listopad 2016. – Stranica 24

Niknula panelna ograda na granici samo nekoliko kilometara od TrakošÄ‡ana

22. listopada 2016.

104

Samo desetak kilometara od TrakoÅ¡Ä‡ana, na graniÄnom prijelazu niknula je panelana ograda koja bi trebala zaÅ¡titi Slovence. Naime, Slovenija je Äetvrtak uz najveÄ‡i graniÄni prijelaz s Hrvatskom Bregana/ObreÅ¾je poÄela postavljati metalnu panelnu ogradu, a u petak je takve radove poÄela i na graniÄnom prijelaz GruÅ¡kovje/Macelj, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA koja se poziva na duÅ¾nosnike slovenskog MUP-a – prenosi T portal.

DrÅ¾avni tajnik u slovenskom MUP-u Andrej Å penga izjavio je da ako izbije novi migracijski val, graniÄni prijelaz Ä‡e se zatvoriti. Dodao je i da Ä‡e Slovenija uÄiniti sve da migracije ne ugroze sigurnost slovenskih drÅ¾avljana.

Postavljanje panelne ograde uz dva velika graniÄna prijelaza s Hrvatskom u okviru je planiranog postavljanja privremenih tehniÄkih zapreka. Do sada je Slovenija postavila 183 kilometara tehniÄkih zapreka za usmjeravanje migranata uz svoju granicu s Hrvatskom, kazao je slovenski duÅ¾nosnik. Panelne ograde predviÄ‘ene su za 27 kilometara, a ostatak se odnosi na bodljikavu Å¾icu. Ne zna se hoÄ‡e li se panelna ograda postavljati i na dijelu granice koja prolazi VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom.

U Sloveniju su u Äetvrtak preko graniÄnog prijelaza GruÅ¡kovje/Macelj pokuÅ¡ala uÄ‡i trojica maloljetnih migranata s afganistanskim drÅ¾avljanstvom, ali ih je graniÄna policija otkrila i vratila hrvatskim kolegama, priopÄ‡ila je u petak slovenska policija.

www.vzaktualno.hr/T portal

MUP je podigao svoju sposobnost

22. listopada 2016.

108

ÄŒelnici EU-a prihvatili su na sastanku na vrhu Europske unije odrÅ¾anom u Bruxellesu zakljuÄke o migracijama u kojima su podrÅ¾ali mjere za jaÄanje nadzora na vanjskim granicama. Na sastanku je po prvi puta u ulozi premijera bio i Andrej PlenkoviÄ‡.

Å to se tiÄe pitanje migracija, PlenkoviÄ‡ je rekao da su proÅ¡le godine bila izrazito vidljiva dva modela, jedan model dobrodoÅ¡lice, a drugi podizanja fiziÄkih barijera na granicama, dok su danas razlike dosta manje. Hrvatska, po njemu, mora zagovarati zaÅ¡titu vanjskih granica EU-a. Dodao je da je to jedino odrÅ¾ivo rjeÅ¡enje i zato se jaÄa europska graniÄna i obalna straÅ¾a.

Istodobno, naglasio je PlenkoviÄ‡, sve naÅ¡e sluÅ¾be, prije svega hrvatska policija, moraju osnaÅ¾iti svoje kapacitete radi kontrole svih naÅ¡ih granica, osobito zelene granice. Reka je da je MUP digao svoje sposobnosti na puno viÅ¡u razinu, ima temeljite i cjelovite aktivnosti da se osigura sigurnost hrvatske granice.

www.vzaktualno.hr/T portal

Vegeta i dalje najjaÄi brand u Adria regiji

22. listopada 2016.

IstraÅ¾ivanje meÄ‘unarodne agencije Ipsos pokazalo je da je Vegeta ponovno najjaÄi domaÄ‡i brand u Adria regiji te i dalje vodeÄ‡i brand po snazi na hrvatskom trÅ¾iÅ¡tu. Tako se Vegeta naÅ¡la ispred svih jakih domaÄ‡ih i internacionalnih brandova.

Vegeta je svojom kvalitetom proizvoda te snaÅ¾nim i inovativnim promotivnim aktivnostima izgradila brand koji danas potiÄe slobodu kulinarstva kod svih ciljnih skupina Å¡irom Adria regije, Å¡to dokazuju i rezultati ovog istraÅ¾ivanja, piÅ¡e Poslovni dnevnik.

Uz Vegetu, visoku 3. poziciju po snazi domaÄ‡ih brandova u regiji zabiljeÅ¾ile su i Podravka juhe. Na domaÄ‡em trÅ¾iÅ¡tu, uz Vegetu, u top 50 najjaÄih brandova joÅ¡ su se svrstali i Podravka proizvodi od rajÄice, juhe u vreÄ‡ici, ukiseljeno i konzervirano povrÄ‡e, ajvar te voÄ‡ni namazi. Podravka je ovim rezultatima joÅ¡ jednom potvrdila status kompanije s najjaÄim domaÄ‡im brandovima u Adria regiji koja obuhvaÄ‡a trÅ¾iÅ¡ta Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije.

IstraÅ¾ivanje agencije Ipsos provedeno je uz pomoÄ‡ jedinstvenog â€žBRANDscore“ indikatora koji omoguÄ‡uje usporeÄ‘ivanje brandova razliÄitih kategorija proizvoda i pokazatelj je snage branda na trÅ¾iÅ¡tu.

Prilikom izraÄuna, u obzir se uzimaju razliÄiti aspekti odnosa potroÅ¡aÄa prema brandu, kako bi doÅ¡li do spoznaje prepoznaju li ga dobro njegovi potroÅ¡aÄi i koriste li ga. U ispitivanje je u svakoj zemlji ukljuÄeno minimalno 1000 ispitanika u dobi od 15 do 64 godina, razliÄitog spola i obrazovanja.

www.vzaktualno.hr / poslovni.hr

Nastavlja se modernizacija pruge Zagreb-Koprivnica-MaÄ‘arska

22. listopada 2016.

Tijekom ljeta Europska komisija donijela je preliminarnu odluku o sufinanciranju rekonstrukcije postojeÄ‡eg i izgradnje drugog kolosijeka Å¾eljezniÄke pruge KriÅ¾evci – Koprivnica – drÅ¾avna granica.

Nakon uspjeÅ¡nog poÄetka rada, sada je HÅ½ Infrastruktura potpisala s Europskom komisijom (odnosno s agencijom INEA u ime Europske komisije) sporazum kojim je HÅ½ Infrastrukturi osigurano sufinanciranje tog megaprojekta iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility) u visini od 85 posto, Å¡to iznosi neÅ¡to viÅ¡e od 241 milijun eura, piÅ¡e Poslovni.hr

HÅ½ Infrastruktura ovim projektom nastavlja s modernizacijom Mediteranskog koridora na dijelu od Zagreba do granice s MaÄ‘arskom.

Nakon Å¡to su u srpnju ove godine poÄeli radovi na rekonstrukciji postojeÄ‡eg i gradnji drugog kolosijeka od Dugog Sela do KriÅ¾evaca u vrijednosti od gotovo 200 milijuna eura, isti se zahvati planiraju i u nastavku, na dionici od KriÅ¾evaca preko Koprivnice do drÅ¾avne granice.

Nova trasa dvokolosijeÄne pruge tako Ä‡e uglavnom Ä‡e pratiti postojeÄ‡u, osim na poddionici izmeÄ‘u Carevdara i Lepavine, gdje Ä‡e se pruga izmaknuti u duljini oko 4,3 km.

Radovi Ä‡e obuhvatiti i rekonstrukciju, odnosno izgradnju Äetiriju kolodvora i Å¡est stajaliÅ¡ta, uklanjanje, tj. nadogradnju Å¾eljezniÄko-cestovnih prijelaza, izgradnju 11 denivelacija (prijelaza Å¾eljezniÄke pruge van razine), uklanjanje postojeÄ‡eg mosta preko rijeke Drave i izgradnju novog mosta. Tim aktivnostima poveÄ‡at Ä‡e se kapacitet pruge, osigurati brzina od 160 km/h, skratiti vrijeme putovanja, omoguÄ‡iti prihvat interoperabilnih vlakova i poveÄ‡ati razina sigurnosti.

www.vzaktualno.hr / poslovni.hr

StroÅ¾a kontrola uvoza poljoprivrednih proizvoda i manji PDV

22. listopada 2016.

Ministar poljoprivrede Tomislav ToluÅ¡iÄ‡ u srediÅ¡njem Dnevniku HRT-a rekao je kako graÄ‘ani nemaju razloga za brigu nakon povlaÄenja jaja s polica hrvatskih trgovina. GraÄ‘ani mogu biti mirni, nema potrebe za panikom, rekao je ToluÅ¡iÄ‡ za HRT.

– U jajima koja su povuÄena s trÅ¾iÅ¡ta nisu naÄ‘eni uzroÄnici salmonele, ali su zbog predostroÅ¾nosti povuÄena s hrvatskog trÅ¾iÅ¡ta te trÅ¾iÅ¡ta ostalih zemalja Älanica – rekao je ministar gostujuÄ‡i u srediÅ¡njoj informativnoj emisiji Hrvatske televizije.

Neizostavno pitanje bilo je i zbog Äega uvozimo jaja kad svojom proizvodnjom moÅ¾emo zadovoljiti potrebe hrvatskog trÅ¾iÅ¡ta.

“Tu se apsolutno slaÅ¾em s naÅ¡im proizvoÄ‘aÄima, ne samo jaja nego i veÄ‡ine hrvatskih proizvoda. Kontrolirani uvoz za one proizvode koji nam trebaju – da, ali ovakav uvoz koji imamo danas u Hrvatskoj definitivno ne” rekao je ToluÅ¡iÄ‡. Naglasio je kako Ä‡e jedna od prvih stvari pred novom Vladom biti pitanje kako da se nekontrolirani uvoz apsolutno izbjegne ili svede na najmanju moguÄ‡u razinu.

Ministar ToluÅ¡iÄ‡ rekao je kako mu neÄ‡e trebati puno vremena da se uputi u resor i poÄne rjeÅ¡avati nagomilane probleme.

“U ovom dijelu koji se veÅ¾e na EU fondove, znaÄi ruralni razvoj, pomorstvo i ribarstvo tu mogu reÄ‡i da sam apsolutno doma s obzirom da sam to radio u proÅ¡lom resoru i na prijaÅ¡njem poslu. Dobro sam upoznat s problemima poljoprivrede, dolazim iz poljoprivrednog kraja, iz Slavonije te uz dobru ekipiranost u ministarstvu vrlo brzo moÅ¾emo poÄeti rjeÅ¡avati sve nagomilane probleme.”

Å to se tiÄe zakona o nepoÅ¡tenoj trgovaÄkoj praksi odgovorio je da je on praktiÄki gotov te da Ä‡e vrlo brzo iÄ‡i u saborsku proceduru. Najavio je i smanjenje PDV-a na repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji. PDV na repromaterijal, znaÄi na stoÄnu hranu, na gnojivo, na sadnice, spustit Ä‡e se na 13 posto, nadam se veÄ‡ od 1. sijeÄnja, najavio je. Govorio je i o povlaÄenju novca iz EU fondova.

“2,6 milijardi eura stoji nam na raspolaganju, a povuÄeno je gotovo niÅ¡ta. Glavni krivac je naÅ¡a administracija i tu moramo stvari ubrzati”, kazao je ToluÅ¡iÄ‡.

Na pitanje kako pomoÄ‡i poljoprivrednicima da Å¡to povoljnije doÄ‘u do kapitala rekao je da imaju nekoliko ideja, od osnivanja Agrobanke do financijskih instrumenata koji Ä‡e im pomoÄ‡i da doÄ‘u do jeftinijeg kapitala i time budu konkurentniji na trÅ¾iÅ¡tu.

www.vzaktualno.hr / hrt.hr

Predavanje Mali princ – veliki uÄitelj

22. listopada 2016.

U ponedjeljak, 24. listopada 2016., Nova Akropola – kulturna udruga organizira predavanje â€žMali princ – veliki uÄitelj“.

Predavanje Ä‡e se odrÅ¾ati u prostoru Nove Akropole, na adresi Vladimira Nazora 1 u VaraÅ¾dinu, a poÄinje u 20 sati.

Mali princ, najpoznatija knjiga francuskog pilota Antoinea de Saint – ExupÃ©rya, jedna je od onih djela koje nas vraÄ‡aju nama samima, onakvima kakvi smo bili, kakvi uistinu jesmo i kakvi Å¾elimo biti.

Vidjeti stvari jednostavno, znati prepoznati Å¡to je dobro, a Å¡to loÅ¡e; Å¡to je vrijedno, a Å¡to nije; Å¡to je istinito, a Å¡to laÅ¾no; Å¡to je bitno, a Å¡to nije. Sve ovo jednostavnim jezikom poduÄava veliki uÄitelj – mali princ.

â€žSve su odrasle osobe nekad bile djeca. (Ali se malo njih toga sjeÄ‡a.)“

Ulaz na predavanje je besplatan, a dodatne informacije potraÅ¾ite na www.nova-akropola.hr ili na facebooku NovaAkropolaVarazdin.

www.vzaktualno.hr

Koliko Ä‡e rasti plaÄ‡e od 1. sijeÄnja 2017.

22. listopada 2016.

Porezne olakÅ¡ice za djecu, o Äijem se ukidanju spekuliralo, prema prijedlogu Ministarstva financija i nakon provedbe porezne reforme Ä‡e postojati, no viÅ¡e neÄ‡e biti vezane uz visinu osobnog odbitka, veÄ‡ Ä‡e biti odreÄ‘ene kao fiksni iznos.

Kako piÅ¡e Jutarnji.hr, iznos osobnog odbitka (iznos koji svaka osoba moÅ¾e zaraditi, a da na njega ne mora plaÄ‡ati porez) trebao bi se poveÄ‡ati sa sadaÅ¡njih 2600 kuna na 3750. Priznati iznos poreznih olakÅ¡ica za djecu u apsolutnim brojkama ostati Ä‡e isti kao i dosad: 1300 kuna za prvo dijete, 1820 kuna za drugo dijete, 2600 kuna za treÄ‡e dijete, 3640 kuna za Äetvrto dijete itd.

Stopa poreza na dohodak tako bi se trebala uvesti nova, odnosno ona Ä‡e iznositi 36 posto, a po njoj Ä‡e se oporezivati svi zaposleni Äija porezna osnovica iznosi viÅ¡e od 20.000 kn.

Novost je i to da Ä‡e se i drugi dohodak, odnosno autorski honorari i bonusi, oporezivati jednako kao i osnovni dohodak.

Nakon navedenih izmjena, prihod od poreza na dohodak bit Ä‡e manji za 1,5 do 2 milijarde kuna. Porezne olakÅ¡ice na djecu i druge Älanove obitelji sada se izraÄunavaju kao postotak osobnog odbitka, pa tako za prvo dijete iznose dodatnih 50 posto od osobnog odbitka (1300 kuna), za drugo 70 posto te se poveÄ‡avaju za svako sljedeÄ‡e dijete.

Tako roditelj dvoje djece sada ima pravo zaraditi 5720 kuna na koje ne treba plaÄ‡ati porez (2600 kuna osobnog odbitka te joÅ¡ 3120 kuna olakÅ¡ica na djecu). Kad bi se zadrÅ¾ao isti izraÄun i nakon poveÄ‡anja osobnog odbitka na 3750 kuna, iznosi na koji se ne bi plaÄ‡ao porez viÅ¡estruko bi rasli. BuduÄ‡i da je takav model ocijenjen preskupim, odluÄeno je da se olakÅ¡ice odrede u fiksnom iznosu, odnosno da se u apsolutnim iznosima ostave onakvima kakve su danas.

To znaÄi da Ä‡e roditelj jednog djeteta ubuduÄ‡e moÄ‡i neoporezivo zaraditi 5050 kuna (osobni odbitak od 3750 kuna te olakÅ¡ica od 1300 kuna) umjesto sadaÅ¡njih 3900 kuna, roditelj dvoje djece 6870 kuna umjesto 5720 kuna itd. Te promjene, koje Ä‡e najvjerojatnije biti uvedene veÄ‡ od 1. sijeÄnja 2017. godine, neÄ‡e utjecati na roditelje s niÅ¾im plaÄ‡ama od prosjeÄne.

Å to roditelju s minimalnom plaÄ‡om od 3121 kunu bruto znaÄi da smije neoporezivo zaraditi 3900 kuna? To je godinama glavna primjedba struÄnjaka: porezne olakÅ¡ice koriste iskljuÄivo bolje plaÄ‡enim roditeljima. U Ministarstvu objaÅ¡njavaju da im je cilj motivirati i zadrÅ¾ati upravo dobro plaÄ‡ene kadrove, a nakon ove reforme, istiÄu, Äak 40 posto zaposlenih uopÄ‡e neÄ‡e plaÄ‡ati porez.

Detaljan izraÄun na jutarnji.hr

www.vzaktualno.hr

U VaraÅ¾dinu Ä‡e se od 4. do 6. studenog odrÅ¾avati 5. meÄ‘unarodni disc golf turnir Drava Forester. Kod Gradske sportske dvorane zaigrat Ä‡e stotinjak igraÄa iz cijele Europe, ali i Kanade te SAD-a. Tijekom tog vikenda Ä‡e, osim u sportu, uÅ¾ivati u lokalnim znamenitostima, tradicijskim jelima i vinu te se kroz bogati program popratnih sadrÅ¾aja druÅ¾iti s drugim sudionicima, ali i ostalim stanovnicima VaraÅ¾dina te na taj naÄin upoznavati kulturne i druge obiÄaje domaÄ‡ina.

Turnir je u VaraÅ¾dinu prvi put organiziram 2012. godine, uz sudjelovanje 28 igraÄa iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i NorveÅ¡ke, a od tada se kontinuirano razvija i po broju sudionika kao i po koliÄini popratnih sadrÅ¾aja Å¡to su prepoznali mnogi igraÄi iz zapadne Europe i usmenom predajom napravili mu odliÄnu promociju. Posebno je velik interes igraÄa iz skandinavskih zemalja kojima je Hrvatska privlaÄna destinacija zbog povoljnih cijena i ugodne klime. Iz tog razloga, Drava Forester postaje i turistiÄki znaÄajno dogaÄ‘anje, a disc golf se pozicionira kao kvalitetan turistiÄki proizvod koji bi mogao dati znaÄajan doprinos razvoju sportsko-rekreativnog turizma u Hrvatskoj, kako na kontinentu tako i na moru.

Posebno zadovoljstvo organizatorima iz tvrtke Lagoda pruÅ¾a Äinjenica da Ä‡e u turniru sudjelovati i ameriÄki disc golf profesionalac Philo Brathwaite. Ovaj stanovnik Los Angelesa koji je u desetogodiÅ¡njoj karijeri osvojio 21 turnir i novÄane nagrade u ukupnom iznosu od preko 76 tisuÄ‡a dolara trenutno je po rejtingu 25. igraÄ svijeta, a ovogodiÅ¡nje svjetsko prvenstvo zavrÅ¡io je na 21. mjestu. Svjetsku slavu i izvan disc golf zajednice Philo je stekao ove godine kada je na turniru u ameriÄkoj drÅ¾avi Oregon uspio postiÄ‡i iznimno rijedak â€žalbatros“, odnosno kada je stazu duÅ¾ine 260 metara i predviÄ‘enu da se odigra u pet bacanja, uspio zavrÅ¡iti iz drugog bacanja. Kako je taj potez snimljen (https://www.youtube.com/watch?v=WJjrkdigzbY) i objavljen na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama odmah se viralno proÅ¡irio svijetom, a brojne TV kuÄ‡e su ga preuzele i uvrstile u svoje izbore najboljih sportskih poteza (npr. ESPN Sportcenter Top10).

Dolazak igraÄa ovakvog renomea veliki je plus za promociju i daljnji razvoj varaÅ¾dinskog disc golf turnira i ostalih disc golf dogaÄ‘anja koje u Hrvatskoj organizira tvrtka Lagoda, a koje su jedinstveni sportsko-rekreativni turistiÄki proizvodi u Europi. Turnirska natjecanja odvijat Ä‡e se na prostoru uz dvoranu Arena tijekom petka, subote i nedjelje od 9 do 15 sati. Najzanimljiviji dio za publiku biti Ä‡e u nedjelju od 13.30 sati kada Ä‡e se odrÅ¾ati finalni dio natjecanja s najboljih pet igraÄica i igraÄa.

www.vzaktualno.hr