2016. – Stranica 168

JenkaÄ posjetio Europski centar za obnovljive izvore energije

28. listopada 2016.

383

GradonaÄelnik Novog Marofa SiniÅ¡a JenkaÄ u petak je posjetio grad Gussing u austrijskoj pokrajini Burgenland gdje je bio gost tamoÅ¡nje gospodarske komore te Europskog centra za obnovljive izvore energije Gussing (EEE). RijeÄ je o Centru koji je na primjeru Gussinga i okolnih mjesta pokazao kako jedna mala sredina moÅ¾e postati praktiÄki energetski neovisna i stvoriti preduvjete gospodarskog napretka.

Joachim Hacker iz EEE prezentirao je vrlo dobra iskustva u rjeÅ¡avanja problema energetske ovisnosti koriÅ¡tenjem prirodnih resursa, odnosno proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. ToÄnije koriÅ¡tena je biomasa iz Å¡uma, zatim prirodni materijal s oranica i ostali bioloÅ¡ki otpad iz prirode poput liÅ¡Ä‡a koje se sakuplja ÄiÅ¡Ä‡enjem korita kanala i potoka. Predstavnik tvrtke EEE pojasnio je kako se doÅ¡lo od stvaranja energije za kuÄ‡anstva do stvaranja viÅ¡ka energije za industriju, Å¡to se u Gussingu pokazalo kao dobitna kombinacija.

Franjo JandraÅ¡iÄ‡, struÄnjak za obnovljive izvore energije, pojasnio je na primjeru manje opÄ‡ine da je za izgradnju jednog pogona, toplane, trebalo oko 4 milijuna eura. Oko 40 posto investicije osigurano je od strane austrijskih i EU fondova te Å¾upanije. Ostatak investicije je osiguran preko kredita i kuÄ‡anstava koja su dijelom sufinancirala prikljuÄke. U Gussingu i njegovoj okolici postoji trenutno deset takvih pogona koji znaÄe energetsku neovisnost za isto toliko mjesta. JandraÅ¡iÄ‡ je miÅ¡ljenja da u Hrvatskoj postoje velike moguÄ‡nosti, buduÄ‡i da ima 400.000 hektara zapuÅ¡tenog poljoprivrednog podruÄja, koje predstavlja veliki potencijali i gdje bi se iz biomase mogla stvarati energija.

– Ovaj sustav interesantan je na podruÄjima gdje nema plina i plinske mreÅ¾e. Na naÅ¡em podruÄju ima plinske mreÅ¾e, ali ne posvuda. Ovo je dugoroÄan, ali svakako zanimljiv projekt, za koji vidimo da u Gussingu postoji veÄ‡ 20 godina i da funkcionira – zakljuÄio je prilikom posjeta gradonaÄelnik JenkaÄ. Naglasio je i da je projekt, iako iziskuje velika ulaganja, zanimljiv je i zbog Äinjenice da grad veliÄine Novog Marofa samo na elektriÄnu energiju godiÅ¡nje troÅ¡i oko milijun kuna.

JenkaÄ je boravak u Gussingu iskoristio i za razgovor s predstavnikom tamoÅ¡nje gospodarske komore, Thomasom Novoszelom. Predstavio je strukturu i prilike u novomarofskom gospodarstvu, ali i neke od gospodarstvenika grada Novog Marofa. Cilj ovog inicijalnog predstavljanja je stvaranje kontakata te pronalaska moguÄ‡nosti suradnje gospodarstvenika s obiju strana.

– Ovo je prvi korak u cilju postizanja moguÄ‡e gospodarske suradnje koja bi novomarofskim gospodarstvenicima mogla otvoriti neka nova trÅ¾iÅ¡ta – zakljuÄio je JenkaÄ.

www.vzaktualno.hr

U posjetu delegacija Grada Prištine

28. listopada 2016.

203

U Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu upriliÄen je prijem za delegaciju grada PriÅ¡tine u kojoj su bili proÄelnik Odjela za gospodarski razvoj PriÅ¡tine Genc Bashota, voditelj kabineta gradonaÄelnika Fitore Pacolli, proÄelnik Odjela za pravne poslove Ardian Olluri, savjetnik za javnu nabavu u SrediÅ¡njem Odjelu za JPP u Ministarstvu financija Kosova Osman Vishaj te voditelj projektnog odjela u Gradu PriÅ¡tini Granit Berisha.

Goste je na poÄetku prijema pozdravio varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar te ih je tom prilikom upoznao s prednostima Å½upanije, prezentirao turistiÄke i gospodarske potencijale, ali im je i predstavio sve projekte koje Å½upanija provodi na podruÄju obrazovanja. Delegaciju Grada PriÅ¡tine je naroÄito zanimao projekt izgradnje Å¡kolskih graÄ‘evina po modelu JPP-a.

– Izuzetno mi je drago Å¡to se odabrali VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju za posjet i siguran sam da Ä‡ete se uvjeriti da je VaraÅ¾din zanimljiv i kulturno bogat grad, a moram istaknuti kako je VaraÅ¾dinska Å¾upanija najtransparentnija u Hrvatskoj. Ponosimo se nizom projekata, posebno onima koje provodimo na podruÄju obrazovanja, a sve u cilju kako bi naÅ¡i uÄenici i nastavnici imali bolji standard – istaknuo je Å¾upan Å tromar te dodao kako Å½upanija unatrag jedanaest godina najviÅ¡e ulaÅ¾e u obrazovanje, a 2005. godine je krenula u projekt izgradnje Å¡kolskih objekata po modelu javno-privatnog partnerstva Äiji primjer primjenjuje prva u hrvatskoj praksi. Napomenuo je kako su izgradnja i odrÅ¾avanje financirani su od strane privatnog partnera, a Å½upanija se obvezala na plaÄ‡anje mjeseÄne naknade u razdoblju od 20 do 30 godina.

Prezentaciju o izgradnji objekata po modelu JPP-a odrÅ¾ao je prof. dr. sc. SaÅ¡a Marenjak s GraÄ‘evinskog fakulteta iz Osijeka koji je naznaÄio kako je po modelu JPP-a u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji izgraÄ‘eno 10 sportskih dvorana te su dograÄ‘ene i izgraÄ‘ene 22 Å¡kole, a time je u Å¡kolstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije uloÅ¾eno 300 milijuna kuna.

– ÄŒinjenica je kako bi se u sluÄaju klasiÄne izgradnje i odrÅ¾avanja utroÅ¡ilo znatno viÅ¡e novaca nego ovim modelom te tako veliku investiciju ne bi bilo moguÄ‡e realizirati klasiÄnim zaduÅ¾ivanjem – naglasio je Marenjak.

Prijemu su prisustvovali v.d. proÄelnica Upravnog odjela za poslove Å¾upana Vlasta Zuber, proÄelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr. sc. Miroslav HuÄ‘ek, savjetnica za javno-privatno partnerstvo i javnu nabavu Anita StrniÅ¡Äak te izvrÅ¡ni koordinatori sluÅ¾be za odobravanje projekata u Agenciji za investicije i konkurentnost Domagoj Dodig i Ljerka Bregant GolubiÄ‡.

Nakon prijema delegacija Grada PriÅ¡tine obiÅ¡la je Prvu Gimnaziju VaraÅ¾din te razgledala Å¡kolu u pratnji domaÄ‡ina.

www.vzaktualno.hr

Podolnjaku Odbor za Ustav

28. listopada 2016.

197

Hrvatski sabor u petak je kompletirao svoja radna tijela izabravÅ¡i njihove Äelnike i Älanove, piÅ¡e Hina, a prenosi Jutarnji.hr.

Odbor za Ustav i Poslovnik vodi Robert Podolnjak iz Mosta, a potpredsjednik tog Odbora je PeÄ‘a Grbin iz SDP-a. Gordan Maras iz SDP-a Äelnik je Odbora za zaÅ¡titu okoliÅ¡a, a potpredsjednik Josip KriÅ¾aniÄ‡ iz HDZ-a.

Odbor za ratne veterane vodi Ivan AnuÅ¡iÄ‡ iz HDZ-a, potpredsjednik je Branimir Bunjac iz Å½ivog zida koji je u Sabor uÅ¡ao umjesto Vladimire Palfi. SiniÅ¡a HajdaÅ¡ DonÄiÄ‡ iz SDP-a na Äelu je Odbora za meÄ‘uparlamentarnu suradnju Hrvatskog sabora.

Za predsjednika Nacionalnog vijeÄ‡a za praÄ‡enje provedbe Strategije suzbijanja korupcije izabran je Å½eljko JovanoviÄ‡ iz SDP-a, a za potpredsjednika AnÄ‘elko StriÄak iz HDZ-a.

KreÅ¡o Beljak je prosvjedovao tvrdeÄ‡i da HSS nitko oko niÄega nije konzultirao. Kolege iz svih stranaka pozvao je da se odreknu naknada koje dobivaju kao Äelnici radnih tijela i da ih usmjere u humanitarne svrhe. Za rad u odborima, neovisno o funkciji, ne postoje naknade, uzvratio mu je HNS-ov Milorad BatiniÄ‡, konstatiravÅ¡i da Beljakov â€žpopulizam“ nije u redu. Rekao mu je i da se Klub HSS-a jasno svrstao uz saborsku poziciju te da ne moÅ¾e malo biti na jednoj, a malo na drugoj stolici.

www.vzaktualno.hr / jutarnji.hr

VaraÅ¾dinsko zelje, hajdina, buÄino ulje i med

28. listopada 2016.

158

U Å¾elji da se obiÄaj pripreme zimnice ne izgubi, da se tradicijski proizvodi istaknu u odnosu na ostale proizvode na trÅ¾iÅ¡tu te da se pomogne malim proizvoÄ‘aÄima u plasmanu njihovih proizvoda i povezivanju s potroÅ¡aÄima, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je projekt â€žSajam zimnice i autohtonih proizvoda“.

Drugu godinu zaredom Sajam zimnice i autohtonih proizvoda odrÅ¾an je danas na Trgu bana JelaÄiÄ‡a u Zagrebu, a svoje proizvode prezentirala su i Äetiri OPG-a s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Tako su svoje proizvode predstavili PPP Zdravko i Marija Cafuk iz Domitrovca, hajdinu kaÅ¡u i proizvode i od hajdine predstavio je OPG PoceduliÄ‡, buÄino ulje izloÅ¾io je OPG Andreje PetroviÄ‡, a med i medicu pokazali su djelatnici Obrta za pÄelarstvo Domed.

Sajam je otvorio zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak, a podrÅ¡ku naÅ¡im OPG-ovima dao je i zamjenik varaÅ¾dinskog Å¾upana Alan KoÅ¡iÄ‡ koji je naglasio kako jer cilj manifestacije oÄuvanje pripreme zimnice, ali i promocija hrvatskih autohtonih proizvoda Äiji nazivi su registrirani i zaÅ¡tiÄ‡eni.

– Ova manifestacija i izloÅ¾ba prilika su za poljoprivredne proizvoÄ‘aÄe da izloÅ¾e i prezentiraju svoje proizvode. S druge strane, sajam nudi ZagrepÄanima, turistima i svim posjetiteljima da kuÅ¡aju i kupe vrhunske hrvatske delicije. VaraÅ¾dinska Å¾upanija svakako ima puno toga za pokazati, naroÄito vrhunsku gastronomiju – rekao je zamjenik Å¾upana.

Prvi Sajam zimnice i autohtonih proizvoda organiziran je proÅ¡le godine na srediÅ¡njem zagrebaÄkom trgu, a ne njemu se predstavilo 77 malih proizvoÄ‘aÄa koji proizvode zimnicu i druge autohtone proizvode, meÄ‘u njima i one Äiji nazivi su zaÅ¡tiÄ‡eni oznakama iz sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Sajmu je prisustvovao i proÄelnik Å¾upanijskog Upravnog odjela za poljoprivredu i zaÅ¡titu okoliÅ¡a dr.sc. Dragutin Vincek.

www.vzaktualno.hr

Špancirfest treÄ‡i put nominiran, nagrada u Zagreb

28. listopada 2016.

155

Å pancirfest je treÄ‡u godinu zaredom uÅ¡ao meÄ‘u tri finalista za nagradu TuristiÄki dogaÄ‘aj godine, koja se dodjeljuje unutar GodiÅ¡njih hrvatskih turistiÄkih nagrada. No, nagrada za turistiÄki dogaÄ‘aj 2015. godine otiÅ¡la je u Zagreb, tamoÅ¡njem Adventu. Uz zagrebaÄki Advent i Å pancirfest za turistiÄki dogaÄ‘aj godine nominirana je bila i splitska Ultra.

TuristiÄki dogaÄ‘aj godine proglaÅ¡en je juÄer u sklopu manifestacije Dani hrvatskog turizma koja se od 26. do 27. listopada odrÅ¾avala u Bolu na BraÄu.

GodiÅ¡nje hrvatske turistiÄke nagrade dodjeljuju Ministarstvo turizma, Hrvatska turistiÄka zajednica i Hrvatska gospodarska komora, a s ciljem daljnjeg poticanja konkurentnosti, inovativnosti i svijesti o odrÅ¾ivom razvoju te podizanju kvalitete usluga i proizvoda u turistiÄkom sektoru.

– NaÄ‡i se u konkurenciji s takve dvije poznate manifestacije, zagrebaÄkim Adventom i splitskom Ultrom i s njima u druÅ¡tvu konkurirati za turistiÄki dogaÄ‘aj godine veliko je priznanje TuristiÄkoj zajednici grada VaraÅ¾dina kao organizatoru Å pancirfesta. Ministarstvo turizma, Hrvatska turistiÄka zajednica i Hrvatska gospodarska komora prepoznali su naÅ¡ trud i vrijednost Å pancirfesta, ali na Å¾alost i treÄ‡u godinu nam je nagrada izmaknula. No, nadam se da Ä‡e sljedeÄ‡e godine nagrada konaÄno doÄ‡i u VaraÅ¾din – istaknula je direktorica TuristiÄkog ureda TuristiÄke zajednice grada VaraÅ¾dina Jelena Toth.

TuristiÄku zajednicu grada VaraÅ¾dina na Danima hrvatskog turizma predstavljale su direktorica Jelena Toth i Smiljana Mlakar, suradnica za razvoj turistiÄkih proizvoda i promociju.

www.vzaktualno.hr

Josip Vincek kandidat za naÄelnika OpÄ‡ine

28. listopada 2016.

147

Na juÄeraÅ¡njoj sjednici PredsjedniÅ¡tva PodruÅ¾nice HNS-a u Donjoj VoÄ‡i, predsjednik PodruÅ¾nice Josip Vincek jednoglasnom je odlukom izglasan za kandidata HNS-a za naÄelnika OpÄ‡ine Donja VoÄ‡a na slijedeÄ‡im lokalnim izborima koji Ä‡e se odrÅ¾ati 21. svibnja iduÄ‡e godine, izvijestili su iz stranke.

Sjednici je prisustvovao i predsjednik Å½upanijske organizacije HNS-a Predrag Å tromar.

– PodruÅ¾nice HNS-a imaju potpunu autonomiju u kandidiranju svih kandidata na lokalnoj razini, kako za naÄelnike i gradonaÄelnike, tako i za Älanove opÄ‡inskih i gradskih vijeÄ‡a. Ovdje sam danas u Donjoj VoÄ‡i kako bih Äuo miÅ¡ljenja naÅ¡ih Älanova, ali kako bih im i pomogao u pripremama za aktivnosti koje su pred nama. Mogu samo reÄ‡i da mi je drago Å¡to su Älanovi prepoznali dosadaÅ¡nji rad Josipa Vinceka, a s kojim sam uspjeÅ¡no suraÄ‘ivao u realizaciji niza projekata u Donjoj VoÄ‡i u protekle tri godine – rekao je Å tromar.

Josip Vincek predsjednik je OpÄ‡inskog vijeÄ‡a u Donjoj VoÄ‡i od proÅ¡lih lokalnih izbora 2013. godine. Od tada aktivno djeluje kroz provoÄ‘enje niza projekata za koje je dobio podrÅ¡ku u Å¾upanijskoj upravi, kao i u javnim tvrtkama. Neki od najveÄ‡ih projekata su sanacija kliziÅ¡ta na Å¾upanijskoj cesti prije ulaza u naselje Donja VoÄ‡a, izgradnja nogometnog igraliÅ¡ta u Plitvici VoÄ‡anskoj, zacjevljenje parkinga kod groblja, zamjena kroviÅ¡ta na objektu Nogometnog kluba te presvlaÄenje cesta asfaltom protekle tri godine u duÅ¾ini od 3.000 metara, istiÄu iz HNS-a.

ZahvaljujuÄ‡i na podrÅ¡ci za kandidata, Vincek je nakon izglasavanja najavio aktivnosti u narednom razdoblju, kao i neke konkretne projekte koje misli predstaviti u svojem izbornom programu.

– HNS je u Donjoj VoÄ‡i uvijek radio za dobrobit mjeÅ¡tana, a vidim da su oni to i prepoznali. Na proÅ¡logodiÅ¡njim, kao i ovogodiÅ¡njim parlamentarnim izborima, koalicija i kandidati HNS-a dobili su najveÄ‡i broj glasova. Å½elim nastaviti u tom smjeru i u Donjoj VoÄ‡i okupiti sve one snage koje su spremne suraÄ‘ivati i raditi sa mnom na projektima koji su neophodni za kvalitetniji Å¾ivot svih nas u VoÄ‡i. Zato Ä‡u u narednom razdoblju pozvati na razgovor one s kojima i sada odliÄno suraÄ‘ujem u OpÄ‡inskom vijeÄ‡u, a nadam se da Ä‡emo se brzo dogovoriti i za daljnju suradnju – istaknuo je Josip Vincek.

www.vzaktualno.hr

Habijan: Referendum o kreditu ne bi ništa riješio

28. listopada 2016.

141

Predsjednik varaÅ¾dinske Gradske organizacije HDZ-a Damir Habijan na danaÅ¡njoj je konferenciji za novinare komentirao dopis Ministarstva financija o zaduÅ¾enju Grada VaraÅ¾dina, referendum o kreditu za rjeÅ¡avanje problema baliranog otpada, poniÅ¡tenje Varkomovog natjeÄaja za Aglomeraciju VaraÅ¾din te izvide DORH-a u sluÄaju Termoplin.

Habijan je istaknuo da namjerno ili omaÅ¡kom, gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡, odnosno HNS i SDP, netoÄno interpretiraju dopis Ministarstva financija tvrdeÄ‡i da je dalo suglasnost odnosno miÅ¡ljenje da se Grad moÅ¾e zaduÅ¾iti.

– Ministarstvo ne moÅ¾e dati suglasnost na kreditno zaduÅ¾enje grada veÄ‡ Vlada, uz uvjet da je kreditno zaduÅ¾enje odobreno od strane gradskog vijeÄ‡a, Å¡to se u konkretnom sluÄaju nije dogodilo – rekao je Habijan te dodao da to zaduÅ¾enje ne moÅ¾e biti investicija pojasnivÅ¡i da prijevoz otpada od toÄke A do toÄke B ne moÅ¾e raÄunovodstveno provesti kao rashod za nabavu nefinancijske imovine.

Habijan je miÅ¡ljenja da referendum o kreditnom zaduÅ¾ivanju Grada ne bi niÅ¡ta rijeÅ¡io jer osim troÅ¡ka od pola ili milijun kuna postoji moguÄ‡nost da, Äak i ako graÄ‘ani glasaju za kreditno zaduÅ¾enje, Vlada ne da svoju suglasnost.

GovoreÄ‡i o rjeÅ¡enju DrÅ¾avne komisije za kontrolu postupaka javne nabave koja je poniÅ¡tila odluku o odabiru izvoÄ‘aÄa odvodnje i proÄiÅ¡Ä‡avanja otpadnih voda aglomeracije VaraÅ¾din, a Varkom mora podmiriti Å¾aliteljima viÅ¡e od 500.000 kuna troÅ¡kova postupka, Habijan je rekao da direktor Varkoma Vladio VlaÅ¡iÄ‡ minorizira problem, a svih pet Å¾albi je bilo osnovano.

– Odabrani ponuditelj iz Izraela oznaÄio je kao poslovnu tajnu podatke koji utjeÄu na visinu operativnog troÅ¡ka, odnosno podatke koji su vezani uz kriterij odabira ekonomski najpovoljnije ponude. TakoÄ‘er â€žnije nedvojbeno razvidno koje su osobe po zakonu ovlaÅ¡tene za zastupanje ponuditelja“. Postavlja se jednostavno pitanje, zaÅ¡to i kako je moguÄ‡e da je druÅ¡tvo Varkom d.d. unatoÄ navedenom, usvojilo navedenu ponudu – kazao je Habijan dodavÅ¡i da misli da postoji odgovornost, a hoÄ‡e li tko odgovarati treba pitati aktualnu gradsku vlast, HabuÅ¡a i Alena KiÅ¡iÄ‡a odnosno HNS i SDP.

Na upit novinara da komentira istraÅ¾ne radnje u sluÄaju Termoplin, odnosno oko fakturiranih viÅ¡ih cijena plina gradskim ustanovama, Äime je Grad VaraÅ¾din navodno oÅ¡teÄ‡en za milijun kuna, Habijan je rekao da oÄekuje da Ä‡e sve raÅ¡Äistiti jer nitko nije iznad zakona. Dodao je da ga Äudi da je gradonaÄelnik do prije par mjeseci, kada je vijeÄ‡nik Zlatan Avar otvorio tu temu, govorio da je sve Äisto, a sada govori da treba istraÅ¾iti.

– Ravnatelji nekih gradskih ustanova obavijestili su Grad o viÅ¡im cijenama od ugovorene i ne moÅ¾e se reÄ‡i da se niÅ¡ta nije znalo. GradonaÄelnik je znao Å¡to se deÅ¡ava, a niÅ¡ta nije poduzeo – zakljuÄio je predsjednik gradskog HDZ-a.

n.k. / www.vzaktualno.hr