prosinac 2016. – Stranica 67

5. prosinca 2016.

337

Zavod za znanstveni rad u VaraÅ¾dinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ogranak Matice hrvatske u VaraÅ¾dinu i Grad VaraÅ¾din postavili su spomen-ploÄu akademiku Miroslavu Å icelu u povodu 90. obljetnice roÄ‘enja. Spomen-ploÄa je danas otkrivena na rodnoj kuÄ‡i akademika Å icela, danas zgradi Å½eljezniÄkog kolodvora u VaraÅ¾dinu.

– Akademik Å icel je jedan od najpoznatijih i najveÄ‡ih povjesniÄara knjiÅ¾evnosti u povijesti naÅ¡eg naroda. VaÅ¾no je da VaraÅ¾din dobije joÅ¡ jednu toÄku kraj koje Ä‡e netko zastati i sjetiti se. Na taj naÄin promoviramo onu pristojnu, marljivu Hrvatsku, koja je uvijek radila, i nikada nije bila protiv tuÄ‘ega nego za svoje. On u tome moÅ¾e posluÅ¾iti kao uzor i inspiracija naraÅ¡tajima koji dolaze – rekao je akademik Stjepan DamjanoviÄ‡, predsjednik Matice Hrvatske.

– Å icel je ostavio je dubok trag u hrvatskoj knjiÅ¾evnoj znanosti, prije svega kao povjesniÄar novijeg hrvatskog knjiÅ¾evnog stvaralaÅ¡tva. To je podruÄje za koje Äovjek na prvi pogled ne bi rekao da je tako sloÅ¾eno jer je blisko u vremenu, ali je priliÄno neprouÄeno. Tu su njegove zasluge jako velike, jer je i usustavio naÅ¡a znanja o novijoj hrvatskoj knjiÅ¾evnosti. Imao je dara da piÅ¡e tako da to bude razumljivo najÅ¡iroj publici – dodao je akademik Pavao PavliÄiÄ‡, tajnik razreda za knjiÅ¾evnost HAZU-a.

A gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ je podsjetio da je VaraÅ¾din imao nekoliko akademika.

– Posebno me veseli da je ovo na dan prije Dana Grada VaraÅ¾dina, spomen-ploÄa Äovjeku koji je za Å¾ivota dobio nagradu za Å¾ivotno djelo Grada VaraÅ¾dina 2005., a nakon toga i nagradu za Å¾ivotno djelo Vladimir Nazor. On je napisao jednu lijepu reÄenicu u kojoj je opisao svoju ljubav prema VaraÅ¾dinu, da ga je taj grad, njegova mirnoÄ‡a i njegova barokna arhitektura, oblikovala kao Äovjeka. Akademik Å icel je joÅ¡ jedan VaraÅ¾dinac na kojeg moÅ¾emo biti ponosni – kazao je gradonaÄelnik.

Miroslav Å icel roÄ‘en je u VaraÅ¾dinu 1926. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i knjiÅ¾evnost te ruski jezik i knjiÅ¾evnost. Doktorirao je 1962. te predavao na brojnim sveuÄiliÅ¡tima diljem Europe. Dobitnik je, meÄ‘u ostalim, odliÄja Reda Danice Hrvatske s likom Marka MaruliÄ‡a 1999. i nagrade Vladimir Nazor za Å¾ivotno djelo 2006. Preminuo je prije pet godina.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Premijer PlenkoviÄ‡ na sveÄanoj sjednici

5. prosinca 2016.

175

Predsjednik Vlade Andrej PlenkoviÄ‡ sutra Ä‡e doÄ‡i na sveÄanu sjednicu Gradskog vijeÄ‡a VaraÅ¾dina koja se odrÅ¾ava u povodu Dana Grada VaraÅ¾dina i blagdana svetog Nikole, zaÅ¡titnika grada.

U 9 sati predsjednik Vlade sastat Ä‡e se s varaÅ¾dinskim biskupom mons. Josipom Mrzljakom, a u 10.30 s varaÅ¾dinskom Å¾upanom Predragom Å tromarom i gradonaÄelnikom VaraÅ¾dina Goranom HabuÅ¡em.

U 11 sati u Hrvatskom narodnom kazaliÅ¡tu u VaraÅ¾dinu poÄet Ä‡e sveÄana sjednica Gradskog vijeÄ‡a, na kojoj Ä‡e gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ i zamjenik gradonaÄelnika Knina Nikola BlaÅ¾eviÄ‡ potpisati Povelju o suradnju gradova Knina i VaraÅ¾dina, a dodijelit Ä‡e se i javna priznanja Grada VaraÅ¾dina.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Grad Novi Marof dobio proraÄun od 60 milijuna kuna

5. prosinca 2016.

127

Grad Novi Marof, glasovima veÄ‡ine vijeÄ‡nika na sjednici Gradskog vijeÄ‡a odrÅ¾anoj u ponedjeljak, dobio je proraÄun za iduÄ‡u godinu u rekordnom iznosu od gotovo 60 milijuna kuna.

Kako ga je okarakterizirao njegov predlagatelj i gradonaÄelnik Novog Marofa, SiniÅ¡a JenkaÄ, proraÄun je razvojan Å¡to dokazuju mnogi programi i projekti koje on sadrÅ¾i. Na prihodovnoj strani proraÄun je predviÄ‘en na razini ove godine, a prema napucima Ministarstva financija dok se znaÄajan dio prihoda oÄekuje od pomoÄ‡i s nacionalne razine te fondova s obzirom da su pripremljeni projekti koji Ä‡e se u narednoj godini kandidirati.

– Å to se tiÄe velikih projekata svakako treba istaknuti 14 milijuna kuna za sanaciju deponije otpada te joÅ¡ 2,2 milijuna kuna za projekt reciklaÅ¾nog dvoriÅ¡ta. Sredstva za sanaciju otpada osigurala bi se preko Fonda za za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost kao i 80 posto troÅ¡kova reciklaÅ¾nog dvoriÅ¡ta dok Ä‡e preostalih 20 posto osigurati grad iz svojih sredstava – pojasnio je prilikom predstavljanja proraÄuna gradonaÄelnik JenkaÄ.

Nadalje u proraÄun je uvrÅ¡ten i iznos od 700 tisuÄ‡a kuna iz Ministarstva kulture za nastavak obnove utvrde Grebengrad. Valja istaknuti i projektiranje javne rasvjeta u centru Novog Marofa u iznosu od 800 tisuÄ‡a kuna gdje se oÄekuje sufinanciranje Fonda u iznosu od 40 posto. U proraÄunu se nalazi i projekt javne rasvjete odnosno zamjena sadaÅ¡njih rasvjetnih tijela LED rasvjetom po ESCO modelu vrijedan 8 milijuna kuna. Radi se o rasvjeti na podruÄju cijelog Novog Marofa.

– Posebno moram istaknuti projekt dogradnje djeÄjeg vrtiÄ‡a od 8,3 milijuna kuna. Projekt Ä‡e se prijaviti na Mjere 7,4 ruralnog razvoja. Oko 3 milijuna kuna vrijedna je rekonstrukcija ulice Otona IvekoviÄ‡a i Nikole Å ubiÄ‡a Zrinskog. RijeÄ je o projektima koji Ä‡e podiÄ‡i standard Å¾ivota u naÅ¡em Novom Marofu – naglasio je JenkaÄ.

Å to se tiÄe kanalizacije planiraju se radovi vrijedni 8 milijuna kuna u Gornjem MakojiÅ¡Ä‡u i naselju Grana. Od tog iznosa 10 posto sufinancira grada a ostatak Hrvatske vode. PredviÄ‘en je i poÄetak projektiranja Aglomeracije, zatim ureÄ‘enje pet nerazvrstanih cesta na podruÄju grada, ureÄ‘enje Å¾upanijskih cesta s pjeÅ¡aÄkim stazama, kandidatura na natjeÄaj MUP-a za sigurnost cestovnog prometa, izmjene i dopune prostornog plana, te ureÄ‘enje drugih cestovnih pravaca za Å¡to je veÄ‡ postignut dogovor s Hrvatskim cestama.

-I u iduÄ‡oj godini znaÄajna sredstava u proraÄunu osigurana su za predÅ¡kolski odgoj i obrazovanje odnosno 3,7 milijuna kuna za sufinanciranje vrtiÄ‡a te 760 tisuÄ‡a kuna za ostale javne potrebe u Å¡kolstvu. Å to se tiÄe potreba u kulturi osigurano je 2 milijuna kuna iz Äega se financira rad PuÄkog otvorenog uÄiliÅ¡ta, knjiÅ¾nice te brojnih udruga. Vatrogasci Ä‡e u iduÄ‡oj godini dobiti 750 tisuÄ‡a kuna, dok Ä‡e se za sport osigurati 470 tisuÄ‡a kuna – zakljuÄio je JenkaÄ.

Osim proraÄuna koji je dobio “zeleno” svjetlo Gradskog vijeÄ‡a prihvaÄ‡eno je i izvjeÅ¡Ä‡e gradonaÄelnika JenkaÄa za prvu polovicu ove godine. Ono Å¡to svakako treba istaknuti da je u prvih Å¡est mjeseci znaÄajno smanjen manjak i sada iznosi neÅ¡to viÅ¡e od 200 tisuÄ‡a kuna.

Naime, u prvih Å¡est mjeseci viÅ¡ak prihoda iznosi je gotovo dva milijuna kuna. Ovakvim financijskim poslovanjem i prije svega Å¡tednjom, ali i poveÄ‡anjem prihoda, gotovo je potpuno saniran manjak koje je ova gradska vlast naslijedila iz prijaÅ¡njih godina.

Od veÄ‡ih projekta i pripremnih poslova gradonaÄelnik JenkaÄ u izvjeÅ¡Ä‡u je istaknuo javnu rasvjetu, radove na projektiranju istoÄne obilaznice, rjeÅ¡avanje prometnih problema odnosno poveÄ‡anje sigurnosti u prometu rjeÅ¡avanjem brojnih problema. Tu je i rjeÅ¡avanje problematike vodoopskrbe, podsjetio je na dovrÅ¡etak vodovoda KljuÄ-OÅ¡trice, pripremu sanacije odlagaliÅ¡ta, reciklaÅ¾nog dvoriÅ¡ta, kao i izradu plana gospodarenja otpadom. Radilo se na pripremi neophodne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju djeÄjeg vrtiÄ‡a, ureÄ‘enju druÅ¡tvenih domova, izgradnji igraliÅ¡ta, zaÅ¡titi spomenika kulture. Veliki posao obavljen je na pripremi projekata financiranih iz EU fondova, zatim Aglomeraciji te ureÄ‘enju Å¾eljezniÄkog kolodvora.

s.k./vzaktualno.hr

ProizvoÄ‘aÄi prehrambenih proizvoda poveÄ‡ali dobit za 44 %

5. prosinca 2016.

191

Prema podacima iz obraÄ‘enih godiÅ¡njih financijskih izvjeÅ¡taja, u 2015. godini poslovao je 1721 poduzetnik Äija je preteÅ¾ita djelatnost proizvodnja prehrambenih proizvoda, kod kojih je bilo 43.588 zaposlenih, Å¡to je u odnosu na prethodnu godinu poveÄ‡anje broja zaposlenih za 4,5 %, objavila je Fina.

Ukupni prihod poduzetnika promatranog odjeljka djelatnosti ostvaren u 2015. godini iznosio je 33,3 milijarde kuna, Å¡to je poveÄ‡anje za 6,3 % u odnosu na prethodnu godinu. U 2015. godini proizvoÄ‘aÄi prehrambenih proizvoda iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 931,5 milijuna kuna, Å¡to je poveÄ‡anje neto dobiti za 43,7 % (od ukupnog broja, s dobitkom je poslovalo njih 67,3 %).

ProsjeÄna mjeseÄna obraÄunata neto plaÄ‡a (NKD 10) iznosila je 4.396 kuna, Å¡to je za 1,2 % viÅ¡e u odnosu na prethodno razdoblje te za 12,4 % manje od prosjeÄne mjeseÄne neto plaÄ‡e zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.019 kuna).

Promatrano na razini Å¾upanija, najviÅ¡e poduzetnika u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda ima sjediÅ¡te u Gradu Zagrebu (300), Splitsko-dalmatinskoj (215) i ZagrebaÄkoj Å¾upaniji (140). NajveÄ‡i su prihod ostvarili poduzetnici sa sjediÅ¡tem u Gradu Zagrebu (10,0 milijardi kuna), ZagrebaÄkoj (3,7 milijardi kuna) i VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji (3,2 milijarde kuna), a najveÄ‡i prihod po poduzetniku ostvarili su proizvoÄ‘aÄi prehrambenih proizvoda VaraÅ¾dinske (47,6 milijuna kuna) i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije (45,6 milijuna kuna).

Vrijedi istaknuti da je pet istih poduzetnika na rang listama TOP 10 po ukupnome prihodu, po broju zaposlenih i po neto dobiti, a to su: DUKAT d.d., LEDO d.d., PIK VRBOVEC – MESNA INDUSTRIJA d.d., PODRAVKA d.d. i MESNA INDUSTRIJA BRAÄ†A PIVAC d.o.o. NajveÄ‡i ukupni prihod ostvarilo je druÅ¡tvo VINDIJA d.d., u iznosu od 2,6 milijardi kuna, Å¡to je udio od 7,7 % u ukupnim prihodima proizvoÄ‘aÄa prehrambenih proizvoda.

VINDIJA d.d. iskazala je pozitivan financijski rezultat poslovanja u 2015. godini tj. ostvarila je neto dobit u iznosu od 15,7 milijuna kuna Å¡to je za 5,5 % manje u odnosu na 2014. godinu. DruÅ¡tvo je zaposlenima, njih 1042, obraÄunalo prosjeÄnu mjeseÄnu neto plaÄ‡u u iznosu od 5.153 kune.

www.vzaktualno.hr

IgraÄke i slikovnice za male bolesnike

5. prosinca 2016.

156

Povodom blagdana svetog Nikole varaÅ¾dinski Interesni odbor Å¾ena Narodne stranke – reformisti organizirao je darivanje djece na Odjelu pedijatrije varaÅ¾dinske opÄ‡e bolnice. Darovane su igraÄke, slikovnice i poklon paketi koji su razveselili najmlaÄ‘e.

Poklone su predale potpredsjednica Reformista i predsjednica Gradske organizacije Reformista VaraÅ¾din Natalija MartinÄeviÄ‡, potpredsjednik Gradske organizacije Darko Detelj i predsjednica Interesnog odbora Å¾ena Vlasta CindriÄ‡ u pratnji Älanica.

Iz stranke zahvaljuju ravnateljici bolnice Sanji Zember, dr. med., voditeljici Odjela pedijatrije NataÅ¡i MesariÄ‡ AntoliÄ‡, dr. med., i pomoÄ‡niku ravnateljice za sestrinstvo Damiru Poljaku, dipl. med. techn., na srdaÄnoj dobrodoÅ¡lici.

U ovo blagdansko vrijeme poklon od srca najmanje je Å¡to svatko od nas moÅ¾e uÄiniti stoga nam je drago da smo razveselili djecu koja naÅ¾alost svetog Nikolu neÄ‡e doÄekati u svojim domovima, istiÄu iz Narodne stranke – reformisti.

www.vzaktualno.hr

U Cammeu tvrde da u VaraÅ¾dinu i drugim gradovima rade legalno

5. prosinca 2016.

154

Nakon Å¡to je u petak ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg ButkoviÄ‡ javno rekao da je poslovni model po kojem tvrtka Cammeo posluje u Splitu nelegalan, Uprava Cammeo grupe je u ponedjeljak odluÄila obustaviti poslovanje u tome gradu. I dok je Cammeo grupa u tom gradu prestala raditi u toj tvrtci tvrde da u svim ostali gradovima, ukljuÄujuÄ‡i i VaraÅ¾din, rade u skladu sa zakonom.

-Tijekom protekla dva tjedna, inspekcija je u Splitu iz prometa iskljuÄila Äak 14 Cammeovih vozila, kaznivÅ¡i Cammeo s oko milijun kuna. S obzirom na to da je ovo prvi put da je neko nadleÅ¾no tijelo iznijelo stav o modelu poslovanja koji veÄ‡ godinama provode turistiÄke agencije i razne rent-a-car kompanije, Cammeo grupa je odluÄila postupiti sukladno zakonu. Kao tvrtka koja se u svojem poslovanju rukovodi najviÅ¡im profesionalnim standardima poÅ¡tujuÄ‡i pritom sve zakonske odredbe, Cammeo grupa spremna je suraÄ‘ivati s resornim ministarstvom i svim nadleÅ¾nim sluÅ¾bama kako bi pridonijela razvoju procesa liberalizacije – doznajemo u Cammeo grupi. Ujedno tvrde da u svim drugim gradovima rade potpuno legalno.

â€žU svim gradovima u kojima poslujemo, radimo potpuno legalno i ne Å¾elimo biti prozivani za nelegalan rad. Å½alosti nas Äinjenica Å¡to su najveÄ‡i protivnici liberalizacije taksi-trÅ¾iÅ¡ta najveÄ‡i porezni duÅ¾nici. Obustavljamo rad u Splitu jer nam je ministarstvo dalo Ävrsta jamstva i obeÄ‡anje da Ä‡e se proces liberalizacije provesti te se toplo nadamo da Ä‡e do toga doÄ‡i u Å¡to je moguÄ‡e skorijem roku “ rekao je izmeÄ‘u ostalog generalni direktor Cammeo grupe Vladimir Minovski.

www.vzaktualno.hr

NesebiÄno daruju svoje vrijeme i znanje

5. prosinca 2016.

175

Danas su u varaÅ¾dinskoj Gradskoj vijeÄ‡nici uruÄena priznanja varaÅ¾dinskim najvolonterima s razliÄitih podruÄja djelovanja. Priznanja najboljim volonterima povodom Dana volontera tradicionalno dodjeljuje Udruga Franjo KoÅ¡Ä‡ec, a uz predsjednicu Ana-Mariju RunjiÄ‡ priznanja je predao gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

Najvolonteri su Franjo PaniÄ‡ i Kristina Vinter koji su pomagali Vesni DaboviÄ‡ koja se teÅ¡ko kreÄ‡e nakon moÅ¾danog udara, Antonija Milak iz Centra za volontiranje i humanitarni rad Fakulteta organizacije i informatike, Damir Vujnovac, jedini hrvatski sudionik humanitarnog saharskog maratona, Kata Pavlek i Rifat Trpeza iz Udruge umirovljenika Grada VaraÅ¾dina te Leona ArtiÄ‡, Marijana Kolednjak i Petra BleÅ¾ekoviÄ‡ koje su sudjelovale u programu â€žZa osmijeh djeteta u bolnici“ varaÅ¾dinskog DND-a.

Priznanja su dobili i uÄenici Druge gimnazije koji su se istaknuli u projektu â€žSocio Movens“. To su Lorena Habulan, Martina Furjan, Karlo Furjan, Valerija Crnov, Paolla PretkoviÄ‡, Izabela ZorÄec, Matija Koren, Luna LabaÅ¡, Helena LaliÄ‡, Petra HorvatiÄ‡, Maja ÄŒovran, Lorena SaboliÄ‡, Katarina Martinez, Ivona HrastiÄ‡, Dora Jurak, Petra KapeÅ¡, Ksenija MatijaÅ¡ec, Karla KonjiÄ‡, Iva BlazinariÄ‡, Antonija KoÅ¾iÄ‡ i Lana Loborec te njihov voditelj profesor savjetnik SaÅ¡a Josip Milec.

– Jedna je od ljepÅ¡ih prigoda kada dijelimo nagrade najvolonterima. Radi se o ljudima koji dobrovoljno daruju svoje vrijeme, znanje i iskustvo za pomoÄ‡ osobama ili druÅ¡tvu. To opisuje vrijednost voluntarizma. ÄŒuli smo danas jako lijepe priÄe i zaista se grad VaraÅ¾din pokazuje kao sredina koja ima prekrasne ljude velikog srca koji su spremni dati dio sebe, a za uzvrat dobiti smijeÅ¡ak ili rijeÄ hvala. MoÅ¾emo biti ponosni na njih – rekao je gradonaÄelnik HabuÅ¡.

– Nekad je bilo normalno da pomogneÅ¡ prvom susjedu ili nekome drugome. U posljednje vrijeme su se ljudi otuÄ‘ili i nemaju vremena jedni za druge. Zato je vaÅ¾no isticati volontiranje jer su svi ti ljudi uloÅ¾ili svoje vrijeme da bi pomogli nekome, poznatom ili Äak nepoznatome – rekla je predsjednica Udruge Franjo KoÅ¡Ä‡ec, koja je dodala da u VaraÅ¾dinu imaju registriranih 600-injak volontera.

Franju PaniÄ‡a iznenadili su priznanjem.

– Nije bilo teÅ¡ko jer smo uvijek spremni pomoÄ‡i jedni drugima. Pomagao sam Vesni koja je doÅ¾ivjela moÅ¾dani udar, a sama je Å¾ivjela i trebala joj je pomoÄ‡. Ja sam njezin poÅ¡tar pa sam joj kupovao i donosio hranu, a i pomagao u kuÄ‡i koliko je trebalo – ispriÄao je jedan od varaÅ¾dinskih najvolontera.

n.k. / www.vzaktualno.hr