2016. – Stranica 171

27. listopada 2016.

172

Ovaj tjedan u VaraÅ¾dinu boravi grupa od dvadesetak engleskih studenata poslovnih Å¡kola u Londonu. Nakon posjeta nekoliko varaÅ¾dinskih poduzeÄ‡a, meÄ‘u njima MIV-u i Solvisu, studente iz Engleske u Gradskoj vijeÄ‡nici danas je primio zamjenik gradonaÄelnika Vjeran RadeliÄ‡. Razgovarali su o poslovnoj klimi te drugim gospodarskim i temama vezanim uz grad VaraÅ¾din.

– Engleski studenti imaju puno pitanja i puno ih toga interesira. NajviÅ¡e ih zanima koji su benefiti ulaska Hrvatske u Europsku uniju, naÅ¡e miÅ¡ljenje o njihovom izlasku iz EU-a ili kako se potiÄe ekonomija u VaraÅ¾dinu. Njih Äeka zapoÅ¡ljavanje pa ih zanima kakva je moguÄ‡nost zapoÅ¡ljavanja mladih, ali i kakva je porezna politika grada i drÅ¾ave – rekao je RadeliÄ‡ o susretu s engleskim studentima.

Njihov voditelj Andrew Somerville pojasnio je razloge dolaska u Hrvatsku.

– Studenti ekonomije su Å¾eljeli doÄ‡i u zemlju koja je nedavno uÅ¡la u EU, Å¡to nam je sada interesantno jer mi izlazimo iz Unije pa moÅ¾emo usporediti suprotna stajaliÅ¡ta. Å½eljeli su posjetiti drÅ¾avu kojoj je ekonomija u tranziciji. Ovdje ima industrije koje u Londonu viÅ¡e ne moÅ¾emo vidjeti, metalska industrija, tvornica solarnih panela, poljoprivredne tvrtke. Prvi dojmovi su da je standard priliÄno visok, iako niÅ¾i nego kod nas u Londonu, u jednom od najbogatijih gradova na svijetu. Sve je Äisto, lijepo, ima viÅ¡e mjesta jer ovdje Å¾ivi manje ljudi nego kod nas. Ljudi nam izgledaju zadovoljni, vrlo su otvoreni i rado razgovaraju o izazovima koji ih Äekaju u ovom prijelaznom razdoblju – kazao je Somerville te dodao da su iznenaÄ‘eni niskim primanjima kada ih se usporeÄ‘uje s onima u njihovoj zemlji.

MeÄ‘u studentima je bio i Alexander koji je oduÅ¡evljen i zemljom i ljudima.

– Hrvatska je idealno mjesto za odmor. Zemlja vam je zanimljiva i dosta sam nauÄio o transformaciji ekonomije iz komunistiÄke u kapitalistiÄku. Zanimljiva je takoÄ‘er jer je Ujedinjeno Kraljevstvo odluÄilo izaÄ‡i iz EU pa da vidimo koje su dobre i loÅ¡e strane ulaska u EU bile za hrvatsku ekonomiju. Posebno me oduÅ¡evilo Å¡to je ovdje vrlo lijepo vrijeme, a kod nas je hladno i kiÅ¡ovito. Ljudi su otvoreni i oni koje smo sretali kroz program boravka i oni koje smo sretali na ulici. U Engleskoj je sve ubrzano, a ovdje malo opuÅ¡tenije. To moÅ¾da i nije dobro za gospodarstvo, ali je idealno za odmor – kazao je mladi Englez i rekao da Ä‡e se ponovo vratiti u VaraÅ¾din, ali i posjetiti jug Hrvatske.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Priznanja za 54 darivatelja krvi

27. listopada 2016.

168

Gradsko druÅ¡tvo Crvenog kriÅ¾a VaraÅ¾din i ove je godine obiljeÅ¾ilo Dan dobrovoljnih davatelja krvi, 25. listopada, sveÄanom podjelom zahvalnica viÅ¡estrukim darivateljima krvi. Podjela se organizira kako bi se viÅ¡estrukim darivateljima zahvalilo na dugogodiÅ¡njem darivanju krvi i promicanju darivanja krvi u gradu VaraÅ¾dinu i VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, a zahvalnice im je danas uruÄio zamjenik gradonaÄelnik Vjeran RadeliÄ‡.

Na ovogodiÅ¡njoj sveÄanoj podjeli ukupno je 54 darivatelja krvi primilo zahvalnice, i to tri Å¾ene za 35 davanja krvi te po jedna za 55 odnosno 75 davanja krvi, kao i 34 darivatelja za 50 davanja krvi, 12 za 75 davanja krvi, dvojica za 100 davanja krvi te Gabrijel Vugrinec za 125 davanja krvi.

– PoÄeo sam u vojsci i onda kontinuirano 40 godina, nekad tri davanja, nekad Äetiri godiÅ¡nje, dok god sam zdrav i mogu davati. Ako sam time spasio barem jedan Å¾ivot, ja sam jako zadovoljan – rekao je Vugrinec koji Ä‡e sutra navrÅ¡iti 59 godina.

– Vrlo smo zadovoljni odazivom darivatelja iz VaraÅ¾dina i okolice tako da smo plan za ovu godinu gotovo ispunili. Ovakvim malim sveÄanostima Å¾elimo zahvaliti darivateljima, ali i podiÄ‡i svjesnost o vaÅ¾nosti darivanja krvi – rekla je ravnateljica Gradskog druÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a VaraÅ¾din Sandra Mintas.

DruÅ¡tvo u suradnji s Odjelom za transfuzijsku medicinu varaÅ¾dinske OpÄ‡e bolnice veÄ‡ niz godina prikuplja viÅ¡e doza krvi od njih 5.000 koliki je godiÅ¡nji plan. Tako je ove godine u prvih devet mjeseci prikupljeno 4.426 doza krvi, a posebno veseli podatak da je 255 osoba prvi put dalo krv.

n.k. / www.vzaktualno.hr

KolariÄ‡: Otkupiti MBO tvornicu

27. listopada 2016.

147

O problemu s baliranim otpadom i zaduÅ¾enju Grada VaraÅ¾dina za njegovo rjeÅ¡avanje oglasili su se iz Å¾upanijske podruÅ¾nice Hrvatskih laburista – stranke rada. PriopÄ‡enje predsjednika podruÅ¾nice i varaÅ¾dinskog gradskog vijeÄ‡nika BoÅ¾idara KolariÄ‡a prenosimo u cijelosti:

â€žNakon Å¡to je Ministarstvo financija dalo miÅ¡ljenje o kreditnom zaduÅ¾enju Grada VaraÅ¾dina za rjeÅ¡avanje pitanja bala najprije je o tome iz ureda gradonaÄelnika izdano priopÄ‡enje za javnost, onda su reagirali vijeÄ‡nici BuniÄ‡ i Avar pa onda ponovo gradonaÄelnik. Smatram svojom obavezom da se kao gradski vijeÄ‡nik oÄitujem i ja.

Ne ulazeÄ‡i u oÄitovanja i argumente gradonaÄelnika i kolega vijeÄ‡nika, u jednu sam stvar sve viÅ¡e siguran, a mislim da sam dovoljno kompetentan da govorim o problematici bala. To je neÅ¡to o Äemu sam govorio i na sjednici Gradskog vijeÄ‡a.

Ja u ovom trenutku doista viÅ¡e ne znam tko su vlasnici MBO-a u Brezju, ali mislim da bi, ukoliko postoji minimalna Å¡ansa, trebalo krenuti u razgovore da od tih vlasnika otkupimo tvornicu i poÄnemo sami obraÄ‘ivati bale koje se mogu obraditi.

Prvo, potpuno je jasno da vlasnici tvornicu Å¾ele prodati jer im ne stvara zaradu. Firma u vlasniÅ¡tvu Grada i ne treba zaraÄ‘ivati na svojim graÄ‘anima. Drugo, sada je veÄ‡ sasvim sigurno da se Aquatehnika prodaje, a nemojmo zaboraviti da je naÅ¡a ÄŒistoÄ‡a tamo podstanar. Kupnjom te tvornice zapravo bi rijeÅ¡ili dva goruÄ‡a problema. TreÄ‡e, ako postoje dvojbe o tome je li kredit za rjeÅ¡avanje bala investicija, onda dvojbi o tome je li kupnja tvornice investicija zaista nema. Postoji joÅ¡ razloga za kupnju, no ovi mi se Äine najvaÅ¾nijim.

Za kraj Å¾elim napomenuti da je to na tragu svih mojih razmiÅ¡ljanja o tome da bi Grad trebao mnogo toga uzeti pod svoje okrilje. Mislim da smo mogli imati svoj javni prijevoz veÄ‡ odavno, da su teniski tereni kraj bazena odavno trebali biti naÅ¡i, sada ova tvornica i tako redom. Neke su se stvari po mom sudu veÄ‡ odavno mogle rijeÅ¡iti, za neke treba vremena, ali za sve probleme treba imati volje za razgovor.“

www.vzaktualno.hr

"Zvrkaonica" prvo stigla u VaraÅ¾dinske Toplice

27. listopada 2016.

145

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, koji se obiljeÅ¾ava od 15. listopada do 15. studenog, u Osnovnu Å¡kolu Svibovec i njezine podruÄne Å¡kole u Drenovcu i Gornjoj Poljani u Äetvrtak je stigla â€žZvrkaonica“. â€žZvrkaonice“ su Äitateljsko-pisateljsko-glumaÄki susreti koji potiÄu uÄenike i uÄenice za zainteresirano sluÅ¡anje, pomno Äitanje, stvaralaÄko pisanje i radosnu glumu, a vodi ih i realizira sam autor SiniÅ¡a Cmrk

– Mene je zapalo delati to po svim Å¡kolama u Hrvatskoj, a prva Å¡kola u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, u gradu VaraÅ¾dinskim Toplicama je sviboveÄka. Krenuli smo jutros u Drenovcu, kaj bi bili zdravi kakti dreni. Pa smo otiÅ¡li u Gornju Poljanu gdje smo gledeli kak su nam polja jesenski zlatna, Å¾ota i Ärlena. Kaj bi imali snagu za dalje doÅ¡li smo v Svibovec kaj bi bili kak svibiÄ dok ne flikne po zraku. Idemo otud dalje prema zapadu pa na istok i jug – rekao je Cmrk o svom susretu s djecom koju u â€žZvrkaonici“ motivira na odreÄ‘eni sadrÅ¾aj na drugaÄiji naÄin.

– Djeca imaju zadatak nauÄiti osnove kroz hodanje, pljeskanje, disanje, nauÄiti kako se moÅ¾e napraviti jedna pjesma o svojemu kraju. Netko iz publike kaÅ¾e jednu rijeÄ, a drugo dvoje dvije reÄenice. Na temelju te jedne rijeÄi i dije reÄenice mi svi skupa napravimo pjesmu. Ako imamo vremenu onda ju i odglumimo. Cilj je integrirati djecu koja i nemaju volju za takve sadrÅ¾aje – dodao je autor â€žZvrakaonice“ ne skrivajuÄ‡i oduÅ¡evljenje odazivom uÄenika u Svibovcu, Drenovcu i Gornjoj Poljani.

– OduÅ¡evljen sam djecom. Otvorenih srca, velikih oÄiju, svi su sudjelovali i otpjevali pjesmicu za sve u Hrvatskoj – kazao je Cmrk.

InaÄe, iza projekta je namjera da se, zajedno s Hrvatskom udrugom Å¡kolski knjiÅ¾niÄara, jednako afirmiraju sve Å¡kole u Hrvatskoj, i velike s viÅ¡e stotina uÄenika i male poput one u Drenovcu s 12 ili u Gornjoj Poljani s 21 uÄenikom. Kao rezultat projekta nastaje i nekomercijalni Å¡kolski portal na kojem Ä‡e sve Å¡kole u Hrvatskoj moÄ‡i pokazivati svoja dostignuÄ‡a, svoje nagraÄ‘ene, svoju talentiranu djecu. Portal Ä‡e biti zatvoren za javnost, a informacije Ä‡e Å¡kole razmjenjivati izmeÄ‘u sebe.

n.k./vzaktualno.hr

KruÅ¾i nova internetska prijevara

27. listopada 2016.

164

U posljednje vrijeme raÄunalima diljem svijeta kruÅ¾i prevara vezana za Windows OS i tehniÄku podrÅ¡ku. Korisnicima se prikaÅ¾e laÅ¾ni plavi ekran smrti (BSOD) preko kojeg korisnik onda vidi broj za tehniÄku podrÅ¡ku koji valja zvati. Naravno, na pozivu Ä‡e se od korisnika traÅ¾iti novac za popravak situacije.

Kako piÅ¡e tportal, Microsoft upozorava na ovaj maliciozni komad softvera koji se Å¡iri internetom, a poznat je i pod imenom Hicurdismos. U pravilu je rijeÄ o laÅ¾noj instalacijskoj datoteci za Microsoft Security Essentials koja moÅ¾da ne moÅ¾e prevariti iskusne korisnike raÄunala, no mnogi itekako padaju na trik. No ipak, postoji rjeÅ¡enje – kako bi se korisnik izvukao iz situacije, valja iskoristiti Windows Defender Offline za ÄiÅ¡Ä‡enje raÄunala.

www.vzaktualno.hr/T portal

Hrvatskoj nedostaje radne snage?

27. listopada 2016.

174

Hrvatska udruga poslodavaca od Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te Vlade RH u cjelini traÅ¾i hitno postizanje dogovora sa socijalnim partnerima o broju radnih dozvola za strance koje Ä‡e biti odobrene za 2017. godinu, objavili su iz HUP-a u Äetvrtak – donosi Jutarnji.hr.

Prema anketi koju je meÄ‘u svojim Älanicama proveo HUP tvrtke u Hrvatskoj imaju 5099 radnih mjesta za koja ne mogu pronaÄ‡i adekvatne radnike. NajveÄ‡i problem u ovome trenutku ima brodogradnja kojoj nedostaje 2024 radnika, te potom graditeljstvo s 1213 i turizam s 885 nepopunjenih radnih mjesta. ICT industrija pak veÄ‡ dulje vrijeme istiÄe da im nedostaje barem 1000 struÄnjaka. Isti problem postoji i na razini Äitave Europske unije, gdje unatoÄ brojki od 21,5 milijun nezaposlenih osoba, 40% poslodavaca kaÅ¾e da ne moÅ¾e naÄ‡i odgovarajuÄ‡u radnu snagu

HUP ujedno upozorava da cjelokupan sustav utvrÄ‘ivanja kvota za strance treba mijenjati jer postojeÄ‡i ne prati dinamiÄne promjene na trÅ¾iÅ¡tu i ne omoguÄ‡ava brze reakcije na pojavu problema nedostatka radne snage tijekom godine.

www.vzaktualno.hr/Jutarnji.hr

Avar i BuniÄ‡ odgovaraju Habušu

27. listopada 2016.

156

VaraÅ¾dinski gradski vijeÄ‡nici Zlatan Avar i Å½eljko BuniÄ‡ danas su priopÄ‡enjem komentirali juÄeraÅ¡nje oÄitovanje gradonaÄelnika Gorana HabuÅ¡a na njihov prijedlog Gradskom vijeÄ‡u. PriopÄ‡enje prenosimo u cijelosti:

â€žMoÅ¾emo razumjeti nervozu i ljutnju gradonaÄelnika, no moramo ga podsjetiti da mi niti u jednoj jedinoj rijeÄi na sjednici Gradskog vijeÄ‡a 15.09.2016. nismo navodili da smo protiv Rebalansa iz razloga naÄina zaduÅ¾enja niti smo isticali potrebu da se zatraÅ¾i miÅ¡ljenje Ministarstva financija. Navedeni potencijalni problem su iznosili neki drugi vijeÄ‡nici, te je moguÄ‡e da nas je gradonaÄelnik zamijenio. U tom smislu cijenjenog gradonaÄelnika i njegove suradnike te sve duÅ¡ebriÅ¾nike upuÄ‡ujemo da paÅ¾ljivo pregledaju snimku 27. sjednice Gradskog vijeÄ‡a (nalazi se na poznatom video servisu www.youtube.com).

NaÅ¡a argumentacija na sjednici Gradskog vijeÄ‡a je bila usmjerena upravo na to da se na temelju postojeÄ‡e koncesije ona provede u svojem integralnom obliku. Lege artis. Naravno uz uvjet da su osigurani novci, a posebice subvencioniranje. NaÅ¡ dopis kolegama gradskim vijeÄ‡nicima je prije svega usmjeren intenciji da Gradsko vijeÄ‡e ne bude pasivan promatraÄ, nijemi svjedok ili deÅ¾urni kritiÄar; veÄ‡ da Gradsko vijeÄ‡e proaktivno preuzme namijenjenu ulogu u nalaÅ¾enju legalnih rjeÅ¡enja, odnosno da bude osiguraÄ zakonitosti provoÄ‘enja neÄega Å¡to je kljuÄni problem Grada, a do sada je time upravljala gradska uprava koja nije rijeÅ¡ila problem.

Iz toga razloga dajemo prijedlog predsjedniku Gradskog vijeÄ‡a, no istovremeno Ä‡emo, kao odgovorni vijeÄ‡nici i sami uputiti upit Ministarstvu financija, s potpuno konkretnim pitanjima, na koje Ä‡emo zatraÅ¾iti nedvosmislene odgovore (za koje se nadamo ali i vjerujemo da Ä‡emo ih dobiti). Pa ako odgovori budu onakvi kako to danas tumaÄi gradonaÄelnik uljudno Ä‡emo se ispriÄati.

PodsjeÄ‡amo gradonaÄelnika da smo takav upit poslali HERA-i u sluÄaju Termoplin i dobili konkretne odgovore koji ne ostavljaju prostor za spekulacije i proizvoljna tumaÄenja. Kao gradski vijeÄ‡nici do sada smo se nasluÅ¡ali sumnjivih objaÅ¡njenja razliÄitih eksperata kao Å¡to je primjerice bilo u sluÄaju JPP. Isto kao Å¡to gradonaÄelnik ne vjeruje nama, mi nemamo nikakvog razloga vjerovati njemu. Jer da je Goran HabuÅ¡ ispunio svoja obeÄ‡anja, o temi bala bi se prestalo govoriti 2013. godine!“

www.vzaktualno.hr

U Bolu na BraÄu 26. i 27. listopada odrÅ¾ani su 20. Dani hrvatskog turizma. Tradicionalni skup turistiÄkih djelatnika, koji je ove godine okupio oko 2000 turistiÄkih djelatnika iz cijele Hrvatske odrÅ¾an u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turistiÄke zajednice.

Na dvodnevnom skupu analizirana je turistiÄka sezona 2016. te su najavljene glavne aktivnosti za pripremu turistiÄke 2017. godine, a veÄ‡ tradicionalno, odrÅ¾ana je i dodjela turistiÄkih nagrada pojedincima, predstavnicima turistiÄke industrije i najboljim odrediÅ¡tima.

U kategoriji HTZ Destinacija godine – rekreacija i zabava, 1. mjesto osvojila je Aqua Vivae iz Krapinskih Toplica, u kategoriji Destinacija godine – destinacija zdravlja, finalist (top 3) je OpÄ‡ina Krapinske Toplice. U kategoriji ÄŒovjek kljuÄ uspjeha u turizmu, kategorija prodavaÄ, finalist (top 3) je Å tefica IvekoviÄ‡, zaposlenica Trgodes d.o.o. iz DesiniÄ‡a, a u kategoriji Djelatnik hotelskog domaÄ‡instva, meÄ‘u top tri je Ankica Koprivnjak, zaposlenica Termi Tuhelj. U kategoriji NajuspjeÅ¡nija ljeÄiliÅ¡ta RH, nagrada Hrvatske gospodarske komore, finalist je (top 3) Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju StubiÄke Toplice.

TakoÄ‘er, Hrvatska gospodarska komora dodijelila je Srednjoj Å¡koli Zabok pohvalnicu za kontinuiranost i odrÅ¾ivost projekta â€žMedenjak uz kavicu“.

â€žUpuÄ‡ujem najiskrenije Äestitke ovogodiÅ¡njim dobitnicima nagrada i priznanja, ali i svim ostalim turistiÄkim djelatnicima i kuÄ‡ama s podruÄja Krapinsko-zagorske Å¾upanije, koji veÄ‡ godinama odraÄ‘uju jako dobar posao. Kao i prijaÅ¡njih godina, tako se pokazalo i ove da je Krapinsko-zagorska Å¾upanija najjaÄa turistiÄka destinacija meÄ‘u kontinentalnim Å¾upanijama, Å¡to potvrÄ‘uje najveÄ‡i broj nominacija po kategorijama te broj osvojenih nagrada i priznanja“, rekao je Å¾upan Krapinsko-zagorske Å¾upanije Å½eljko Kolar prilikom sveÄane dodjele nagrada i priznanja.

SveÄanoj dodjeli nazoÄili su i predsjednica SkupÅ¡tine KZÅ½ Vlasta Hubicki te predstavnici TuristiÄke zajednice Krapinsko-zagorske Å¾upanije, Termi Tuhelj, Termi JezerÄica, Bluesun Hotela Kaj, TuristiÄke zajednice podruÄja Donja i Gornja Stubica, TuristiÄke zajednice podruÄja DesiniÄ‡, Zagorska Sela i Kumrovec, Aqua Vivae, TuristiÄke zajednice Krapinske Toplice, Hrvatske gospodarske komore Å½K Krapina, Punkt Beer Haus-a i Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju StubiÄke Toplice.

www.vzaktualno.hr