Nakon juÄeraÅ¡njeg sveÄanog programa povodom 90 godina rada i djelovanja bolnice u Novom Marofu, predstavljena je fotomonografija „Grad prije grada“ i izložba fotografija „Šetnja kroz 90 godina bolnice u Novom Marofu“.
Miljenka Å imec, socijalna radnica na Odjelu produženog lijeÄenja i palijativne skrbi, uvodno je naglasila koliko je ovaj lokalitet-ustanova bitna za povijest Grada Novog Marofa i posljediÄno njegovu budućnost, te iznijela osnovnu misao vodilju spomenute fotomonografije.
– Znala sam da je ova ustanova Å¡ezdesetih godina proÅ¡log stoljeća bila grad u malom. ZaÅ¡to onda ne bismo kroz fotografije ispriÄali priÄu o tom gradu prije grada? I tako je sve krenulo. Fotografija se spojila s rijeÄi, rijeÄ s reÄenicom, a reÄenice u teme preko kojih smo pokuÅ¡ali pokazati životnost i živahnost Bolnice. U knjizi možete proÄitati životne priÄe ljudi koji su ovamo dolazili s vjerom u preobrazbu tijela, u ozdravljenje, na trenutke (ovisno o težini bolesti) povuÄeni u osamu, ljudi preko Äijih smo osobnih dojmova, ali dijelom i na temelju povijesnih izvora evocirali proÅ¡lost, promotrili sadaÅ¡njost i naposljetku okrenuli se budućnosti – kazala je Å imec te dodala da „fotomonografija nije tek pogled na dvorac, na arhitekturu, na Å¡armantan perivoj, nego prije svega pogled na ljude, na stanovnike toga grada prije grada koji mu daju snagu, energiju i duh, Äine njegov identitet i važan su kulturoloÅ¡ki i socioloÅ¡ki Äimbenik Novog Marofa i okolice“.
– Željeli smo istaknuti povezanost bolniÄkog i izvanjskog svijeta koji je tada bio na pragu nekih tehnoloÅ¡kih novinâ, uliÄne lampe, poslije telefonska govornica, prva na novomarofskom podruÄju; agregat za struju, bili su tu i ledara, staklenici, proizvodnja hrane, kuhinja, pekara, prijevoz koÄijom, praonica, krojaÄka radnja, brijaÄnica, kantina. Bio je to svijet otvoren za gospodarski a time i kulturoloÅ¡ki napredak. Imali smo knjižnicu s viÅ¡e od tisuću knjiga, od 1937. i kinoprojekcije s 250 sjedala u dvorani – dodala je Å imec.
Grad Novi Marof postao je bogatiji za joÅ¡ jedno inspirativno i povijesno-edukativno djelo marljivih entuzijasta i zaljubljenika u povijest, ali i budućnost ove bolnice. MeÄ‘u njima posebno se istiÄu socijalna radnica Miljenka Å imec, doktor Lovro Manenica, pokojni profesor Matija Kopjar te njihovi kolege i suradnici koji su se ukljuÄili u izradu ove knjige.
Bilo je zanimljivo na Odjelu palijativne skrbi gdje su zidove bolnice oslikavale marofske slikarice Danica Klopotan, Zvjezdana BukovÄan i Vesna Gužvinec. SveÄanoj atmosferi i daÅ¡ku proÅ¡losti koji se mogao osjetiti pridonijelo je maÅ¡tovito ureÄ‘enje interijera i prostora u blagdanskom ozraÄju Hrvojke Petak. Slikarica Danica Klopotan ujedno je poklonila sliku grofice Lujze Erdödy Äija je veza s marofskom bolnicom i poviješću grada neraskidiva.
www.vzaktualno.hr









