listopad 2016. – Stranica 64

7. listopada 2016.

U povodu 7. listopada, koji se obiljeÅ¾ava kao Svjetski dan dostojanstvenog rada koji MeÄ‘unarodna konfederacija sindikata (ITUC) obiljeÅ¾ava od 2008. godine, Hrvatski laburisti – stranka rada skreÄ‡e pozornost svima odgovornima u ovoj drÅ¾avi, od lokalne do nacionalne razine, na sve teÅ¾i poloÅ¾aj hrvatskog radnika. Uvjeti u kojima Å¾ivi hrvatski radnik sve su teÅ¾i iz godine u godinu, a njegova nezaÅ¡tiÄ‡enost u druÅ¡tvu stvara kod njega osjeÄ‡aj bespomoÄ‡nosti i usamljenosti, istiÄu iz stranke.

â€žGovorimo o radnicima koji nisu adekvatno plaÄ‡eni za svoj rad, koji rade u loÅ¡im uvjetima, kojima su povrijeÄ‘ena njihova radniÄka prava i koji jedva preÅ¾ivljavaju od prvog do prvog u mjesecu. NaÅ¾alost, postala je uobiÄajena praksa da se svakodnevno susreÄ‡emo s krÅ¡enjem radniÄkih prava, Zakon o radu, kao i prateÄ‡i podzakonski akt, imaju mnoge manjkavosti koje omoguÄ‡avaju nedostojanstven poloÅ¾aj svih radnika. I dalje je Äest sluÄaj da se radnicima isplaÄ‡uje minimalna plaÄ‡a ili Äak i manje od toga, a joÅ¡ uvijek veliki dio neredovito dobiva plaÄ‡u. NaÅ¾alost, oni koji su za to zaduÅ¾eni ne provode odredbe Zakona jer podsjeÄ‡amo, neisplata plaÄ‡a je kazneno djelo, a koliko je poslodavaca do sada zbog toga kaÅ¾njeno? Zbog svega ovoga Hrvatski laburisti – stranka rada i dalje u fokusu svog programa ima prvenstveno zaÅ¡titu radnika i njegovih prava“, navodi se u priopÄ‡enju.

– Koristimo Svjetski dan dostojanstvenog rada kako bi ponovno upozorili na teÅ¡ku situaciju u kojoj se nalazi hrvatski radnik s primanjima nedostatnim za dostojan i kvalitetan Å¾ivot njega i njegove obitelji kao i Äinjenicu da je radnik u danaÅ¡njem druÅ¡tvu praktiÄki nezaÅ¡tiÄ‡en i ostavljen na milost i nemilost neoliberalnom kapitalizmu. Mijenjanje zakonskih propisa te veÄ‡a sigurnost i zaÅ¡tita radnika osnovni su uvjeti koji se trebaju zadovoljiti kako bi se poboljÅ¡ao poloÅ¾aj hrvatskog radnika – zakljuÄio je predsjednik Å½upanijske organizacije Laburista BoÅ¾idar KolariÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Sara Kolak u uÅ¾em izboru za najbolju mladu atletiÄarku Europe

7. listopada 2016.

Mlada ludbreÅ¡ka atletiÄarka Sara Kolak, koja je na Olimpijskim igrama u Rio de Janieru osvojila zlatnu medalju u bacanju koplja, nalazi se na skraÄ‡enom popisu kandidata za najbolju mladu europsku atletiÄarku u 2016. godini, dok je najbolja hrvatska atletiÄarka Sandra PerkoviÄ‡, osvajaÄica zlatne olimpijske medalje u disku, ostala bez kandidature za najbolju europsku atletiÄarku, piÅ¡e Hina, a prenosi Indeks.hr.

Osim Sare Kolak, koja je najprije osvojila bronÄanu medalju na Europskom prvenstvu, a zatim do zlata u koplju na OI u Riju doÅ¡la s nacionalnim rekordom od 66,18 metara, za najbolju mladu atletiÄarku natjeÄu se i 20-godiÅ¡nja Britanka Dina Asher-Smith, europska prvakinja na 200 metara, te 22-godiÅ¡nja Belgijanka Nafissatou Thiam, zlatna u sedmoboju u Rio de Janeiru.

Pobjednike Ä‡e izabrati navijaÄi, mediji, savezi Älanovi Europske atletske federacije kao i struÄnjak Europskog atletskog panela.

www.vzaktualno.hr / index.hr

Petrov i PlenkoviÄ‡ ''otkrili'' detalje dogovora

7. listopada 2016.

U petak, 7. listopada toÄno u podne, partneri u Vladi dali su zajedniÄku izjavu za javnost. U obraÄ‡anju javnosti Andrej PlenkoviÄ‡, predsjednik HDZ-a, te BoÅ¾o Petrov, predsjednik Mosta naglasili su kako su nakon dugih, ali temeljitih, partnerskih i prijateljskih razgovora juÄer postigli dogovor oko ustroja Vlade.

“Dogovorili smo jednu potpuno novu, rotirajuÄ‡u koncepciju za koju, prema svom dosadaÅ¡njem iskustvu, smatram da je jedno europsko rjeÅ¡enje”, rekao je predsjednik HDZ-a i buduÄ‡i mandatar Andrej PlenkoviÄ‡ koji Ä‡e veÄ‡ u ponedjeljak od predsjednice traÅ¾iti premijerski mandat s viÅ¡e od 90 potpisa.

Prema tom modelu suradnje, predsjednik sabora u prve dvije godine mandata HDZ-a i Mosta pripast Ä‡e BoÅ¾i Petrovu, dok Ä‡e druge dvije godine to biti jedan od predstavnika HDZ-a.

Napomenuli su kako vjeruju da ovakav kompromis najbolje izraÅ¾ava volju biraÄa, te da Ä‡e dobiti stabilnu parlamentarnu veÄ‡inu i uÄinkovit rad sljedeÄ‡e Äetiri godine.

“Zadovoljan sam naÄinom na koji su voÄ‘eni pregovori, te vjerujem da Ä‡e na ovaj naÄin svima biti podjednako dobro i podjednako loÅ¡e. HDZ je prepoznao sedam jamstava koje smo predstaviti prije izbora, te vjerujem da Ä‡e se ovo Å¡to smo dogovorili na kraju i provesti, a izrazito nam je drago Å¡to Ä‡e Most koncipirati u Vladi”, rekao je BoÅ¾o Petrov, predsjednik Mosta.

Mostu Ä‡e, kako je potvrdio PlenkoviÄ‡, pripasti mjesto potpredsjednika Vlade, Ministarstvo uprave, unutarnjih poslova, pravosuÄ‘a, te Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetike.

Na pitanje novinara zaÅ¡to je Mostu toliko vaÅ¾no mjesto u Vladi, Petrov je rekao da na taj naÄin Å¾ele graditi povjerenje te biti sigurni da Ä‡e se sve provoditi onako kako su se u poÄetku dogovarali.

“Ne radi se tu samo o kontroli, vjerujemo da je to razdoblje za nas zavrÅ¡eno. Postigli smo konkretan dogovor, no Å¾elimo sudjelovati u procesu donoÅ¡enja odluka”, napomenuo je buduÄ‡i predsjednik sabora.

“Imali smo alternative u formiranju Vlade, no Most nam je bio prioritet. Ovim putem Å¾elio bih se zahvaliti BoÅ¾i Petrovu, kao i svim njegovim suradnicima koji su radili na ovim pregovorima”, rekao je Å¡ef HDZ-a koji je nekoliko puta izrazio zadovoljstvo dogovorom.

www.vzaktualno.hr

Otvoren najveÄ‡i hrvatski sajam lova i ribolova

7. listopada 2016.

MeÄ‘unarodni sajam Lov, ribolov, priroda, turizam, njegovo 21. izdanje, otvoren je danas i trajat Ä‡e do nedjelje. Tijekom tri dana u Gradskoj sportskoj dvorani VaraÅ¾din oÄekuje vas stotinjak izlagaÄa iz rekordnih deset europskih zemalja.

Sajam je otvorio gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ koji je istaknuo da je VaraÅ¾dinska Å¾upanija jedna od najboljih Å¾upanija Å¡to se tiÄe kulture lovstva te da se pokazala kao plodno tlo za ovakav sajam. Dodao je da je varaÅ¾dinski sajam ostao prepoznatljiv u Hrvatskoj, ali i izvan granica. Zamjenik varaÅ¾dinskog Å¾upana Alan KoÅ¡iÄ‡ istaknuo je ne samo gospodarski, veÄ‡ i turistiÄki znaÄaj manifestacije.

Predsjednik Hrvatskog lovaÄkog saveza Äuro DeÄak rekao je da hrvatski sajmovi ne zaostaju za onima u Europi. Na otvorenju je bio i naÄelnik Sektora lovstva Ministarstva poljoprivrede Marko TomljanoviÄ‡.

Uz gospodarske sadrÅ¾aje sajam obiluje i edukativnima. LovaÄki muzej Hrvatskog lovaÄkog saveza ponovo postavlja izloÅ¾bu DivljaÄ hrvatskih krajeva koja prikazuje preparirane Å¡umske Å¾ivotinje u svom prirodnom okruÅ¾enju, dok tvrtka Interland izlaÅ¾e preparirane slatkovodne ribe. Gljivarsko druÅ¡tvo SmrÄak iz ÄŒakovca proteklih je dana u Å¡umama ubralo stotinjak vrsta gljiva za izloÅ¾bu kroz koju Ä‡e pruÅ¾iti informacije posjetiteljima o jestivim i nejestivim gljivama.

Na Sajmu se svakom nudi iznimna prilika iz neposredne blizine vidjeti Å¾ivotinje koje rijetko susreÄ‡emo. Tako se straha od zmija moÅ¾ete rijeÅ¡iti u bliskom susretu s nekoliko vrsta otrovnih i neotrovnih zmija poput poskoka, riÄ‘ovke, bjelice i smukulje. Tu je i mlijeÄna zmija koju posjetitelji mogu i dotaknuti. Osim njih, ZooloÅ¡ki vrt grada Zagreba predstavlja i mlade daÅ¾devnjake, crvenouhu kornjaÄu i Å¾abu krastaÄu. Uvijek zanimljive su i ptice Hrvatskog sokolarskog kluba, a ove godine stigli su sa sedam ptica grabljivica meÄ‘u kojima su i jastreb kokoÅ¡ar, sova uÅ¡ara te najbrÅ¾a Å¾ivotinja na svijetu – sivi sokol.

U suradnji s Hrvatskim kinoloÅ¡kim savezom u subotu u 10.30 sati poÄet Ä‡e Revija pasa lovaÄkih pasmina na kojoj Ä‡e lovci predstaviti 10-12 vrsta, odnosno 20-ak svojih vjernih prijatelja.

Za sve maliÅ¡ane koji roditelje prate u stopu kad razgledavaju ponudu izlagaÄa, organizatori su pripremili zasluÅ¾eni aktivni odmor. OduÅ¡evit Ä‡e ih kreativna radionica pod vodstvom dizajnerice Maje Patafte koja se odrÅ¾ava u nedjelju od 9 do 17 sati. IzraÄ‘ivat Ä‡e se ukrasni magnetiÄ‡i, viseÄ‡i mobili, igrati â€žkriÅ¾iÄ‡-kruÅ¾iÄ‡“ s kamenÄiÄ‡ima ili crtati na velikom panou. TakoÄ‘er, djeca mogu donijeti svijetlu pamuÄnu majicu i na nju sami tiskati raznolike motive.

Oni sportskog duha mogu se u nedjelju od 14 sati okuÅ¡ati u disc golfu, relativno mladom sportu u Hrvatskoj koji je na Zapadu veÄ‡ nekoliko desetljeÄ‡a popularan meÄ‘u ljubiteljima rekreacije u prirodi.

Udruga oboljelih i lijeÄenih od karcinoma pluÄ‡a Kaj sad? vrÅ¡it Ä‡e besplatne preventivne preglede tijekom cijele subote. Pregled ukljuÄuje mjerenje tlaka, Å¡eÄ‡era u krvi i spirometriju.

Suorganizatori MeÄ‘unarodnog sajma Lov, ribolov, priroda, turizam su Hrvatski lovaÄki savez i Hrvatski Å¡portsko-ribolovni savez te se u njihovoj organizaciji tijekom vikenda odrÅ¾avaju struÄna predavanja i prezentacije.

Kao i svake godine, odrÅ¾ava se natjecanje u gaÄ‘anju leteÄ‡ih meta u LjubeÅ¡Äici, u organizaciji LD Vepar. U subotu Ä‡e se na tom Sajamskom kupu iskuÅ¡ati pojedinci, a u nedjelju Äak 50 ekipa iz cijele Hrvatske.

Sajam je za posjetitelje otvoren u petak i subotu od 9 do 19 sati, a u nedjelju do 17 sati. Ulaznice su 25 kuna, dok su za uÄenike, studente i umirovljenike po 15 kuna, za djecu do sedam godina ulaz je besplatan, a cijena obiteljske ulaznice je 60 kuna.

n.k. / www.vzaktualno.hr

KraÄ‘a bicikla u PušÄinama

7. listopada 2016.

U srijedu, 5. listopada izmeÄ‘u 7 i 15 sati u ÄŒakoveÄkoj ulici u PuÅ¡Äinama nepoznati je poÄinitelj iz stalka za bicikle ukrao godinu dana star bicikl kojim se koristila 25-godiÅ¡njakinja.

Å½enski bicikl ukraden je kod proizvodne hale privatnog poduzeÄ‡a.

Materijalna Å¡teta procjenjuje se na nekoliko tisuÄ‡a kuna, dok Ä‡e se protiv poÄinitelja podnijeti kaznena prijava nadleÅ¾nom drÅ¾avnom odvjetniku.

www.vzaktualno.hr

Predstavnici Grada VaraÅ¾dina i Å½upanije poloÅ¾ili vijence na groblju u VaraÅ¾dinu

7. listopada 2016.

Povodom Dana neovisnosti poloÅ¾eni su vijenci i zapaljene svijeÄ‡e kod KriÅ¾a/Spomena braniteljima na Gradskom groblju u VaraÅ¾dinu.

Izaslanstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije predvodio je zamjenik Å¾upana Alan KoÅ¡iÄ‡, a s njime su bili predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine Dubravka BiberdÅ¾iÄ‡ te Å¾upanijski vijeÄ‡nik Zlatan MoÅ¡mondor.

Vijenac su takoÄ‘er poloÅ¾ili i predstavnici Grada VaraÅ¾dina na Äelu s gradonaÄelnikom Goranom HabuÅ¡om, predstavnici Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata te izaslanstva braniteljskih udruga s podruÄja Grada i Å½upanije.

Nakon polaganja vijenaca poginulim hrvatskim braniteljima i graÄ‘anima odana je poÄast minutom Å¡utnje na koju je pozvala predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine Dubravka BiberdÅ¾iÄ‡.

Dan neovisnosti u Hrvatskoj se slavi kao drÅ¾avni praznik kojim se obiljeÅ¾ava odluka Hrvatskog sabora o raskidu drÅ¾avnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

www.vzaktualno.hr

Broj smrtno stradalih na prometnicama u 2016. godini porastao za 85 posto

7. listopada 2016.

Tijekom 2016. godine na podruÄju Policijske uprave varaÅ¾dinske dogodile su se ukupno 904 prometne nesreÄ‡e, Å¡to je za 6% viÅ¡e u odnosu na isto razdoblje 2015. godine kada se dogodilo 850 prometnih nesreÄ‡a.

Od navedenog broja dogodilo se 10 prometnih nesreÄ‡a s poginulim osobama, Å¡to je za 42% viÅ¡e u odnosu na isto razdoblje 2015. godine kada se dogodilo 7 takvih prometnih nesreÄ‡a.

U navedenim prometnim nesreÄ‡ama smrtno je stradalo 13 osoba, a 2015. godine 7 osoba, Å¡to predstavlja porast smrtno stradalih za 85%.

TakoÄ‘er su se dogodile i 294 prometne nesreÄ‡e s ozlijeÄ‘enim osobama, Å¡to je 8% viÅ¡e u odnosu na isto razdoblje 2015. godine kada su se dogodile 273 prometne nesreÄ‡e. U navedenim prometnim nesreÄ‡ama 63 osobe zadobile su teÅ¡ke tjelesne ozljede, a 2015. godine 69 osoba, Å¡to predstavlja pad za 9%. Lake tjelesne ozljede zadobilo je 319 osoba, a 2015. godine 305 osoba, Å¡to predstavlja porast za 5%.

Evidentirana je i 601 prometna nesreÄ‡a s materijalnom Å¡tetom, a 2015. godine 570, Å¡to predstavlja porast za 5%.

Od ukupnog broja prometnih nesreÄ‡a s poginulim osobama, njih 5 dogodilo se na podruÄju Postaje prometne policije VaraÅ¾din i to u gradu VaraÅ¾dinu i naseljima Cargovec, Donje Vratno, TurÄin i Kneginec Gornji. Na podruÄju Policijske postaje Ludbreg dogodile su se 4 prometne nesreÄ‡e s poginulim osobama i to u gradu Ludbregu i naseljima Hrastovsko i Selnik. Na podruÄju Policijske postaje Ivanec dogodila se 1 prometna nesreÄ‡a s poginulim osobama i to u naselju Gornja VoÄ‡a.

Prema svojstvu sudionika i vrsti vozila, smrtno su stradala 2 vozaÄa osobnog automobila, 4 motociklista, 2 putnika na motociklu, 1 biciklist i 4 pjeÅ¡aka. Analizom greÅ¡aka sudionika prometnih nesreÄ‡a s poginulim osobama, utvrÄ‘eno je kako se pet prometnih nesreÄ‡a dogodilo uslijed neprimjerene brzine kretanja, dvije uslijed nepoÅ¡tivanja prednosti prolaza, dvije zbog nepropisnog obilaÅ¾enja i jedna uslijed nepropisnog pretjecanja.

TakoÄ‘er, u Å¡est prometnih nesreÄ‡a sa smrtno stradalim osobama utvrÄ‘ena je prisutnost alkohola, dok se za dvije prometne nesreÄ‡e joÅ¡ Äekaju rezultati vjeÅ¡taÄenja.

Prema danima i satima dogaÄ‘anja prometnih nesreÄ‡a s poginulim osobama, Äetiri prometne nesreÄ‡e dogodile su se u petak, dvije u subotu, dvije u nedjelju, jedna u ponedjeljak i jedna u srijedu, dok se najveÄ‡i broj prometnih nesreÄ‡a dogodio u vremenu od 18 do 23 sati.

Tijekom 2016. godine na podruÄju Policijske uprave varaÅ¾dinske utvrÄ‘eno je ukupno 14 829 prekrÅ¡aja protiv sigurnosti prometa na cestama, od kojih 4 902 prekrÅ¡aja ne poÅ¡tivanja dopuÅ¡tene brzine kretanja i 1 065 prekrÅ¡aja voÅ¾nje pod utjecajem alkohola i odbijanja alkotestiranja.

Kako bi se smanjio broj prometnih nesreÄ‡a, apeliramo na sve sudionike u prometu da poÅ¡tuju prometne propise, a naroÄito one koji se odnose na poÅ¡tivanje dopuÅ¡tenih brzina kretanja vozila, voÅ¾nje pod utjecajem alkohola i/ili droga, prednosti prolaza, propisnog kretanja kolnikom, noÅ¡enja zaÅ¡titnih kaciga, uporabe svjetla i reflektirajuÄ‡ih prsluka ili reflektirajuÄ‡e biciklistike odjeÄ‡e, tehniÄke ispravnosti vozila, te stjecanja prava na upravljanje vozilima.

U cilju podizanja razine stanja sigurnosti u cestovnom prometu policijski sluÅ¾benici Policijske uprave varaÅ¾dinske Ä‡e u narednom razdoblju na podruÄju cijele Å¾upanije zajedniÄki s policijskim sluÅ¾benicima policijskih uprava meÄ‘imurske, koprivniÄko-kriÅ¾evaÄke i krapinsko-zagorske provoditi pojaÄane aktivnosti usmjerene sprjeÄavanju dogaÄ‘anja najteÅ¾ih prometnih nesreÄ‡a i utvrÄ‘ivanju prekrÅ¡aja.

Provodit Ä‡e se preventivno-represivne akcija, i to 7. listopada – nadzor prometa pjeÅ¡aka i biciklista; 10.-16. listopada – nadzor teretnih automobila i autobusa; 22. listopada – nadzor brzine kretanja; 29./30. listopada – nadzor voÅ¾nje pod utjecajem alkohola.

www.vzaktualno.hr