2016. – Stranica 147

6. studenoga 2016.

167

Od kukuruzne krupice moÅ¾e se pripremiti i zlevanka, koja bi nakon kranjske kobasice, terana i varaÅ¾dinskog zelja, mogla izazvati nove prijepore izmeÄ‘u Slovenije i Hrvatske, piÅ¡e hrt.hr. Naime svojataju je i Å¾ele zaÅ¡tititi kao izvorno jelo u skladu s europskim propisima i slovenski Prekmurci, i Hrvati gdje se ona tradicionalno priprema od MeÄ‘imurja do Podravine.

Zlevanka ili zlevka prisutna je u MeÄ‘imurju, varaÅ¾dinskome kraju, Zagorju, ali i Sloveniji. Pa su se tamoÅ¡nji etnolozi potrudili te promoviraju zlevanku kao slovenski specijalitet. Od Lendave i Murske Sobote do Ptuja organiziraju â€žZlevankijadu“, a govori se i o zaÅ¡titi zlevanke na razini Europske unije, kao proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom u Sloveniji. Ne slaÅ¾u se s time MeÄ‘imurci koji smatraju da je zlevanka vezana uz ovaj kraj.

www.vzaktualno.hr / hrt.hr

Prva u nizu tribina o poljoprivredi

6. studenoga 2016.

149

Gradska organizacija SDP-a VaraÅ¾din je u suradnji sa svojim ogrankom KuÄ‡ani – Zbelava organizirala tribinu o poljoprivredi. U Vatrogasnom domu u Gornjem KuÄ‡anu okupilo se dosta zainteresiranih koji su doÅ¡li Äuti informacije o povrÄ‡arstvu, zaÅ¡titi povrÄ‡a, upotrebi pesticida i sliÄnim temama koje daju uÄinkovitiju i kvalitetniju proizvodnju povrÄ‡a.

Predavanje i savjete okupljenima dale su dvije agronomkinje, Dijana VidoviÄ‡ i Simona MurkoviÄ‡, koje veÄ‡ viÅ¡e godina rade upravo na promicanju i kvaliteti proizvodnje povrÄ‡a. U SDP-u im posebnu zahvaljuju jer su svoje bogato znanje podijelile s poljoprivrednicima besplatno.

Okupljenim graÄ‘anima na tribini su se prikljuÄili i tajnik varaÅ¾dinskog SDP-a Vitomir Stanek, i predsjednik Alen KiÅ¡iÄ‡ koji je kratko pozdravio sve nazoÄne na poÄetku tribine.

– Iznimno smo zadovoljni odazivom graÄ‘ana na ovu tribinu jer pokazuje da smo ponudili pravu temu. Ova prigradska naselja imaju dosta ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i drago nam je da smo mogli osigurati jednu ovakvu tribinu prepunu korisnih savjeta za bolju proizvodnju. Nama je kao stranci cilj da Å¡to viÅ¡e budemo meÄ‘u graÄ‘anima i da razgovaramo o raznim temama iz svakodnevnog Å¾ivota, a ne nuÅ¾no samo o teÅ¡kim politiÄkim temama. Upravo zato, ovo nije politiÄka tribina, nego tribina na kojoj se Äuje rijeÄ struke. Veseli nas ovakav odaziv, kao i Äinjenica da smo veÄ‡ praktiÄno dogovorili sljedeÄ‡u takvu tribinu na poziv naÅ¡eg ogranka u Gojancu – istaknuo je na poÄetku tribine predsjednik varaÅ¾dinskog SDP-a i zamjenik Å¾upana KiÅ¡iÄ‡ naglasivÅ¡i kako stranaÄko vodstvo jako veseli dobar odaziv i reakcije graÄ‘ana na brojne aktivnosti koje stranka radi kako bi Å¡to viÅ¡e pristupila graÄ‘anima i svakodnevnim temama s kojima se susreÄ‡u.

www.vzaktualno.hr

Skup o povijesti Å¾upe Bednja

6. studenoga 2016.

139

Znanstveni skup o povijesti Å¾upe Bednja odrÅ¾at Ä‡e se u petak, 11. studenog, s poÄetkom u 17 sati u viÅ¡enamjenskoj dvorani dvorca TrakoÅ¡Ä‡an, najavili su iz VaraÅ¾dinske biskupije.

Izlagat Ä‡e Ivan MravlinÄiÄ‡, profesor povijesti i povijesti umjetnosti, viÅ¡i kustos muzeja Dvorca TrakoÅ¡Ä‡an, o temi â€žKapela Sv. KriÅ¾a u trakoÅ¡Ä‡anskom perivoju, Bednjanski svadbeni obiÄaji, Bednjanski kraj kao dio trakoÅ¡Ä‡anskog vlastelinstva“, mr. sc. AnÄ‘elko KoÅ¡Ä‡ak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeniÅ¡ta u Zagrebu, o temi â€žÅ½upa, Å¾upnici i pojedina dogaÄ‘anja iz vjerskog Å¾ivota te osvrt na starije popise obitelji Å¾upe Bednja“, Ivana PeÅ¡kan, dipl. povjesniÄarka umjetnosti i talijanistica, govorit Ä‡e o temi â€žSakralna gradnja na podruÄju Å¾upe Bednja, s osvrtom na konzervatorsko-restauratorske zahvate“, a Vesna Pascuttini-Juraga, dipl. povjesniÄarka umjetnosti i etnologinja, o pokretnom inventaru Å¾upne crkve u Bednji.

U kulturno-umjetniÄkom dijelu nastupit Ä‡e glazbeni sastav Kavaliri i mladi recitatori koji Ä‡e recitirati na bednjanskom.

Znanstveni skup odrÅ¾ava se u organizaciji Å¾upe Bednja i Å¾upnika vlÄ. Nevena BlaÅ¾ona.

www.vzaktualno.hr

Vjetar stvara probleme u prometu

6. studenoga 2016.

156

Prema prognozi DHMZ-a danas u veÄ‡ini krajeva oblaÄno i kiÅ¡ovito, vjetrovito i iznadprosjeÄno toplo. KiÅ¡a Ä‡e povremeno biti obilnija, osobito na sjevernom Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj, dok Ä‡e najmanje padati u Slavoniji. Puhat Ä‡e umjeren do jak jugozapadnjak, povremeno s olujnim udarima, a na Jadranu jako i olujno jugo i juÅ¾ni vjetar. NajniÅ¾a jutarnja temperatura zraka od 10 do 15, na Jadranu od 13 do 18, a najviÅ¡a dnevna uglavnom od 17 do 22 Â°C, u gorju malo niÅ¾a.

Sutra, u ponedjeljak, preteÅ¾no oblaÄno, povremeno s kiÅ¡om, koja joÅ¡ na juÅ¾nom Jadranu moÅ¾e biti i izraÅ¾enija. Vjetar u unutraÅ¡njosti uglavnom slab, na Jadranu umjereno do jak jugozapadnjak i jugo, prolazno i sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na Jadranu 10 do 15, a najviÅ¡a dnevna izmeÄ‘u 10 i 15, na Jadranu od 15 do 20 Â°C.

Prema posljednjim informacijama iz HAK-a, zbog olujnog vjetra, autocesta A6 Rijeka-Zagreb izmeÄ‘u Ävorova Kikovica i Delnice otvorena je samo za osobna vozila. Obilazak za ostale skupine vozila je drÅ¾avnom cestom DC3 kroz Gorski kotar. Na Jadranskoj magistrali (DC8) izmeÄ‘u Novog Vinodolskog i Senja zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila). Jak vjetar povremeno usporava promet i autocesti A1 izmeÄ‘u Ävorova Bosiljevo i OtoÄac.

Kolnici su mjestimice mokri ili vlaÅ¾ni i skliski od kiÅ¡e u veÄ‡em dijelu zemlje. MoguÄ‡i su odroni. VozaÄima savjetuju da prilagode brzinu i naÄin voÅ¾nje uvjetima na cestama te odrÅ¾avaju sigurnosni razmak izmeÄ‘u vozila.

Zbog izlijevanja vode na cestu zatvorena je za sav promet Å¾upanijska cesta Å½C5033 Brod na Kupi-KuÅ¾elj-GaÅ¡parci.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Iz Koprivnice sa šest medalja

6. studenoga 2016.

151

Na 7. PlivaÄkom kupu grada Koprivnice u subotu je nastupilo oko 350 natjecatelja iz 13 klubova, a meÄ‘u njima je bilo i njih 14, devet plivaÄa i pet plivaÄica, iz PK VaraÅ¾din. U Koprivnici su plivali Teodora Liber Kos, Patricija Å vetak, Karla Prcela, Simona CrnÄiÄ‡, Ivona JurkoviÄ‡, Elena Samobor, Ivana Jakopanec, Tamara Flegar, Anamaria CmreÄak, Adam KaziÄ‡, David BrleniÄ‡, Vito Makoter, Nikola KljuÄariÄ‡ i Lovro PintariÄ‡.

Tri zlatne medalje osvojila je Patricija Å vetak, na 50 slobodno, 50 leÄ‘no i 100 slobodno, jednu zlatnu na 50 prsno i jednu srebrnu na 50 leÄ‘no osvojila je Teodora Liber Kos, a bronÄanu medalju na 50 delfin Lovro PintariÄ‡. VaraÅ¾dinski plivaÄi isplivali su i 29 osobnih rekorda. Iz kluba dodaju da su prvi nastup na natjecanjima imali Teodora Liber Kos, Karla Prcela, Adam KaziÄ‡, Elena Samobor i David BrleniÄ‡.

n.k. / www.vzaktualno.hr

BandiÄ‡ miÄe svoje ime iz naziva stranke

6. studenoga 2016.

158

Predsjednik stranke BandiÄ‡ Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, Milan BandiÄ‡, “izbacuje” sebe iz stranke odnosno svoje ime iz naziva stranke. Objavio je to u subotu na stranaÄkom savjetovanju da se stranka od slijedeÄ‡e SkupÅ¡tine zove Stranka rada i solidarnosti.

“Kada smo osnivali stranku u nazivu stranke smo stavili i moje ime radi prepoznavanja stranke na izbornim listama uoÄi parlamentarnih izbora 2015. godine. Danas viÅ¡e za to nema potrebe jer smo u dva izborna ciklusa potvrdili da smo parlamentarna stranka”, istaknuo je Milan BandiÄ‡ na stranaÄkom savjetovanju na temu “Razvojni potencijali mjesne samouprave u Gradu Zagreb”. SkupÅ¡tina i eventualna promjena imena stranke trebala bi se odrÅ¾ati do kraja godine.

www.vzaktualno.hr/Poslovni.hr

Od VaraÅ¾dina do Pule

6. studenoga 2016.

165

Nakon Å¡to je studeni poÄeo izvedbom â€žSkupÅ¡tine“ u KriÅ¾u, Kerekesh teatar joÅ¡ Ä‡e se deset puta pojaviti na pozornicama od VaraÅ¾dina do Pule.

U utorak Ljubomir KerekeÅ¡ s â€žDimnjaÄarom“ gostuje u ÄakoveÄkom hotelu Park, a potom slijede tri izvedbe â€žKrtica“ u VaraÅ¾dinu. Dva termina predstave u utorak, 15. studenog, su rezervirana, a Jana KerekeÅ¡a u borbi protiv â€žKrtica“ moÅ¾ete pogledati u petak, 18. studenog, u 20 sati u vatrogasnom domu u BiÅ¡kupcu, kao rezultat suradnje Kerekesh teatra i NK Varteksa.

Predstava za djecu â€žGrimmix“ u Koprivnici gostuje u subotu, 19. studenog, a dan kasnije i u Krapini. Istoga dana Kerekesh teatar Ä‡e i do Dugog Sela s predstavom â€žOÄeÅ¡ neÄeÅ¡, doktor“. S tom predstavom teatar putuje i u Pulu u Äetvrtak, 24. studenog. Slijedi povratak u VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju. Legendarni â€žDimnjaÄar“ bit Ä‡e izveden u druÅ¡tvenom domu u Novoj Vesi u subotu, 26. studenog, a â€žLjubaf“ dan kasnije u varaÅ¾dinskom kazaliÅ¡tu.

ViÅ¡e informacija moÅ¾ete pronaÄ‡i na facebooku Kerekesh teatra.

n.k. / www.vzaktualno.hr

HDZ i dalje na vrhu, SDP zaostaje gotovo za 10 posto

6. studenoga 2016.

226

Novo istraÅ¾ivanje agencije 2×1 komunikacije provedeno na 925 ispitanika pokazuje da je HDZ i dalje najjaÄa politiÄka opcija sa 27,5 posto glasova. Iza njega je SDP sa gotovo 10 posto zaostatka, odnosno 18,2 posto potpore biraÄa u ovom trenutku.

Rezultati ankete pokazuju da joÅ¡ samo jedna politiÄka opcija prelazi izborni prag, a to je Most sa neÅ¡to viÅ¡e od 8 posto. Å½ivi zid ima 2,3 posto, IDS je na jedan posto, a sve ostale politiÄke stranke imaju ispod 0,5 posto. Andrej PlenkoviÄ‡ najpozitivniji je politiÄar za 22,59% ispitanika. Slijede Kolinda Grabar KitaroviÄ‡ (15,02%) i Zlatko HasanbegoviÄ‡ (8,86%) koji imaju bolju percepciju u odnosu na proÅ¡li mjesec. Zoran MilanoviÄ‡ i dalje je na nezahvalnom mjestu najveÄ‡eg negativca (20,32%) iako se taj postotak pomalo smanjuje iz mjeseca u mjesec. Na drugo je mjesto negativaca doÅ¡ao predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej PlenkoviÄ‡ (6,59%).

www.vzaktualno.hr/Direktno.hr

Pušenje izaziva promjene na DNK

6. studenoga 2016.

153

PuÅ¡enje nedvojbeno ostavlja stotine trajnih promjena na staniÄnom DNK, a to je put koji vodi u rak. Potvrdili su to znanstvenici s Cambridgea i iz Los Alamos National Laboratoryja u New Mexicu, piÅ¡e Jutarnji.hr. U studiji objavljenoj u Äasopisu Science dokazana je izravna veza izmeÄ‘u broja popuÅ¡enih cigareta i broja mutacija DNK.

Sekvencioniranjem tisuÄ‡a genoma tumora znanstvenici su otkrili da puÅ¡enje kutije cigareta dnevno u prosjeku svake godine stvara 150 novih mutacija na pluÄ‡ima, Å¡to je stotinjak viÅ¡e nego Å¡to se prirodno dogaÄ‘a zbog starenja. Jednom nastale promjene ne mijenja niti odustajanje od puÅ¡enja jer je Å¡teta uÄinjena i popravka viÅ¡e nema. Znanstvenici tvrde da analizom DNK tumora mogu objasniti uzroke i drugih vrsta raka, odnosno dokazati da su cigarete generatori zloÄ‡udnih bolesti. Naime, odavno je poznato da kemikalije iz duhanskog dima poveÄ‡avaju rizik za barem 17 vrsta raka, ali toÄni molekularni mehanizmi kroz koje se mutira DNK i dovodi do tumora u raznim tkivima nikad nisu bili do kraja razjaÅ¡njeni.

– Å to je viÅ¡e mutacija, to je veÄ‡a opasnost da Ä‡e se promjene pojaviti u kljuÄnom genu koje zovemo tumorskima, a koje zapravo pretvaraju normalnu stanicu u stanicu raka – kaÅ¾e glavni autor studije Mike Stratton.

IstraÅ¾ivaÄi tvrde da se u tkivima kao Å¡to su pluÄ‡na, koja su izravno izloÅ¾ena puÅ¡enju, mogu naÄ‡i mutacije s potpisom kemikalija iz duhanskog dima od kojih je barem 60 kancerogenih. Isti obrazac se ne dogaÄ‘a u, primjerice, mokraÄ‡nom mjehuru koji nije izravno izloÅ¾en, ali je dokazano da i u drugim organima puÅ¡enje ubrzava prirodni proces mutacije. Naime, neka se oÅ¡teÄ‡enja DNK dogaÄ‘aju direktno, a neke mutacije su suptilnije, odnosno prekidaju uobiÄajeno funkcioniranje stanica.

ViÅ¡e mutacija znaÄi veÄ‡u vjerojatnost razvoja zloÄ‡udnih bolesti. Znanstvenici upozoravaju da bi se pojavnost raka pluÄ‡a, kao jednog od najsmrtonosnijih, mogla znaÄajno smanjiti smanjenjem broja puÅ¡aÄa. U Hrvatskoj od raka pluÄ‡a, primjerice, svake godine oboli oko 3000 osoba, a gotovo isti broj i umire.

www.vzaktualno.hr / jutarnji.hr

U prošloj godini roÄ‘eno najmanje beba ikad u Hrvatskoj

6. studenoga 2016.

154

Prema podacima iz svih hrvatskih bolnica koje analizira i obraÄ‘uje Hrvatski zavod za javno zdravstvo proÅ¡le je godine roÄ‘eno najmanje beba ikada u povijesti zemlje. RijeÄ je 372,52 bebe Å¡to je 2,314 beba manje nego u prethodnoj godini.

Hrvatska je tako meÄ‘u zemljama s najmanjom stopom novoroÄ‘enih na 1,000 stanovnika u Europskoj uniji. DruÅ¡tvo joj prave susjedna Italija, GrÄka i Portugal. Crne brojke pokazuju se i pri usporedbi broja umrlih sa brojem novoroÄ‘enih. Tako je u proÅ¡loj godini broj umrlih bio za viÅ¡e od 16 tisuÄ‡a veÄ‡i u odnosu na novoroÄ‘ene. NajveÄ‡a razlika izmeÄ‘u umrlih i novoroÄ‘enih je u OsjeÄko-baranjskoj Å¾upaniji.

VeÄ‡inu rodilja proÅ¡le godine Äinile su Å¾ene u dobnoj skupini izmeÄ‘u 30 i 34 godine, a u odnosu na prethodnu godinu poveÄ‡ao se broj rodilja zu dobi izmeÄ‘u 35 i 39 godina Å¡to se pripisuje trendu odgaÄ‘anja trudnoÄ‡e.

www.vzaktualno.hr/VeÄernji list