studeni 2016. – Stranica 32

U svijetu 415 milijuna oboljelih od šeÄ‡erne bolesti

19. studenoga 2016.

U studenom se obiljeÅ¾ava svjetski dan Å¡eÄ‡erne bolesti uz koji se podiÅ¾e svijest o vaÅ¾nosti pravilne prehrane za dijabetiÄare. LoÅ¡e prehrambene navike i pretjerana uporaba odreÄ‘enih sastojaka poput soli i Å¡eÄ‡era Å¡tete zdravlju, a posebno dijabetiÄarima.

MeÄ‘unarodna dijabetiÄka federacija (Internacional Diabetes Federation – IDF) procjenjuje da danas u svijetu 415 milijuna ljudi boluje od Å¡eÄ‡erne bolesti. Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa Å¡eÄ‡ernom bolesti (CroDiab), u Republici Hrvatskoj je 2015. godine registrirano 260.092 osobe sa Å¡eÄ‡ernom bolesti. Procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veÄ‡i od 400.000, a komplikacije do kojih moÅ¾e doÄ‡i kod osoba koje boluju od Å¡eÄ‡ernih bolesti, jedan su od vodeÄ‡ih uzroka onesposobljenja i invaliditeta.

Komplikacije Å¡eÄ‡erne bolesti mogu se sprijeÄiti ili odgoditi odrÅ¾avanjem odgovarajuÄ‡ih razina Å¡eÄ‡era u krvi, kontrolom krvnog tlaka te odgovarajuÄ‡ih razina masnoÄ‡a u krvi. Jednako tako, prehrana je jedna od najvaÅ¾nijih Äimbenika u prevenciji Å¡eÄ‡ernih bolesti. Primjerice, pretjeran unos soli i Å¡eÄ‡era moÅ¾e pridonijeti razvoju Å¡eÄ‡ernih bolesti, kao i daljnjoj komplikaciji kod oboljelih. Stoga, svaka osoba koja boluje od Å¡eÄ‡ernih bolesti trebala bi viÅ¡e paÅ¾nje posvetiti odrÅ¾avanju uravnoteÅ¾ene prehrane i stila Å¾ivota.

Ne postoji samo jedan naÄin prehrane (dijete) kod Å¡eÄ‡erne bolesti pa je najzahtjevniji dio plana lijeÄenja za veÄ‡inu oboljelih – Å¡to, kako i kada jesti, dok pristup mora biti individualno prilagoÄ‘en. Kao i kod opÄ‡e populacije unos natrija trebao bi biti ograniÄen na 2,3 g/dan (6 g soli), s dodatnim restrikcijama za one koji imaju poviÅ¡eni krvni tlak, a to je viÅ¡e od 50 posto osoba koje imaju Å¡eÄ‡ernu bolest. Naime, kontrolirani unos soli pomaÅ¾e u odrÅ¾avanju tlaka i kontroli zadrÅ¾avanja tekuÄ‡ine, dok prevelik unos kuhinjske soli predstavlja rizik za nastanak poviÅ¡enog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih Å¾ila te takoÄ‘er ima i Å¡tetan utjecaj na jetru.

Obzirom da bi dijetoterapija trebala biti individualno prilagoÄ‘ena potrebama i znanju bolesnika, dijetetiÄar bi trebao biti aktivan Älan medicinskog tima koji moÅ¾e edukativno pomoÄ‡i u savjetovanju bolesnika u izradi jelovnika. NutricionistiÄki uravnoteÅ¾en plan ukljuÄuje cjelovite Å¾itarice, povrÄ‡e, voÄ‡e, nemasno meso i ribu, mlijeko i mlijeÄne proizvode, oraÅ¡aste proizvode i biljna ulja, a bazira se na mediteranskom principu prehrane uz neophodnu redukciju soli, Å¡eÄ‡era te ljutih sastojaka.

www.vzaktualno.hr

Tko Ä‡e biti MilanoviÄ‡ev nasljednik?

19. studenoga 2016.

ÄŒlanovi Socijaldemokratske partije Hrvatske danas biraju novog predsjednika stranke za iduÄ‡e Äetiri godine. Za nasljednika Zorana MilanoviÄ‡a sedam je kandidata, Davor BernardiÄ‡, Karolina LeakoviÄ‡, Orsat MiljeniÄ‡, Ranko OstojiÄ‡, Tonino Picula, Gordana Sobol i Vesna Å kuliÄ‡.

Oko 37.000 Älanova stranke bira predsjednika neposredno, po naÄelu jedan Älan – jedan glas. Glasuje se na 542 biraÄka mjesta u opÄ‡inskim, gradskim i mjesnim organizacijama SDP-a, izmeÄ‘u 9 i 18 sati.

SluÅ¾beni rezultati izbora bit Ä‡e objavljeni u ponedjeljak u 14 sati, najavili su iz SDP-a. Ako nitko ne osvoji natpoloviÄnu veÄ‡inu glasova, drugi krug Ä‡e se odrÅ¾ati 26. studenoga, kada Ä‡e se birati izmeÄ‘u dva kandidata koji su osvojili najveÄ‡i broj glasova u prvom krugu.

Glasuju i SDP-ovci u VaraÅ¾dinu i VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, a upravo u VaraÅ¾dinu odrÅ¾ano je treÄ‡e od pet suÄeljavanja kandidata za predsjednika SDP-a.

n.k. / www.vzaktualno.hr

PronaÄ‘eni mrtvi u vozilu u Nedeljancu

19. studenoga 2016.

Iz Policijske uprave varaÅ¾dinske javili su da su u Nedeljancu u osobnom vozilu pronaÄ‘ene mrtve dvije osobe.

Prema kratkoj informaciji, u Nedeljancu, u VaraÅ¾dinskoj ulici 25c, na parkiraliÅ¡tu TrgovaÄkog centra Kitro, u osobnom su vozilu pronaÄ‘ene mrtve Å¾enska i muÅ¡ka osoba, a oÄevid je u tijeku.

Glasnogovornica PU varaÅ¾dinske Marina KolariÄ‡ rekla je da se radi o mlaÄ‘oj Å¾enskoj osobi te muÅ¡koj osobi srednjih godina, a identitet i uzrok smrti Ä‡e se utvrditi oÄevidom koji je u tijeku.

NesluÅ¾beno doznajemo da je stradala Å¾enska osoba zapslenica TrgovaÄkog centra Kitro koju je nevjenÄani suprug ujutro dovezao na posao. TakoÄ‘er nesluÅ¾beno, najvjerojatnije je doÅ¡lo do prepirke izmeÄ‘u muÅ¡karca i Å¾ene, nakon Äega je ubio nju, a potom i sebe.

foto: SiniÅ¡a SoviÄ‡, Foto agencija Sjever

n.k. / www.vzaktualno.hr

Što je disc golf?

19. studenoga 2016.

NeobiÄno lijepo vrijeme i najavljene temperature do 16 stupnjeva Celzijusa Älanovi Disc golf kluba VaraÅ¾din odluÄili su iskoristiti kako bi zainteresirane sugraÄ‘ane upoznali s disc golfom. Javni trening i prezentacija odrÅ¾at Ä‡e se u nedjelju, 20. studenog, u 14 sati kod Gradske sportske dvorani na Dravi, a pozvani su – svi.

Okupljanje je predviÄ‘eno kod djeÄjeg igraliÅ¡ta uz dvoranu gdje Ä‡e Älanovi kluba zainteresiranima prvo pokazati osnove disc golfa, a zatim i zaigrati nekoliko staza. Sve Å¡to vam je potrebno su udobna sportska odjeÄ‡a i obuÄ‡a i dobra volja, poruÄuju iz Disc golf kluba VaraÅ¾din.

Ne znate Å¡to je disc golf? Niste jedini, s obzirom da je u Hrvatskoj ovo sport koji tek zapoÄinje svoj veliki “boom”. Sport je atraktivan, zanimljiv i ono Å¡to je najvaÅ¾nije – jeftin. Sam sport je vrlo sliÄan klasiÄnom golfu uz razliku u tome Å¡to igraÄi, umjesto da koriste palicu i lopticu, bacaju posebno dizajnirane leteÄ‡e diskove u disc golf koÅ¡. NajvaÅ¾nija razlika izmeÄ‘u klasiÄnog golfa i disc golfa je da za potonji nisu potrebni skupi, umjetni tereni veÄ‡ je za dobar teren idealna netaknuta priroda. Postavljanje samog terena ne zahtijeva nikakve intervencije u prirodi, Å¡toviÅ¡e, Å¡to zahtjevnije to bolje.

U Hrvatskoj su do sada ureÄ‘ena tri disc golf terena i to na Platku, u VaraÅ¾dinskim Toplicama te u sklopu kompleksa Termi Sveti Martin. Za poÄetnike je posebno pogodan teren u Svetom Martinu na Muri koji je ureÄ‘en na golf terenu, a diskovi za igru mogu se po cijeni od samo 5 kuna unajmiti na recepciji Hotela Golfer.

VaraÅ¾dinci zainteresirani za sport mogu se javiti klubu preko Facebook stranice Disc golf VaraÅ¾din.

www.vzaktualno.hr

Zvizdanu nagrada za ljudska prava

19. studenoga 2016.

DugometraÅ¾ni igrani film Zvizdan u reÅ¾iji Dalibora MataniÄ‡a nagraÄ‘en je joÅ¡ jednom nagradom i to na 17. izdanju festivala u Strasbourgu â€žEtoiles et Toiles du CinÃ©ma EuropÃ©en“ posveÄ‡enom iskljuÄivo dugometraÅ¾nim filmovima podrÅ¾anim od Eurimagesa.

Tijekom zavrÅ¡ne ceremonije ovog prestiÅ¾nog dogaÄ‘aja, Å¾iri sastavljen od 12 ambasadora VijeÄ‡a Europe, zamjenika glavnog tajnika VijeÄ‡a Europe te izvrÅ¡nog direktora Eurimagesa dodijelio je redatelju filma Zvizdan Daliboru MataniÄ‡u nagradu za ljudska prava (OdyssÃ©e-Council of Europe Prize for Human Rights).

Zvizdan je do sada prikazan na viÅ¡e od devedeset meÄ‘unarodnih festivala i nagraÄ‘en je s ukupno dvadeset i devet nagrada.

Glavne uloge u filmu igraju Tihana LazoviÄ‡ i Goran MarkoviÄ‡, redatelj Dalibor MataniÄ‡ potpisuje i scenarij, a film je proizvela Kinorama u koprodukciji s Gustav filmom i SEE Film Pro. Proizvodnju su podrÅ¾ali HAVC i Eurimages.

17. izdanje festivala u Strasbourgu zapoÄelo je danskim filmom Mladost u reÅ¾iji Paola Sorrentina, a publika je imala prilike pogledati 11 naslova nastalih koprodukcijom raznih zemalja koji su podrÅ¾ani upravo od strane Eurimagesa. InaÄe, taj je fond od 1988. godine kada je osnovan podrÅ¾ao 1.797 europskih koprodukcijskih naslova u ukupnom iznosu od oko 536 milijuna eura.

www.vzaktualno.hr

U slijetanju vozila ozlijeÄ‘ena jedna osoba

19. studenoga 2016.

U protekla 24 sata Å½upanijski centar 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 67 poziva. Izdvojili su jednu dojavu, o slijetanju osobnog vozila s ceste na izlazu iz Sivice. OzlijeÄ‘ena je jedna osoba.

U protekla 24 sata Javna vatrogasna postrojba ÄŒakovec ukupno je zaprimila 9 poziva. Za dva poziva izaÅ¡la je na intervencije.

Iz varaÅ¾dinskog centra 112 izvijestili su o intervencijama vatrogasaca. Gasili su poÅ¾ar automobila u SraÄincu, bili na tehniÄkoj intervenciji spaÅ¡avanja unesreÄenog iz radnog stroja u Petrijancu te na tehniÄkoj intervenciji nakon prometne nesreÄ‡e u Martinkovcu.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Od V do A – Od VaraÅ¾dina do animacije u 30 godina

19. studenoga 2016.

123

Srijeda u Muzeju, koja je na rasporedu 23. studenoga, posveÄ‡ena je 30. godiÅ¡njici djelovanja Filmsko-kreativnog studija VANIMA. U programu je predstavljanje prigodne monografije o radu ove varaÅ¾dinske udruge namijenjene stvaralaÅ¡tvu djece i mladih, objavljene u nakladi Hrvatskoga filmskog saveza, te projekcija animiranih filmova i razgovor s njezinim utemeljiteljima i dosadaÅ¡njim voditeljima.

Vanima je zapoÄela s radom 1986. godine na varaÅ¾dinskoj II. osnovnoj Å¡koli, pod voditeljstvom Dubravke KaliniÄ‡-Lebinec i SreÄ‡ka Lebinca, i od samih poÄetaka omoguÄ‡avala je zainteresiranoj djeci iz VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije kontinuirano bavljenje animiranim filmom. Od 2005. godine pod okriljem Vanime poÄele su se organizirati Ljetne radionice animiranog filma, kasnije prerasle u Ljetne filmske radionice. Jedan od njezinih najvaÅ¾nijih programa je VAFI – MeÄ‘unarodni festival animiranog filma djece i mladih, koji se u VaraÅ¾dinu odrÅ¾ava od 2010. godine. Od 2012. godine Vanima je postavljena za nositelja audiovizualne djelatnosti u VaraÅ¾dinu, pa joj je na koriÅ¡tenje dodijeljeno Kino Galerija (nekadaÅ¡nje Kino Gaj), gdje obavlja veÄ‡i dio svojih aktivnosti. S obzirom na respektabilnu produkciju animiranoga filma, i kvalitativno i kvantitativno, u tome podruÄju pripada u sam vrh Hrvatske, a svoj ugled potvrÄ‘uje i na brojnim filmskim radionicama za animirani film, koje njezini voditelji odrÅ¾avaju Å¡irom Hrvatske i svijeta.

O 30 godina rada Vanime govorit Ä‡e Margit Buba Antauer, Dubravka KaliniÄ‡-Lebinec, SreÄ‡ko Lebinec, Iva Tkalec, Å½eljka Skeja i Sandra Malenica. Razgovor Ä‡e voditi dugogodiÅ¡nji tajnik te udruge Hrvoje Selec.

Program se odrÅ¾ava u palaÄi Herzer Gradskog muzeja VaraÅ¾din od 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizator je Filmsko-kreativni studio VANIMA.

www.vzaktualno.hr

I dalje iznadprosjeÄno toplo

19. studenoga 2016.

Prema prognozi DHMZ-a danas Ä‡e biti umjereno do preteÅ¾no oblaÄno s povremenom kiÅ¡om, a na Jadranu i lokalnim pljuskovima i grmljavinom. NajviÅ¡e kiÅ¡e, mjestimice i obilne, oÄekuje se na Jadranu, podruÄjima uz Jadran, a najmanje u sjeverozapadnim predjelima te osobito u Slavoniji. Vjetar slab i umjeren, povremeno i jak jugozapadni i juÅ¾ni, a na Jadranu umjereno i jako, mjestimice i olujno jugo. NajviÅ¡a temperatura uglavnom od 13 do 18 Â°C.

Sutra promjenljivo, a osobito na Jadranu povremeno i preteÅ¾no oblaÄno, te i dalje razmjerno toplo. Ponegdje Ä‡e biti kiÅ¡e, ponajprije na Jadranu i u gorskim predjelima. Jugo Ä‡e malo oslabiti. Jutarnja temperatura oko 9, a najviÅ¡a dnevna oko 16 Â°C.

Prema posljednji informacijama iz HAK-a kiÅ¡a i mokri kolnici usporavaju promet u Istri, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji, a vlaÅ¾nih i skliskih kolnika mjestimice ima u srediÅ¡njoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zbog jakih udara vjetra vozi se uz ograniÄenje brzine na dionici autoceste A6 izmeÄ‘u Ävorova Kikovica i Ravna Gora.

VozaÄe pozivaju da prilagode brzinu i naÄin voÅ¾nje uvjetima na cestama, pripaze na siguran razmak izmeÄ‘u vozila i izbjegavaju nagla koÄenja.

Na autocesti A4 GoriÄan-Zagreb zbog radova na mostu KaÅ¡ina u smjeru Zagreba i VaraÅ¾dina vozi se jednim trakom usporeno uz ograniÄenje brzine 60 km/h.

PodsjeÄ‡aju vozaÄe da je od 15. studenog 2016. do 15. travnja 2017. obvezna zimska oprema na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Pod zimskom opremom za vozila najveÄ‡e dopuÅ¡tene mase do 3,5 t podrazumijevaju se zimske gume (M S) na svim kotaÄima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotaÄe.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Dva sajma u VaraÅ¾dinu

19. studenoga 2016.

U nedjelju, 27. studenog, u varaÅ¾dinskom hotelu Turist odrÅ¾at Ä‡e se dva sajma.

Od 9 do 13 sati odrÅ¾at Ä‡e se 22. VaraÅ¾dinski djeÄji sajam, na kojem Ä‡e se po povoljnim cijenama moÄ‡i nabaviti kvalitetne rabljene stvari za djecu do 12 godina – odjeÄ‡a, obuÄ‡a, igraÄke i oprema.

Od 14 do 19 sati Ä‡e se odrÅ¾ati izloÅ¾beno-prodajni sajam kuÄ‡nih radinosti na kojem Ä‡e izlagaÄi prodavati vlastite kreativne radove – igraÄke, suvenire, ukrasne predmete i predmete za poklon.

ViÅ¡e informacija zainteresirani za sudjelovanje mogu dobiti na broj mobitela: 098/9030714.

Tijekom odrÅ¾avanja oba sajma u dvorani Ä‡e biti ureÄ‘en mali prostor za djeÄju igru, kako bi djeci na sajmu vrijeme proÅ¡lo Å¡to ugodnije, najavili su organizatori. Ulaz za posjetitelje je besplatan.

www.vzaktualno.hr

U prometu poginulo koliko i u ratu

19. studenoga 2016.

Svjetski dan sjeÄ‡anja na Å¾rtve prometnih nesreÄ‡a bit Ä‡e u nedjelju obiljeÅ¾en Å¡irom svijeta, ukljuÄujuÄ‡i i Hrvatsku koja se po sigurnosti cestovnog prometa izmeÄ‘u 28 europskih zemalja nalazi na zaÄelju, piÅ¡e Hina, a prenosi tportal.

ObiljeÅ¾avanje dana sjeÄ‡anja u Hrvatskoj, pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar KitaroviÄ‡, organizira udruga Sigurnost u prometu, kojoj su se kao partneri pridruÅ¾ili Fakultet prometnih znanosti i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godiÅ¡nje na cestama diljem svijeta pogiba 1,25 milijuna ljudi, a svakih Å¡est sekundi netko pogine ili postane trajni invalid. TakoÄ‘er, viÅ¡e od 20 milijuna ljudi biva teÅ¾e ili lakÅ¡e ozlijeÄ‘eno.

Kad je rijeÄ o Hrvatskoj, lani je na cestama poginulo 348 ljudi, Å¡to je loÅ¡iji rezultat u odnosu na niz godina u kojima su ostvareni pozitivni trendovi. Od 2006. do 2015. na hrvatskim je cestama poginulo 4706 osoba, teÅ¡ko ih je ozlijeÄ‘eno 34.574, a lakÅ¡e 154.720. Ti MUP-ovi podaci dovoljno govore o neprihvatljivim razmjerima stradavanja.

U Hrvatskoj su lani na 100.000 stanovnika poginule 82 osobe, pa se naÅ¡a zemlja naÅ¡la treÄ‡a odozdo na listi od 28 zemalja EU-a. Europski prosjek od 52 poginule osobe na 100.000 stanovnika pokazuje gdje se Hrvatska nalazi i koliko joÅ¡ ima prostora za djelovanje.

Predstavnik MUP-a Miron Huljak iz SluÅ¾be za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije upozorio je kako je u Hrvatskoj od 1991., odnosno 25 godina od pada Vukovar i osamostaljenja zemlje, do juÄer poginulo 14.988 ljudi, dok ih je 477.000 ozlijeÄ‘eno. Za usporedbu, u Domovinskom ratu s hrvatske je strane stradalo oko 15.000 ljudi. To je podatak nad kojim bi se svi trebali zamisliti, rekao je Huljak.

Dodajmo da je u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji u ovoj godini u prometu smrtno stradalo 15 osoba, a samo u neÅ¡to viÅ¡e od mjesec dana u rujnu i listopadu njih deset. Toliko ih je ukupno smrtno stradalo proÅ¡le godine.

Udruga je pozvala graÄ‘ane da u nedjelju izmeÄ‘u 18 i 20 sati zapale svijeÄ‡u u znak sjeÄ‡anja na sve Å¾rtve u cestovnom prometu.

www.vzaktualno.hr / tportal.hr