studeni 2016. – Stranica 14

Ovih šest namirnica je zdravo, ali su krcate ugljikohidratima

26. studenoga 2016.

Ako ste odluÄili smrÅ¡aviti vjerojatno ste puno puta Äuli da trebate smanjiti unos ugljikohidrata. Poznato je kako su slatkiÅ¡i, kruh i tjestenina najpoznatiji ‘neprijatelji’ vitke linije, ali postoje i popularne namirnice za koje vrlo vjerojatno niste znali da su krcate ugljikohidratima.

One su zdrave i hranjive i nemojte ih u potpunosti izbjegavati, ali konzumirajte ih umjereno, donosi portal zadovoljna.hr.

1. Kesteni
Trideset grama kestena broji oko 15 grama ugljikohidrata i manje od grama bjelanÄevina (ista koliÄina kikirikija i badema ima oko Å¡est grama, a oraha manje od Äetiri grama ugljikohidrata). S druge strane kesteni sadrÅ¾e samo treÄ‡inu kalorija kao ista koliÄina drugih popularnih oraÅ¡astih plodova.

2. Suhe smokve
Nema sumnje da su smokve super hrana, pune su vlakana, a vrijedan su izvor i bakra, kalija, mangana i vitamina B. Ali kada je osuÅ¡ite smokva je takoÄ‘er krcata ugljikohidratima. Pojedete li samo Å¡est suhih smokvi unijeli ste viÅ¡e od trideset grama ugljikohidrata. Ipak, suhe smokve imaju i puno pozitivnih svojstava (ne sadrÅ¾e masti i ne povisuju kolesterol) te su odliÄan izbor za meÄ‘uobrok van kuÄ‡e jer ne trebaju stajati u hladnjaku – samo pazite na veliÄine porcije.

3. Krekeri od raÅ¾i
Mnogi ih jedu umjesto kruha i misle da ih mogu jesti u neograniÄenim koliÄinama, ali to je zabluda. Trideset grama raÅ¾inih krekera sadrÅ¾i oko 23 grama ugljikohidrata. Plus je taj Å¡to ti ugljikohidrati dolaze od cjelovitog zrnja zbog Äega krekeri od raÅ¾i imaju veliku hranjivu vrijednost.

4. Keksi bez Å¡eÄ‡era
Keksi koji ne sadrÅ¾e Å¡eÄ‡er sadrÅ¾e malo manju koliÄinu ugljikohidrata od zaÅ¡eÄ‡erenih keksa – tri Äokoladna keksa bez Å¡eÄ‡era sadrÅ¾e oko 20 grama ugljikohidrata, a tri zaÅ¡eÄ‡erena keksa sadrÅ¾e 28 grama ugljikohidrata.

5. Konzervirani grah
Grah je inaÄe pun zdravih sloÅ¾enih ugljikohidrata i vlakana te proteina. No konzervirani grah u veÄ‡ini sluÄajeva sadrÅ¾i puno dodanog Å¡eÄ‡era, oko 12 grama u pola Å¡alice, a Å¾enama se preporuÄa da ne unose viÅ¡e od 24 grama Å¡eÄ‡era dnevno.

6. Sok od suhih Å¡ljiva
Ostavite li suhe Å¡ljive natopljene u vodi preko noÄ‡i dobit Ä‡ete sok koji obiluje vlaknima, sorbitolom, vitaminima C, K, B6 i B3, ali dva decilitra soka od suhih Å¡ljiva sadrÅ¾i i 45 grama ugljikohidrata. Ipak, prirodan Å¡eÄ‡er u ovom soku zdraviji je od umjetnih zaslaÄ‘ivaÄa koji se nalaze u mnogim sokovima.

Pazite li na unos ugljikohidrata najbolji izbor bit Ä‡e sok od naranÄe (dva decilitra sadrÅ¾e oko 26 grama ugljikohidrata) ili sok od grejpa (23 grama).

Aktualno.hr/zadovoljna.hr

Izradite sami adventski vijenac

26. studenoga 2016.

Ove godine odluÄili ste iskoristiti svoju kreativnost te sami izraditi adventski vijenac? Evo savjet kako to moÅ¾ete uÄiniti.

Portal zadovoljna.hr donosi ‘recept’ za izradu adventskog vijenca.

Za izradu adventskog vijenca treba pripremiti:
â€¢ 1 kg oÅ¡trog braÅ¡na
â€¢ 0,5 kg sitne morske soli
â€¢ malo vode
â€¢ razne oraÅ¡aste plodove u ljusci (ljeÅ¡njake, orahe, bademe, koÅ¡tice od marelica i sl.)
â€¢ 4 svijeÄ‡e
â€¢ 4 poklopca od staklenki iste veliÄine (promjer poklopca bi trebao biti Å¡to sliÄniji promjeru svijeÄ‡e)
â€¢ zlatni sprej
â€¢ malo ljepila (za pomoÄ‡, ako oraÅ¡asti plodovi budu ispadali iz tijesta)

Postupak za izradu adventskog vijenca:
1. PomijeÅ¡ajte braÅ¡no i sol pa dolijevajte malo, pomalo vodu. Umijesite tijesto na pobraÅ¡njenoj radnoj plohi i oblikujte rukama vijenac od tijesta. Pravilno rasporedite i utisnite u tijesto poklopce od stalenki. Slijedi ukraÅ¡avanje utiskivanjem oraÅ¡astih plodova.

2. Vijenac stavite u peÄ‡nicu zagrijanu na 100 stupnjeva. Neka se peÄe (suÅ¡i) cca 2,5 sata.

3. Nakon Å¡to se ohladi, vijenac poloÅ¾ite na stare novine (kako biste zaÅ¡titili radnu povrÅ¡inu) i sprejajte paÅ¾ljivo oraÅ¡aste plodove sa zlatnom bojom.
4. Izvadite poklopce iz tijesta i na zaravnjeno mjesto priÄvrstite (najbolje s vruÄ‡im voskom) svijeÄ‡e.

Aktualno.hr/ Zadovoljna.hr

Zaraza salmonelom?! Spas je u dijeti

26. studenoga 2016.

S obzirom da gotovo svakodnevno stiÅ¾u vijesti kako je sve viÅ¡e proizvoda povuÄeno s polica trgovina zbog salmonele, evo korisnih savjeta kako se lijeÄe simptomi.

InaÄe, opÄ‡i simptomi trovanja hranom su muÄnina, osjeÄ‡aj teÅ¾ine u Å¾elucu, bolovi u Å¾elucu, povraÄ‡anje i proljev. Bakterije koje relativno Äesto uzrokuju trovanja hranom su salmonela, listerija, Escherichia coli, kampilobakter, stafilokoki, Bacillus cereus i razliÄite vrste klostridija.

Za salmonelu je karakteristiÄno to Å¡to moÅ¾e uz bolove u Å¾elucu izazvati i poviÅ¡enu temperaturu. Kad Ä‡e se trovanje salmonelom manifestirati ovisi o fiziÄkom statusu i imunoloÅ¡kom sustavu, te o tome Å¡to ste jeli i pili, a to je obiÄno od 12 do 48 sati nakon unosa kontaminirane hrane, donosi portal ljepotaizdravlje.hr.

Kod salmonele je jako vaÅ¾no lijeÄenje simptoma. Potrebna je dijeta i pijenje Å¡to viÅ¡e tekuÄ‡ine koja ne iritira Å¾eludac, najbolje neki blagi, mlaki Äaj, primjerice od Å¡ipka. Ako imate salmonelozu (bolest uzrokovanu salmonelama), potrebno je dva dana provoditi jaku dijetu – jede se samo prepeÄeni kruh i pije mlaki Äaj, eventualno malo slanih Å¡tapiÄ‡a, jer morate pustiti probavnom sustavu da doÄ‘e k sebi. Zatim se lagano prelazi na drugu prehranu.

TreÄ‡i dan moÅ¾ete eventualno pojesti neki obrani sir, preÅ¾ganu juhu ili pola banane, pa ako je vaÅ¡ probavni sustav miran i ne dolazi do pojaÄanja simptoma, Äetvrti dan moÅ¾e se pojesti blaga juha. Peti se dan joÅ¡ eventualno jede juha i moÅ¾e se prijeÄ‡i polako na drugu hranu. Ako se drÅ¾ite dijete, simptomi bi trebali proÄ‡i sami od sebe te tada nije potrebno iÄ‡i lijeÄniku.

Izuzetak su ljudi riziÄnih skupina: mala djeca, stariji i oni oslabljelog imuniteta te oboljeli od teÅ¡kih bolesti koji bi se trebali javiti lijeÄniku Å¡to prije, osobito ako se proljev ne smiruje ili se poveÄ‡ava kroz dan-dva. Alarmantni simptomi su i jako sasuÅ¡ene usnice i jezik, a to znaÄi da je doÅ¡lo do dehidracije te se treba Å¡to prije javiti lijeÄniku zato Å¡to je potrebna nadomjesna terapija. LijeÄniku se potrebno javiti i ako dijete povrati sve ono Å¡to popije. LijeÄniku se javite i ako primijetite krv u stolici, no i bez alarmantnih simptoma dobro se javiti lijeÄniku koji Ä‡e propisati potrebnu dijetu.

Salmonelu je nemoguÄ‡e prepoznati na mesu jer ne izaziva loÅ¡ miris, okus ili promjenu boje, osim ako hrana nije kontaminirana i drugim mikroorganizmima koji uzrokuju smrad. BuduÄ‡i da je salmonela vrlo diskretna, vaÅ¾na je prevencija.

Salmonele su Å¾iva biÄ‡a te da bi Å¾ivjele trebaju hranjive tvari i vodu. Å to je namirnica hranjivija, nutritivno bogatija, to Ä‡e se salmonele bolje u njoj razmnoÅ¾avati. Osim dobre higijene pri rukovanju hranom i termiÄkoj obradi, vaÅ¾no je paziti da hrana ne dolazi u dodir sa sirovom.

Ako ste na dasci rezali meso koje je zaraÅ¾eno salmonelom te na toj dasci reÅ¾ete luk ili drugo povrÄ‡e, a niste je dobro oprali, moÅ¾ete je prenijeti i u salatu.

Ljepota i zdravlje/vzaktualno.hr

Zimska sluÅ¾ba spremna (III)

25. studenoga 2016.

196

PoduzeÄ‡e za ceste VaraÅ¾din d.d. obavlja redovno odrÅ¾avanje Å¾upanijskih i lokalnih cesta u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, a to podrazumijeva i zimsku sluÅ¾bu.

Zavisno od prognoze, meteoroloÅ¡kih uvjeta i vremenskih prilika u skladu s Pravilnikom o odrÅ¾avanju i zaÅ¡titi javnih cesta (NN 25/98) utvrÄ‘uju se Äetiri stupnja pripravnosti zimske sluÅ¾be:

Prvi stupanj pripravnosti ili deÅ¾urstvo je stupanj pripravnosti u kojem se organizira stalna deÅ¾urna sluÅ¾ba opremljena UKV ili mobilnim telefonskim ureÄ‘ajima koji su montirani u mjesta pripravnosti (stalni), u vozilima (pokretni) i centralnom mjestu deÅ¾urstva (MotiÄnjak bb), VaraÅ¾din. DeÅ¾urni te deÅ¾urne odgovorne osobe i radnici u deÅ¾urstvu duÅ¾ni su za vrijeme svog rada pratiti vremenske prilike i oscilacije temperature zraka te pravovremeno organizirati obilazak cesta opremljenim vozilom za ophodnju, a naroÄito kritiÄna mjesta, tj. mostove, nadvoÅ¾njake, propuste, raskriÅ¾ja, opasne zavoje, uspone i dionice cesta u usjecima i Å¡umovitim predjelima. Obilazak tih lokacija obavezan je kad temperatura zraka oscilira oko 0Â° C. Ukoliko doÄ‘e do promjena na kolniku i poÄetka stvaranja poledice duÅ¾ni su intervenirati odmah na licu mjesta ili pozvati i uputiti opremljena vozila s posipaÄem na intervenciju.

Drugi stupanj pripravnosti uvodi se kada temperatura zraka oscilira oko 0Â° C s predvidivom moguÄ‡noÅ¡Ä‡u slabih oborina (kiÅ¡e, susnjeÅ¾ice ili snijega) te se s obzirom na stupanj pothlaÄ‘enosti kolnika moÅ¾e javiti poledica.

TreÄ‡i stupanj pripravnosti zimske sluÅ¾be uvodi se kada se predviÄ‘a intenzivnije i dulje padanje snijega. Po odreÄ‘enom redoslijedu obavljaju se radovi na posipavanju kolnika i ÄiÅ¡Ä‡enja snijega za Å¡to se aktivira sva planirana mehanizacija i radnici.

ÄŒetvrti stupanj pripravnosti zimske sluÅ¾be uvodi se kada snjeÅ¾ne oborine uz jak vjetar imaju karakter elementarne nepogode i kad planirani raspoloÅ¾ivi kapaciteti mehanizacije i radne snage iz treÄ‡eg stupnja pripravnosti nisu dovoljni za uklanjanje snijega. U tim uvjetima u pravilu se cesta zatvara za sav promet radi sigurnosti sudionika u prometu, a na raÅ¡ÄiÅ¡Ä‡avanje prometnica se ukljuÄuju i postrojbe civilne zaÅ¡tite te gospodarski subjekti s tog podruÄja koji raspolaÅ¾u opremom i ljudstvom.

www.vzaktualno.hr

Rast minimalne plaÄ‡e 2 ili 50 posto?

25. studenoga 2016.

Na sastanku predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata, odrÅ¾anom u petak u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, naÄelno je postignuta suglasnost oko porasta minimalne plaÄ‡e, a o njezinoj novoj visini joÅ¡ Ä‡e se razgovarati, piÅ¡e Hina, a prenosi Jutarnji.hr.

Predsjednik Hrvatske udruge radniÄkih sindikata Ozren MatijaÅ¡eviÄ‡ izjavio je nakon sastanka kako se predstavnici Ministarstva i poslodavaca slaÅ¾u da minimalna plaÄ‡a treba porasti, a ministar Tomislav Ä†oriÄ‡ predloÅ¾it Ä‡e Vladi donoÅ¡enje uredbe o poveÄ‡anju minimalne plaÄ‡e.

IduÄ‡eg tjedna odrÅ¾at Ä‡e se sastanak s predstavnicima poslodavaca naroÄito ugroÅ¾enih djelatnosti – graÄ‘evinarstva, tekstilne i drvopreraÄ‘ivaÄke industrije, na kojem se oÄekuje prijedlog kompenzacijskih mjera koje Ä‡e pomoÄ‡i poslodavcima da podnesu troÅ¡kove poveÄ‡anja minimalne plaÄ‡e.

Nakon toga trebao bi uslijediti novi savjetodavni sastanak socijalnih partnera, prije no Å¡to se ide s prijedlogom odluke o novoj visini minimalne plaÄ‡e. S obzirom da oko 1,5 milijuna graÄ‘ana neÄ‡e s izmjenama poreznih zakona dobiti veÄ‡a primanja, to je jedina moguÄ‡nost za poveÄ‡anje njihovih plaÄ‡a, rekao je MatijaÅ¡eviÄ‡.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjetio je da ministar rada i mirovinskog sustava ima pravo odluÄiti o visini minimalne plaÄ‡e, a SSSH i NHS veÄ‡ niz godina inzistiraju da to bude 50 posto visine prosjeÄne plaÄ‡e u Hrvatskoj. Minimalna plaÄ‡a od 3869 kuna bruto je 50 posto prosjeÄne plaÄ‡e i oko toga iznosa viÅ¡e ne Å¾elimo licitirati, veÄ‡ traÅ¾imo da se to ugradi u zakon, istaknuo je Novosel.

Bernard JakeliÄ‡ iz Hrvatske udruge poslodavaca poruÄio je pak kako sindikati malo prejudiciraju konzultativne razgovore na kojima socijalni partneri iznose svoje stavove te dodao kako poslodavci Å¾ele aktivnu ulogu Vlade, odnosno Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Upitan koja bi visina minimalne plaÄ‡e poslodavcima bila prihvatljiva, JakeliÄ‡ je rekao kako se, uvaÅ¾avajuÄ‡i socijalnu dimenziju i siromaÅ¡tvo, pregovori o korekcijama kreÄ‡u od dva do pet posto, a ne 20, 30, 40 ili 50 posto.

www.vzaktualno.hr / jutarnji.hr

IzloÅ¾ba Koraljke Rajn

25. studenoga 2016.

U Odjelu na Banfici varaÅ¾dinske Gradske knjiÅ¾nice i Äitaonice â€žMetel OÅ¾egoviÄ‡“ otvorena je izloÅ¾ba slika varaÅ¾dinske slikarice Koraljke Rajn.

IzloÅ¾bom pod nazivom â€žGibanja“ autorica se, nakon Zagreba, predstavila i varaÅ¾dinskoj likovnoj publici s 12 lirskih apstrakcija nastalih 2012. i 2013. godine.

O radovima izloÅ¾enima na ovoj 12. samostalnoj izloÅ¾bi Rajn govorila je prof. Gordana KokanoviÄ‡-KruÅ¡elj, autorica predgovora u katalogu izloÅ¾be. Prema njenim rijeÄima â€žishodiÅ¡te apstraktnog serijala je autoriÄino bavljenje primijenjenom umjetnoÅ¡Ä‡u, oslikavanjem svile, iz Äega je razvila osebujnu tehniku – otiskivanje svjeÅ¾e obojenih komada svile na akvarelnom papiru“. Tehnika je nadasve zanimljiva i inovativna i moÅ¾e se svrstati u skupinu monotipije.

Prisutnima se takoÄ‘er prigodnim rijeÄima obratio te proglasio izloÅ¾bu otvorenom predsjednik Likovnog udruÅ¾enja VaraÅ¾din, DraÅ¾en PavloviÄ‡.

IzloÅ¾ba ostaje otvorena za razgledavanje do 31. prosinca 2016. godine.

www.vzaktualno.hr

Pravovremena reakcija nekome Ä‡e spasiti Å¾ivot

25. studenoga 2016.

MeÄ‘unarodni dan borbe protiv nasilja, 25. studeni, obiljeÅ¾en je u petak u Gradskoj vijeÄ‡nici Grada VaraÅ¾dina predavanjem defektologa Roberta ÄŒuseka pod nazivom â€žNE nasilju“. Predavanje je odrÅ¾ano na inicijativu Centra za socijalnu skrb VaraÅ¾din –PodruÅ¾nice Obiteljskog Centra i Grada VaraÅ¾dina.

Bilo je namijenjeno uÄenicima osnovnih Å¡kola – Älanovima DjeÄjeg gradskog vijeÄ‡a. Cilj predavanja je bio da djeca i mladi shvate da je svaki oblik obiteljskog i meÄ‘uvrÅ¡njaÄkog nasilja izrazito Å¡tetan i opasan, kako za samu Å¾rtvu tako i za cijelu obitelj u kojoj je to nasilje prisutno. Kako je istaknuto, nasilje treba prijaviti nadleÅ¾nim institucijama jer je to jedini naÄin da bi se zaÅ¡titila Å¾rtva i pruÅ¾ila joj se pomoÄ‡ i podrÅ¡ka, a prema poÄinitelju izrekle odgovarajuÄ‡e mjere. U predavanju je jasno istaknuta poruka da pravovremenom reakcijom i prijavom nasilja moÅ¾emo nekome spasiti Å¾ivot, stoga je bitno da se svi zalaÅ¾emo za nultu toleranciju na nasilje.

www.vzaktualno.hr