Kako je istaknula predsjednica Foruma Andreja Lepen želja je bila da svake godine prigodnim posjetom i druženjem sa ženama iz općine, koje su istaknute u nekom području djelatnosti ili su cijeli svoj život provele živeći i radeći na selu, obilježi taj dan, jer nažalost još je uvijek rad žena na selu nedovoljno priznat, što potvrđuje i činjenica da taj dan većinom obilježavaju županije i veliki gradovi, dok ga općine zanemaruju. To su pokazali i rezultati nekoliko istraživanja, da su ruralne žene u nepovoljnijem položaju, te njihov doprinos društvenoj zajednici nije u dovoljnoj mjeri prepoznat.

 â€žU Forumu žena odlučile smo da u naÅ¡oj Općini svake godine povodom obilježavanja ovog dana, posjetimo nekoliko žena koje su istaknute u nekom području djelovanja, no isto tako želja nam je odati priznanje svim ženama jer gotovo su sve one uz svoj redovan posao i obitelj, angažirane u poljoprivrednim poslovima, ali i aktivne u druÅ¡tvu, privatnom biznisu ili udrugama, Å¡to često zbog njihove samozatajnosti nije poznato“, kazala je predsjednica Foruma žena Andreja Lepen te dodala da je stoga ovaj prvi put Forum posjetio tri istaknute žene, uspjeÅ¡nu poduzetnicu Tatjanu Cesar Martinčević, predsjednicu KUD-a „KlaruÅ¡“ Anu Rehvald i vlasnicu OPG-a Ljiljanu Kundija. 

Tatjana Cesar Martinčević, uspjeÅ¡na je poduzetnica, majka dvoja djece, prije svega energična i inspirativna žena, inače molekularni biolog po zanimanju, koja je uspjeÅ¡no uskladila obiteljski život i posao. Inače rodom iz MeÄ‘imurja, tijekom fakultetskog obrazovanja i udaje, preselila se u Cerje Nebojse i, iako je svoj poslovni put zamiÅ¡ljala u znanstvenom radu, zajedno sa suprugom počela je stvarati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je danas najveći i najprepoznatljivi primjer seoskog turizma u općini, ali i Å¡ire izvan granica županije i države. Od male obiteljske tvrtke koja se bavila peradarstvom, okrenuli su se visokorazvijenom OPG-u, koji uz bogat gastronosmki sadržaj, sadržaje u prirodi za obitelji, djecu, poslovna i svečana druženja uvijek radi na nečem inovativnom, u čemu Tatjana uvijek ima nove i zanimljive poslovne ideje. Na početku je, a i sada joÅ¡ uvijek, bilo izuzetno teÅ¡ko stvoriti prepoznatljivost OPG-a, no kvalitetom i vrhunskom uslugom su to uspjeli, iako ističe da bi bilo lakÅ¡e da se male proizvoÄ‘ače okupi putem zadruge i uz podrÅ¡ku lokalne samouprave pomogne im da se razvijaju. Kako ističe, kao žena u muÅ¡kom poslu kao Å¡to je peradarstvo, i inače jedina žena, ujedno i tajnica u Udruzi valioničara, susretala se s muÅ¡kim komentarima, no najvažnija joj je podrÅ¡ka obitelji uz koju je sve izdržala. 

Uz svoj posao posebnu pažnju posvećuje zdravoj prehrani, sportskom životu, sve u skladu s prirodom i poslom koji živi, te razvijanju poslovanja ponudom novih sadržaja kao Å¡to su teambuilding, provoÄ‘enjem projekata vezanih za nove smjeÅ¡tajne kapacitete, apartmane, te novu infrastrukturu za različite dodatne sadržaje koje razvijaju zajedno s prijateljima, poduzetnicima iz Engleske koji su se doselili u Cerje Nebojse. 

Sljedeća žena koju su posjetili je vlasnica OPG-a Ljiljana Kundija, kod koje su ih dočekale sve tri generacije žena iz obitelji. UspjeÅ¡an obiteljski život uskladila je s uspjeÅ¡nim voÄ‘enjem obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi proizvodnjiom povrća. Brojni su problemi s kojima se svakodnevno susreće u svom poslu, od 2003. kada je osnovala OPG,  kao Å¡to su plasman proizvoda, koji bi kako i ona ističe velikim dijelom rijeÅ¡ilo osnivanje zadruge, a koje za sada prodaje na kućnom pragu, preko otkupa i na tržnicama, a njezini kupci dolaze i izvan granica jer su proizvodi prepoznati kao kvalitetni i dobri. Ljiljana je aktivna i u druÅ¡tvenom i kulturno-umjetničkom životu općine. Tako djeluje u Udruzi žena Jurketinec, ali i KUD-u „KlaruÅ¡“ u kojem se osim pjevanja, bavi i koreografijom. Bez podrÅ¡ke obitelji i njezino dvoje djece ističe to ne bi bilo moguće, a kao žena u ruralnoj sredini susretala se s raznim komentarima, no na to se ne obazire i ističe da je viÅ¡e sloge da bi bilo i lakÅ¡e prevladati probleme.

Predsjednicu KUD-a „KlaruÅ¡“ Anu Rehvald, inače ženu koja je cijeli svoj životni vijek provela radeći kao nastavnica hrvatskog jezika (i povijesti) u OÅ  Antun Blažić Å imun, danaÅ¡nja OÅ  Gustav Krklec MaruÅ¡evec, a u kojoj danas kao nastavnica radi i njezina kćer, posjetile su zadnju.  GospoÄ‘a Rehvald, s ponosom se prisjetila 1. rujna 1963. kada je počela raditi u osnovnoj Å¡koli, koja je tada brojila 758 učenika (u usporedbi s danas kada zajedno s dvije područne Å¡kole broji neÅ¡to viÅ¡e od 400 učenika) i obrazovala generacije učenika, od kojih su mnogi uspjeÅ¡ni ljudi, te i danas kada je sretnu zahvalni su joj Å¡to je bila tako „huda“. Bilo je tu i tužnih priča, no kako sama kaže uvijek treba razmiÅ¡ljati pozitivno. Žene su tada činile većinu kolektiva, no primjećuje ravnatelji su bili samo muÅ¡karci. Susretala se s mnogim komentarima, no podrÅ¡ka supruga, takoÄ‘er nastavnika u Å¡koli, bila joj je izuzetno važna i lakÅ¡e se nosila sa svime. 

Inače, gospoÄ‘a Rehvald dobro je poznavala i književnika Gustava Krkleca koji je često dolazio u MaruÅ¡evec, ali i druge pisce s kojima ju je upoznao, a nakon umirovljenja i dalje je ostala aktivna. 1998. osniva se KUD „KlaruÅ¡“, čija predsjednica postaje upravo ona. Prisjećajući se tih početaka KUD-a, od kada su entuzijastično skupljali sredstva za prve osnovne istrumente i noÅ¡nje, do danas kada KUD broji preko 120 članova, većinom mladih, i ima održanih 341 nastup po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu, ističe da ju upravo taj rad s mladima održava vitalnom, uz čitanje, bez kojeg ne može zamisliti ni danas život. 

„Možda najbolje upravo ona opisuje život žena na selu, bilo da su istaknute, bilo da su samozatajne i rade svakodnevno posao koji se već podrazumijeva da se mora uskladiti uz redovan posao i obitelj, a to je da selo ima svoje zakone, i ako se samo malo izdigneÅ¡ iznad „propisanog“ nisi baÅ¡ na dobrom glasu. No, ono Å¡to su sve žene istaknule je da treba slijediti svoj cilj i ne se zamarati s negativnim komentarima. Valja istaknuti da sve te žene redom krasi velika energija, pozitivan duh i iskrenost, Å¡to su i same istaknule kako nam najviÅ¡e nedostaje, kao i poÅ¡tovanje, te posebno veća podrÅ¡ka meÄ‘u ženama, ali i općenito meÄ‘u ljudima“, rekle su forumaÅ¡ice.

Naravno, kako to biva u druženju sa ženama, odmah su pali i novi prijedlozi aktivnosti, povodom obilježavanja Dana žena, stoga pozivaju sve zainteresirane žene da se priključe u radu Foruma žena SDP-a Maruševec, posebno one žene koje se žele baviti društvenim djelovanjem, a ne žele biti isključivo stranački aktivne jer upravo je to poanta Foruma, zajedničke aktivnosti žena u različitim društvenim područjima, s ciljem podizanja svijesti, posebno u ruralnim sredinama, o važnosti doprinosa žena društvenim zajednicama.

Obilježavanju Svjetskog dana seoskih žena pridružila se i predsjednica županijskog Foruma žena Livija Faić.