U sklopu Srijede u Muzeju, sinoć je po prvi put za javnost otvorena zgrada Žitnice, srednjovjekovni objekt u kompleksu varaždinskoga Staroga grada, koji je od nedavno na koriÅ¡tenje dobio Gradski muzej Varaždin. Ovo monumentalno zdanje desetljećima je bilo nedostupno oÄima javnosti, jer se unutra Äuvao dio gradiva Državnoga arhiva.
Arhivska građa ovo ljeto je preseljena, a odlukom varaždinskoga Gradskog vijeća Žitnica je dodijeljena Muzeju, koji će u tome prostoru prezentirati dosad neizloženi dio svojega fundusa. No, razradi konkretne muzeološke koncepcije prethode konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja, s obzirom na to da se ona do sada nikada nisu sustavno provodila, te nakon toga opsežna građevinska obnova.
– 16.11.1925. osnovan je Gradski muzej Varaždin koji poÄiva na tri muzejska stupa, muzejskoj graÄ‘i, muzejskim djelatnicima i muzejskim prostorima. Ovo nam je znaÄajan dan kada smo nakon niza desetljeća ponovo dobili joÅ¡ jedan prostor, prostor izuzetne vrijednost. Rijetko je gdje u centru grada prostor star 500-600 godina o kojem se ne zna mnogo. Ispostavlja se da je i naziv pogreÅ¡an, da se uopće ne radi o žitnici. Nakon istraživanja bit će odreÄ‘ena i namjena prostora. GraÄ‘e i ideja imamo za barem tri žitnice. Varaždin će za nekoliko godina dobit novu kulturnu i turistiÄku atrakciju – rekao je ravnatelj GMV-a Miran Bojanić Morandini o objektu neto povrÅ¡ine 400 Äetvornih metara na tri etaže.
StruÄnjaci iz Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu već su proÅ¡le godine napravili prvi arhitektonski snimak Žitnice, dok su ove jeseni zapoÄela konzervatorsko-restauratorska istraživanja. Za tu svrhu dio troÅ¡kova pokrilo je Ministarstvo kulture, a nastavak projekta u ovoj godini iz vlastitih prihoda osigurao je Muzej u iznosu od 50 tisuća kuna. DosadaÅ¡nja istraživanja pokazala su da je ta zgrada vjerojatno izgraÄ‘ena istodobno kad i utvrda na Starome gradu, a otkrivena arhitektonska obilježja upućuju na njezinu obrambenu funkciju.
– Najstariji nalaz su strelnice iz 15. stoljeća. Pouzdano znamo za kasniju baroknu fazu i izmeÄ‘u 1931. i 1935. zadnje zahvate kada su zamijenjene meÄ‘ukatne konstrukcije , drvene betonskima. Od tada do danas je Državni arhiv bio korisnik. Iduće godine nastavljamo s arheoloÅ¡kim istraživanjima – najavila je Daria Å karpa Dubreta iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Ovim prvim javnim predstavljanjem ovoga tajanstvenoga zdanja na Starome gradu ujedno je obilježena i 91. godišnjica osnutka Gradskog muzeja Varaždin.
n.k. / www.vzaktualno.hr
