Hrvatska je meÄ‘u 28 Älanica Europske unije (EU) na osmom mjesto po broju debelih ljudi (body indeks veći od 30), sa zastupljenošću u populaciji od 18,7 posto, Å¡to je iznad prosjeka EU od 15,9 posto, pokazuju podaci Eurostata, a prenosi Vecernji.hr.
Sklonost debljanju u Hrvatskoj raste, pa je najviše debelih među populacijom od 45-74 godine, njih 25 posto. Povećana sklonost debljanju pokazuje se već od 35. godine, pa tako u dobnoj skupini od 35 do 44 godine života raširenost debljine iznosi 18,7 posto.
Prevalencija debljine u dobi između 25-34 godine iznosi 8,8 posto dok je kod mladih između 18 i 24 godine manja od 10 posto, a ti su podaci bolji nego u brojnim zemljama EU-a.
U Hrvatskoj je, prema spolu, u odnosu na druge zemlje EU znaÄajnije veći broj pretilih muÅ¡karaca (20,7 posto) u odnosu na žene (16,8 posto).
ZnaÄajnu ulogu ima stupanj obrazovanja, tako podaci pokazuju da je najviÅ¡e pretilih u skupni manje obrazovanih (24,9 posto), potom kod osoba sa srednjim obrazovanjem (18,9 posto), a najmanje meÄ‘u visokoobrazovanima (12,6 posto).
„Studija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2003. godine, posljednja koja je ozbiljno istraživala prevalenciju debljine u Hrvatskoj pokazala je da ima 20 posto pretilih osoba“, rekao je specijalist endokrinolog Jozo JelÄić koji se dugo godina bavi problemom debljine.
OÄekivano je da problem pretilosti raste u starosti, budući da se s godinama mijenjaju prehrambene navike i metabolizam organizma.
“Sve to je zabrinjavajuće, jer debljina jest ozbiljan javnozdravstveni problem, uzroÄnik niza bolesti i uruÅ¡avanja kvalitete života. To su razlozi zbog kojih se problemom debljine bavi medicina, koja treba raditi na pronalaženju uÄinkovitih metoda prevencije”, kaže JelÄić.
Predsjednici Udruge za prevenciju prekomjerne težine Sonja Njunjić nejasno je kako je Eurostat došao do tih rezultata, budući da u Hrvatskoj dosad nije bilo sustavnog praćenja debljine.
“Udruga je 2006. godine provela istraživanje o raÅ¡irenosti debljine u Zagrebu, a tada je mjerena težina 50.000 ZagrepÄana. Rezultati su pokazali da je meÄ‘u njima bilo oko 50 posto prekomjerno teÅ¡kih i 20 posto debelih, Äiji je indeks tjelesne mase iznad 30, Å¡to objektivno pokazuje hrvatski prosjek”, kazala je Njunjić.
Također je ukazala na istraživanje o debljini djece iz 2011. godine, koje je proveo HZJZ na uzorku od 11.000 djece, koje je pokazalo da je pretilost kod djece u porastu.
UsporeÄ‘ujući te rezultate, koji su utvrdili 24 posto prekomjerno teÅ¡ke i 13 posto debele djece, s istraživanjem iz 2003., po kojem je tada u Hrvatskoj bilo 5 posto djece s prekomjernog težinom i svega 2-3 posto pretile, Njunjić zakljuÄuje kako nam, ako se niÅ¡ta ne poduzme, epidemija pretilosti tek predstoji.
Ona drži nužnom edukaciju od vrtića do starije dobi, kao i važnost cjeloživotnog vježbanja i tjelesne aktivnosti, koja je danas podcijenjena.
Prema Eurostatu, najviše pretilih je na Malti (26 posto), u Latviji (21,3 posto), Mađarskoj (21,2) i Velikoj Britaniji (20 posto). Najmanje debelih bilježe Ruminjska (9,4 posto), Italija (10,7 posto), Nizozemska (13,3), Belgija i Švedska (14 posto).
www.vzaktualno.hr / vecernji.hr