeÄ‘imursku županiju, utroÅ¡eno je 1,42 milijuna kuna. Manjak prihoda od 3,16 milijuna kuna kuna bit će podmiren iz naknade troÅ¡kova izborne promidžbe – tvrde u HDZ-u.

Å to se tiče donacija u Varaždinskoj županiji prikupljeno je oko 260 tisuća kuna. Tvrtka Geobim iz Turčin donirala je 50 tisuća a tvrtka Kircek iz Ljubešćice u dva navrata po 10 tisuća kuna. Tvrtka Stočar iz Varaždina 30 tisuća,  privatna varaždinska tvrtka Kotonteks u dva je navrata uplatila po 20 tisuća,  AnÄ‘elko Stričak 10 tisuća, dok je ludbreÅ¡ka tvrtka Grafičar dala donaciju u uslugama u iznosu od 87 tisuća kuna.

s.k./vzaktualno.hr
Hrvati za ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena?
25. listopada 2016.
0
86
Dugo vremena u znanstvenim krugovima i Å¡iroj javnosti traju rasprave oko pozitivnih i negativnih aspekata ljetnog i zimskog računanja vremena. Indija, Japan i Kina samo su neke od zemalja koje ovu metodu ne koriste. Isto tako, i Rusija je prije nekoliko godina, a Turska odnedavno, prekinula s navedenom praksom, a sad i sve veći broj zemalja svijeta dovodi u pitanje učinkovitost ljetnog i zimskog računanja vremena. 

U Hrvatskoj je, kao i u ostalim članicama Europske unije, zakonski regulirano ljetno i zimsko računanje vremena. Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca proveo je od 12. do 19. listopada 2016. godine online anketno istraživanje na temu treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u Hrvatskoj.
 
Na uzorku od preko 1500 ispitanika na razini čitave Hrvatske, koji pripadaju različitim dobnim skupinama, životnim sredinama i stupnjevima obrazovanja, njih 85% izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena u Hrvatskoj.
 
Uz to, njih 68% izjavilo je kako smatra da promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja te ih je čak 73% doživjelo neugodnosti zbog pomicanja kazaljki na satu, navodeći pritom kako se radilo o zdravstvenim tegobama (51%), problemima u prometu (37%) te poteÅ¡koćama pri izvrÅ¡avanju svakodnevnih obveza (57%). 

Komentari ispitanika dodatno su pokazali kako promjene u računanju vremena negativno utječu na bioritam, kako kod odraslih ljudi, tako i kod djece, zatim, kako dovode do neučinkovitosti prilikom izvršavanja poslovnih obveza, a neki su od ispitanika čak naglasili i vidljive poremećaje u bioritmu kod domaćih životinja. Istraživanje je također pokazalo i kako približno isti broj ispitanika smatra da promjene u računanju vremena utječu (42%) i ne utječu (47%) na potrošnju energije.
 
Odnedavno se zahtjevi za ukidanjem ljetnog i zimskog računanja vremena mogu čuti i u samoj Europskoj uniji, a na tragu toga zastupnici u Europskom parlamentu raspravljat će o potencijalnim štetnostima i koristima ovakve prakse u četvrtak, 27. listopada, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

www.vzaktualno.hr
 
Danas prvi sastanak premijera i ministara
24. listopada 2016.
0
242
Premijer Andrej Plenković u utorak će u Vladi održati prvi sastanak sa svim ministrima svoje Vlade nakon njezina potvrđivanja u Hrvatskom saboru, a početak je sastanka u 11 sati, doznaje Hina u ponedjeljak u Banskim dvorima, a prenosi tportal.

Održavanje sastanka Plenković je najavio danas u izjavi novinarima pri dolasku u Banske dvore prvoga radnog dana. Najavio je i vrlo skoro pripremu proračuna za 2017. godinu.

– Danas krećemo s poslom, najprije organizacijski aspekt rada Vlade, samog ureda Vlade, nakon toga konzultacije s ministrima, priprema za prvu sjednicu Vlade u četvrtak … – rekao je Plenković.

Premijer je potvrdio i da će već na prvoj sjednici Vlade imenovati predstojnika Ureda Vlade te da će ovoga tjedna riješiti sve što je ključno i bitno za sastavljanje Vladinog tima. Može se očekivati i da će ministri na sutrašnjem sastanku premijeru Plenkoviću iznijeti podatke o stanju u svojim resorima.


www.vzaktualno.hr / tporal.hr
Na granici općina održana vatrogasna vježba
24. listopada 2016.
0
97
U predjelu zvanom Boršanec, na granici između općina Cestica i Vinica, održana je pokazna vatrogasna vježba koju su upriličili pripadnici postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava Gornje Vratno i Vinica.

Sedamnaest operativnih vatrogasaca prikazalo je gašenje požara vikend kuće, spašavanje ozlijeđene osobe s visine te gašenje požara otvorenog prostora, a u vježbi su korištena dva navalna vozila i autocisterna te odgovarajuća oprema za takve intervencije.

Provođenje vježbe nadgledali su načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac i načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj koji su na kraju istaknuli zadovoljstvo i ovakvom vrstom suradnje.

– Kao čelnike susjednih općina veseli nas suradnja vatrogasaca i na operativnom planu jer ovakvim vježbama vi vatrogasci pokazujete mjeÅ¡tanima kako se uvijek može računati na vas. Naravno da zbog sve većih izazova koje pred vatrogastvo stavljaju potencijalne nesreće koje donose nove tehnologije, tehnoloÅ¡ki razvoj i opasnosti koje su s time povezane, potrebno se konstantno osposobljavati i uvježbavati – istaknuli su načelnici Korotaj i Kostanjevac te dodali kako će općine i dalje financijski podržavati cjelokupan rad vatrogastva na svojem području.

Vježbi su prisustvovali i predsjednik Vatrogasne zajednice općine Cestica i DVD-a Gornje Vratno Darko Majhen, predsjednik Vatrogasne zajednice općine Vinica i DVD-a Vinica Robert Kovačić te zapovjednik Vatrogasne zajednice općine Cestica Milenko Biškup.

vatrogasci

vatrogasci

vatrogasci

vatrogasci

vatrogasci


www.vzaktualno.hr
Gapa izlaže u Ptuju
24. listopada 2016.
0
87
U Mihaličevoj galeriji u Ptuju, varaždinskom partnerskom gradu u Sloveniji, izlaže jedan od najistaknutiji hrvatskih kipara, varaždinski umjetnik Vladimir GaÅ¡parić – Gapa. Pod naslovom „Dragulji u granitu“ izloženo je dvadesetak radova manjeg formata koji predstavljaju presjek njegovog vrlo plodnog rada.

Izložbu, koja će ostati otvoreno do 20. studenoga, organizirao je Pokrajinski muzej Ptuj – Ormož.

Otvorenje izložbe bilo je prilika za susret gradonačelnika partnerskih gradova Gorana Habuša i Mirana Senčara.


www.vzaktualno.hr
36. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“
24. listopada 2016.
0
79
U subotu su učiteljica hrvatskoga jezika Ana Lodeta i učenik Petar Hrženjak iz osnivne Å¡kole Antuna i Ivana Kukuljevića sudjelovali na zavrÅ¡noj svečanosti 36. Smotre dječjeg kajkavskog pjesniÅ¡tva „Dragutin Domjanić“ u Svetom Ivanu Zelini.

Stručni ocjenjivački sud Smotre je od ukupno 539 pjesama iz 95 osnovnih Å¡kola, a pjesme su stigle iz svih kajkavskih krajeva, za objavu u zbirci pjesama ovogodiÅ¡nje Smotre izabrao 77 pjesama. MeÄ‘u odabranim pjesmama naÅ¡la se i pjesma „Nasledstvo“ Petra Hrženjaka, učenika 8.b razreda topličke osnovne Å¡kole.

Učiteljici Ani i Petru su na završnoj svečanosti uručene zahvalnice i zbirke pjesama.

Pjesmu „Nasledstvo“ pročitajte u nastavku.

Nasledstvo

Dok sem bil još dečec mali,
moj mi je dedek se ostavil.

Ta lepa zelena i zlatna polja
i mila žita rodna.

V kleti stolce dervene,
Na bregu gorice zelene.

V guni traktorček mali
na kojem smo se kak deca igrali.

I jednoga steroga pluga
za svog najbolšeg druga.

Ali najlepše su uspomene
kaj su iza njega ostale.

I denes još senjam dedu,
njegove tople roke i kosu sedu.

Petar Hrženjak, 8.b


www.vzaktualno.hr
Grad se može zadužiti
24. listopada 2016.
0
122
Na adresu Grada Varaždina stiglo je mišljenje Ministarstva financija Republike Hrvatske o mogućnosti zaduženja jedinice lokalne samouprave za odlaganje baliranog miješanog komunalnog otpada kao I. faze sanacije odlagališta, izvijestili su danas iz varaždinske gradske uprave.

„Ministarstvo financija dalo je pozitivno mišljenje u kojem izrijekom konstatira da se Grad Varaždin može dugoročno zadužiti za navedenu investiciju.

Ovo je mišljenje bilo naročito aktualno u vrijeme izglasavanje rebalansa proračuna kojim su se trebala osigurati sredstva za rješavanje baliranog otpada.

Podsjećamo, razlog neizglasavanja zaduženja Grada pojedini vijećnici potkrijepili su konstatacijom da se „Grad ne može za to zadužiti jer to nije investicija“ Å¡to se u konačnici pokazalo pogreÅ¡nim. Iako je gradskim vijećnicima na vrijeme predočena definicija investicije prema Zakonu o proračunu Vijeće nije izglasalo predloženi rebalans, a time je ujedno i onemogućeno rjeÅ¡avanje problema baliranog otpada.

Uvjeravanja gradonačelnika Gorana HabuÅ¡a kako sanacija odlagaliÅ¡ta za graÄ‘ane Grada Varaždina, a najviÅ¡e za stanovnike Brezja, poboljÅ¡ava kvalitetu života te da odvoz baliranog otpada predstavlja povećanje vrijednosti i privlačnosti za investitore cjelokupne zone Brezje bila su neprihvaćena zbog tvrdnje da se „Grad ne može zadužiti za zbrinjavanje baliranog otpada“.

MiÅ¡ljenje Ministarstva financija sada je potvrdilo da se Grad Varaždin ipak može zadužiti“, stoji u priopćenju Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Grada Varaždina.


www.vzaktualno.hr