2016. – Stranica 195

18. listopada 2016.

VeÄ‡ tradicionalno u listopadu na obali rijeke Drave u Velikom LovreÄanu odrÅ¾ana je osma po redu provjera ispravnosti i djelovanja vatrogasnih motornih Å¡trcaljki, vozila i opreme koje posjeduju vatrogasna druÅ¡tva na podruÄju opÄ‡ine Cestica.

Prema rijeÄima zapovjednika Vatrogasne zajednice opÄ‡ine Cestica Milenka BiÅ¡kupa, na provjeri je sudjelovalo 36 vatrogasaca iz svih Å¡est dobrovoljnih vatrogasnih druÅ¡tava koja djeluju na podruÄju opÄ‡ine Cestica, a provjera je pokazala kako je sva oprema u ispravnom stanju te kako druÅ¡tva brinu o opremi koja im je potrebna u sluÄaju intervencija, naroÄito kod poplava.

Provjeri su prisustvovali i predsjednik Vatrogasne zajednice opÄ‡ine Cestica, ujedno i predsjednik OpÄ‡inskog vijeÄ‡a Darko Majhen te naÄelnik OpÄ‡ine Mirko Korotaj koji je tom prilikom zahvalio svim vatrogascima Å¡to brinu o opremi te istaknuo kako su oni jedini nositelji cjelokupnog sustava zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja u opÄ‡ini.

– Sva vatrogasna druÅ¡tva dobro rade i ponos su OpÄ‡ine Cestica, a to su pokazali i prije Äetiri godine kada je opÄ‡inu Cestica poplavila rijeka Drava. Od tada se mnogo uloÅ¾ilo u nabavu opreme upravo za intervencije kod poplava, a OpÄ‡ina Ä‡e i dalje pomagati rad vatrogasnih druÅ¡tava i Zajednice – istaknuo je naÄelnik Korotaj zahvalivÅ¡i svima Å¡to izdvajaju svoje slobodno vrijeme kako bi pomogli drugima i cijeloj sredini u kojoj Å¾ive.

Podsjetimo, unutar Vatrogasne zajednice opÄ‡ine Cestica djeluje Å¡est DVD-ova: Babinec, Gornje Vratno, GradiÅ¡Ä‡e, KriÅ¾ovljan Cestica, LovreÄan Dubrava i Virje KriÅ¾ovljansko, koji osim zaÅ¡tite od poÅ¾ara doprinose i druÅ¡tvenom razvoju lokalnih sredina jer su organizatori i brojnih kulturno-druÅ¡tvenih dogaÄ‘anja tijekom godine.

www.vzaktualno.hr

PoÄinje kampanja „Stop neosiguranim vozilima“

18. listopada 2016.

Hrvatski ured za osiguranje i MUP nastavljaju, u sklopu provoÄ‘enja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, s kampanjom â€žStop neosiguranim vozilima“. Ciljevi kampanje su dodatno smanjenje broja neosiguranih i neregistriranih vozila, poboljÅ¡anje saznanja u javnosti o vaÅ¾nosti obavezne registracije i osiguranja, a ove godine posebna pozornost je usmjerena na vaÅ¾nost odgovornog postupanja sudionika u prometu Äime se unaprjeÄ‘uje sigurnost u prometu.

â€žKampanja je zapoÄela 2009. kada smo biljeÅ¾ili 300.000 neosiguranih vozila, dok danas procjenjujemo da je ta brojka oko 50.000. Velik je to uspjeh obzirom da su Å¡tete po neosiguranim vozilima u spomenutom periodu manje za 75 %,” zapoÄeo je Hrvoje PaukoviÄ‡, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. “U sluÄaju sudara i ukoliko nemate obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti, neograniÄeno odgovarate za nastalu Å¡tetu cjelokupnom svojom imovinom, a kazne mogu dosegnuti Äak do 50.000 kuna. Stoga pozivamo sve sudionike u prometu da pravovremeno sklope ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti”.

Neregistrirana i neosigurana vozila ugroÅ¾avaju opÄ‡e stanje sigurnosti prometa i izazivaju velike materijalne gubitke graÄ‘ana. Takva vozila su Äesto tehniÄki neispravna, a posljedice prometnih nesreÄ‡a u veÄ‡ini sluÄajeva su teÅ¾e nego one s tehniÄki pregledanim, registriranim i osiguranim vozilima. Ukoliko vozaÄ neosiguranog vozila uzrokuje prometnu nesreÄ‡u u kojoj nastaje velika imovinska i neimovinska Å¡teta, HUO isplaÄ‡uje svim oÅ¡teÄ‡enim osobama odgovarajuÄ‡e iznose naknade Å¡tete. HUO ima zakonsko pravo potraÅ¾ivati naknadu cjelokupno isplaÄ‡enog iznosa Å¡tete uveÄ‡anog za eventualne troÅ¡kove i kamate od vlasnika odnosno vozaÄa neosiguranog vozila.

“U devet mjeseci 2016. godine zabiljeÅ¾eno je 11.227 prekrÅ¡aja upravljanja vozilima koja su bila tehniÄki nepregledana, neregistrirana i neosigurana. Istodobno, u nesreÄ‡ama s poginulim osobama sudjelovalo je 307 vozila, a od tog broja, 24 vozila ili 7,8 % vozila bilo je neosigurano”, naglasio je Josip Matajia, v.d. voditelja SluÅ¾be za sigurnost cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova. “PomoÄ‡u radarskih ureÄ‘aja za mjerenje brzine s ugraÄ‘enim sustavom za automatsko prepoznavanje registarskih ploÄica, kao i ureÄ‘ajima namijenjenima samo za automatsko prepoznavanje registarskih ploÄica (ANPR), identificirati Ä‡emo prekrÅ¡aje i poduzeti odgovarajuÄ‡e mjere prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu i prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama”.

Sustav je djelo hrvatskih programskih struÄnjaka, instaliran je trenutno u devet policijskih uprava i Mobilnoj jedinici prometne policije. Kamere ANPR-a oÄitavaju i do 10 vozila u sekundi s toÄnosti oÄitanja najmanje 90 %, danju ili noÄ‡u, u uvjetima smanjene vidljivosti, te pri brzinama veÄ‡im od 200 km/h ukoliko zbrojimo brzine svih vozila u pokretu. Prepoznaje registarske oznake svih EU drÅ¾ava, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne gore i Makedonije, te jedinstvene troredne hrvatske registarske oznake motocikala i mopeda.

MUP RH automatski Å¡alje svakom vlasniku vozila koji u zakonskom roku ne odjavi vozilo i vrati ploÄice prekrÅ¡ajni nalog i kaznu u iznosu od 700 kuna. Ukoliko je od isteka proteklo viÅ¡e od jedne godine, MUP RH je ovlaÅ¡ten odjaviti vozilo bez da su prometna dozvola i registracijske ploÄice vraÄ‡eni. Iznos od 2.000 kuna platit Ä‡e vozaÄ koji upravlja neregistriranim vozilom ili ukoliko je isteklo vaÅ¾enje prometne dozvole za viÅ¡e od 15 dana.

“Odmah Ä‡u provjeriti kada istiÄe prometna dozvola mog vozila i zabiljeÅ¾iti u svoj kalendar kako bih izbjegla bilo kakve neugodnosti”, zakljuÄila je Jelena PajiÄ‡, brend ambasadorica kampanje “Stop neosiguranim vozilima”.

www.vzaktualno.hr

„GradonaÄelnik miješa kruške i jabuke“

18. listopada 2016.

NaÄelnik OpÄ‡ine Vidovec Bruno HraniÄ‡ danas je odgovorio na izjavu gradonaÄelnika VaraÅ¾dina Gorana HabuÅ¡a na portalu Aktualno.hr.

â€žGradonaÄelnik mijeÅ¡a kruÅ¡ke i jabuke. Odgovara tipiÄno birokratski bez razumijevanja srÅ¾i problema. Ne radi se o Å¾eljama mjeÅ¡tana nego o temeljnim potrebama koje bi svaki imalo organizirani grad trebao zadovoljiti.

Za sve usluge koje mjeÅ¡tani Vidovca koriste u gradu se plaÄ‡aju Älanarine, ulaznice ili parkirna karta za parkiraliÅ¡te kao i klupa na VaraÅ¾dinskom placu. NiÅ¡ta u gradu nije besplatno.

Ne, nisam nervozan nego zabrinut. Å to nije sluÄaj s drugom stranom.

Ne brine se o mjeÅ¡tanima Gojanca jer se nema sluha za njihove potrebe u gradu i ovo nije sam pitanje sadaÅ¡njeg gradonaÄelnika nego i prijaÅ¡njih. Svi su se indiferentno odnosili prema Gojancu. Zar je 5.000 kuna godiÅ¡nje dovoljno za jedno naselje?! Toliko im je bilo ponuÄ‘eno prije dvije godine za MO Gojanec kada smo takoÄ‘er razgovarali o istim problemima. Nema viÅ¡e novaca, to je bio odgovor.

IzraÄunat Ä‡emo koliko su koÅ¡tale sve investicije na podruÄju OpÄ‡ine Vidovec (izgradnja Å¡kole, dvorane, dogradnja podruÄne Å¡kole, ulaganje u crkvene objekte i groblje) koje sluÅ¾e potrebama mjeÅ¡tana Gojanca u zadnjih 20 godina pa da vidimo da li taj iznos pokriva 200 sadnica Äempresa koliko je grad osigurao prije nekoliko godina za dio ograde na groblju. I to je bilo sve u zadnjih 20-tak godina.

Kupnja zemljiÅ¡ta za proÅ¡irenje groblja i parkiraliÅ¡ta i njihovo ureÄ‘enje koÅ¡tat Ä‡e oko 1 milijun kuna. Osigurajte onda tih 90.000 kn (9 %) za svoje mjeÅ¡tane ako vodite brigu o njihovim Å¾eljama a i potrebama.

Postavljam pitanje i postupka na koji je naselje Gojanec pripojeno gradu. Tko je donio takve odluke i na temelju Äega. Referendum nije odrÅ¾an koliko je meni poznato ili sam u krivu moÅ¾da.

To je zapravo pitanje samim mjeÅ¡tanima Gojanca. Da ne ispadne da ih silom Å¾elim vratiti u krilo OpÄ‡ine Vidovec“, navodi se u odgovoru naÄelnika OpÄ‡ine Vidovec Brune HraniÄ‡a.

www.vzaktualno.hr

Seminar „Fridolin i njegovi prijatelji“

18. listopada 2016.

U Osnovnoj Å¡koli Antuna i Ivana KukuljeviÄ‡a u VaraÅ¾dinskim Toplicama proteklog je tjedna odrÅ¾an dvodnevni meÄ‘unarodni seminar iz njemaÄkog jezika â€žFridolin i njegovi prijatelji“. Na seminaru su predstavljeni novi materijali za rad na interaktivnoj ploÄi s uÄenicima u niÅ¾im razredima osnovne Å¡kole.

U opuÅ¡tenoj atmosferi uÄitelji su aktivno sudjelovali u radu i sakupljali nove ideje za izvoÄ‘enje nastave na satovima njemaÄkog jezika. UÄenici 3. razreda imali su ogledni sat njemaÄkog jezika isprobavajuÄ‡i i uvjeÅ¾bavajuÄ‡i nove materijale na interaktivnoj ploÄi. Na poÄetku su bili znatiÅ¾eljni i pomalo ustraÅ¡eni, ali radeÄ‡i na ploÄi strah je ubrzo nestao te su se aktivno i veselo ukljuÄivali u rad, pjevali, navijali te tako puno novog nauÄili.

Uz uÄitelje iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije sudjelovali su i uÄitelji iz Slovenije i Srbije koji su takoÄ‘er zainteresirani za rad s interaktivnim materijalima koje su dobili na seminaru. Organizator seminara je Boris Menrath, koordinator ureda ZfA (Zentralstelle fÃ¼r Auslandsschulwessen – KÃ¶ln) za juÅ¾nu Europu iz Beograda. PredavaÄi su bili Alfred i Bertha Baar koji veÄ‡ dugo rade na projektu Fridolin i tako su iz vlastitog iskustva osmislili i razradili ovakav naÄin rada.

NajvaÅ¾niji zakljuÄak seminara je vaÅ¾nost primjene takvoga naÄina rada u praksi kako bi se uÄenike Å¡to viÅ¡e motiviralo, animiralo i aktiviralo u radu u cilju lakÅ¡eg uÄenja i savladavanja nastavnih sadrÅ¾aja, istiÄu iz topliÄke osnovne Å¡kole.

www.vzaktualno.hr

SuÄ‘enje bivšem premijeru odgoÄ‘eno na duÅ¾e vrijeme

18. listopada 2016.

Na zagrebaÄkom Å½upanijskom sudu danas je doÅ¡lo do nove odgode suÄ‘enja bivÅ¡em premijeru Ivi Sanaderu, piÅ¡e Jutarnji.hr. Razlog je njegovo loÅ¡e zdravstveno stanje, objavio je medicinski vjeÅ¡tak koji je detaljno prouÄio zdravstveni karton nekad najmoÄ‡nijeg hrvatskog politiÄara.

Sanaderu je dijagnosticiran karcinom prostate, juÄer je primljen u bolnicu, danas Ä‡e biti operiran, u bolnici Ä‡e nakon toga ostati barem desetak dana, a za sudsku raspravu sigurno neÄ‡e biti sposoban joÅ¡ barem dva mjeseca. Stoga je sutkinja iduÄ‡e roÄiÅ¡te odluÄila sazvati za 21. prosinca, kada Ä‡e se procijeniti je li Sanader sposoban za suÄ‘enje.

U ponovljenom suÄ‘enju za Fimi mediju USKOK tereti Sanadera i druge optuÅ¾enike za izvlaÄenje novca iz drÅ¾avnih poduzeÄ‡a kako bi se financirali crni fondovi HDZ-a. Prvu osuÄ‘ujuÄ‡u presudu ukinuo je Vrhovni sud.

www.vzaktualno.hr / jutarnji.hr

IznenaÄ‘eni i inspektori

18. listopada 2016.

Zbog prevelikog broja bolovanja, HZZO je poslao svoje inspektore u kontrolu. I otkrili su popriliÄan broj laÅ¾nih bolovanja. U nekim je regijama zabiljeÅ¾eno Äak viÅ¡e od 40 posto, piÅ¡e Dnevnik.hr.

– U proÅ¡loj godini smo imali 38.000 ljudi na bolovanju, a ove godine imamo 46.000 na bolovanju, na dnevnoj razini – kazao je ravnatelj HZZO-a Fedor DorÄiÄ‡.

Obavljeno je 900 kontrola i svako treÄ‡e je bilo – laÅ¾no. NajviÅ¡e se vara u rijeÄkoj i splitskoj regiji. LaÅ¾ni pacijenti vraÄ‡eni su na posao. HZZO samo jedno bolovanje na mjesec moÅ¾e stajati i do 4200 kuna.

www.vzaktualno.hr / dnevnik.hr

Svakodnevne guÅ¾ve na relaciji VaraÅ¾din – ÄŒakovec

18. listopada 2016.

PrituÅ¾ba na putovanje vlakom Hrvatskih Å¾eljeznica, juÄer je stigla na adresu portala Emedjimurje. RijeÄ je o vlaku koji u jutarnjim satima polazi iz VaraÅ¾dina prema ÄŒakovcu, a kojim, osim mnogih uÄenika i studenata, putuju i radnici zaposleni u meÄ‘imurskim tvrtkama.

â€žPogledajte Å¡to nas studente i Å¡kolarce Äeka ujutro u vlaku na relaciji VaraÅ¾din-ÄŒakovec, jedan vagon vozi, a unutra je bilo viÅ¡e ljudi nego je sjedeÄ‡ih mjesta i tako svakog jutra. Moramo stajati i biti nagurani jedan uz drugoga i to ne u vlaku nego u onom prostoru ispred gdje se ulazi jer tamo gdje su sjedeÄ‡a mjesta se niti nemoÅ¾e uÄ‡i“, iskazao je svoje nezadovoljstvo jedan korisnik HÅ½-a.

Da bi apsurd bio veÄ‡i, ovo nije prvi takav sluÄaj.

â€žVlak koji vozi na relaciji ÄŒakovec-VaraÅ¾din u 21:47 ima tri vagona, a vozi najviÅ¡e 4 putnika. I tako veÄ‡ tri godine uzastopno, uopÄ‡e ne mijenjaju, a svako jutro je takva situacija“, dodaje putnik.

Takvo stanje u Hrvatskim se Å¾eljeznicama ponavlja uzastopno veÄ‡ nekoliko godina, te su se putnici veÄ‡ javljali s istim problemima. Do rjeÅ¡enja joÅ¡ uvijek nije doÅ¡lo, te putnici svakog jutra s jednakim grÄom kreÄ‡u prema svom odrediÅ¡tu znajuÄ‡i da mjesto za sjedenje, pa Äak ni za stajanje vjerojatno neÄ‡e pronaÄ‡i.

www.vzaktualno.hr / emedjimurje.rtl.hr

Uz druÅ¾enje i radionicu HNS-ovke ukazale na poloÅ¾aj Å¾ena na selu

18. listopada 2016.

Povodom MeÄ‘unarodnog dana seoske Å¾ene u druÅ¡tvenom domu u Apatiji Interesni odbor Å¾ena HNS-a PodruÅ¾nice Ludbreg organizirao je druÅ¾enje i radionicu kojom se Å¾eljelo ukazati na vaÅ¾nost Å¾ena sa sela. Radionicu je vodila predsjednica Interesnog odbora Å¾ena HNS-a Ludbreg SnjeÅ¾ana HraniÄ‡, a cilj je bio, kako istiÄu organizatorice, istaknuti da seoske Å¾ene od davnina nose financijsku samostalnost i stabilnost te daju velik doprinos druÅ¡tvu.

Okupile su se Å¾ene svih generacija, bake, majke, unuke, koje su u ugodnoj atmosferi izraÄ‘ivale ogrlice od tkanine. Bila je to radionica recikliranja, izrade ogrlice od majica koje je donirala PodruÅ¾nica HNS-a Ludbreg.

Ugodno, suradniÄko ozraÄje svojim su dolaskom upotpunili i izrazili podrÅ¡ku radu Interesnom odboru Å¾ena Krunoslav Kosir, predsjednik HNS-a PodruÅ¾nice Ludbreg, i saborska zastupnica BoÅ¾ica Makar.

– Veseli spoznaja da su Å¾ene zainteresirane za ovakve susrete te su izrazile Å¾elju da se ponovno druÅ¾enje organizira u skoro vrijeme – istaknule su organizatorice iz Interesnog odbora Å¾ena HNS-a PodruÅ¾nice Ludbreg.

www.vzaktualno.hr

U posjetu Älanovi austrijskog LAG-a Vulkanland

18. listopada 2016.

Dvadesetak Älanova Lokalne akcijske grupe Vulkanland iz austrijske pokrajine Å tajerske, boravilo je u ponedjeljak u jednodnevnom radnom posjetu Lokalnoj akcijskog grupi Sjeverozapad, kako bi se upoznali s aktivnostima vezanim uz poticanje agroraznolikosti te diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje na podruÄju ove lokalne akcijske grupe.

ÄŒlanove LAG-a Vulkanland, meÄ‘u kojima su bili i naÄelnici Feldbacha, KlÃ¶cha, St. Petera, St. Stefana, Kirchberga i Jagerberga, te zastupnik u Å¡tajerskom parlamentu Anton Gangl, pozdravio je lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡, predsjednik LAG-a Sjeverozapad, koji ih je upoznao s bogatom kulturnom i povijesnom baÅ¡tinom Lepoglave, ali i s vizijom ruralnog razvoja na podruÄju LAG-a Sjeverozapad, koji pokriva podruÄje Äetrnaest jedinica lokalne samouprave u sjeverozapadnom dijelu VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

– Razvoj na podruÄju naÅ¡eg LAG-a temeljimo na Strategiji razvoja koja je usvojena poÄetkom godine. S Lokalnom akcijskom grupom Vulkanland imamo mnoge sliÄnosti, stoga je suradnja koju smo zapoÄeli proÅ¡le godine dragocjena za naÅ¡e Älanove. DanaÅ¡nji uzvratni posjet pokazuje da upravo kroz razmjenu iskustava dobre prakse u ruralnom razvoju moÅ¾emo graditi joÅ¡ ÄvrÅ¡Ä‡e odnose suradnje izmeÄ‘u naÅ¡e dvije lokalne akcijske grupe – istaknuo je predsjednik LAG-a Sjeverozapad.

Tijekom radnog posjeta Älanovi LAG-a Vulkanland u Lepoglavi su razgledali jedini saÄuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj – Gaveznicu, geoloÅ¡ki spomenik prirode i nalaziÅ¡te poludragog kamena – lepoglavskog ahata, a potom su posjetili Poljoprivrednu zadrugu VaraÅ¾dinsko povrÄ‡e u Vidovcu, jednu od nositelja moderne poljoprivredne proizvodnje u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji. Tom je prigodom posebno istaknuta vaÅ¾nost udruÅ¾ivanja poljoprivrednih proizvoÄ‘aÄa, ulaganja u moderni strojni park te kreiranje regionalnih poljoprivrednih brendova.

– NaÅ¡e je iskustvo pokazalo kako Ä‡e kupci radije kupovati lokalne poljoprivredne proizvode s kontroliranim porijeklom, Äak i ako su neÅ¡to skuplji od onih s nepoznatim porijeklom. Veseli me stoga da je takva poslovna filozofija usvojena i na podruÄju vaÅ¡eg LAG-a, u Å¡to smo se imali prigodu uvjeriti u Vidovcu – naglasio je mag. Michael Fend, menadÅ¾er u Razvojnoj agenciji Vulkanland.

ÄŒlanovi ove lokalne akcijske grupe, koja djeluje na podruÄju juÅ¾ne Å tajerske, razgledali su i VaraÅ¾din, a na povratku u Austriju posjetili su Poljoprivredno gospodarstvo BistroviÄ‡ u Gornjem Vratnu, gdje im je predstavljen proizvodni proces u mini mljekari ovog uzornog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, te vinariju obitelji PungraÄiÄ‡.

– DanaÅ¡nji posjet Älanova LAG-a Vulkanland pokazao je kako i mi moÅ¾emo ponuditi primjere dobre prakse, posebice one koji se odnose na udruÅ¾ivanje i okupljanje malih proizvoÄ‘aÄa kao i stvaranje dodane vrijednosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Ovaj je uzvratni posjet svakako uÄvrstio dobre veze izmeÄ‘u naÅ¡e dvije lokalne akcijske grupe te je svakako novi poticaj za daljnju suradnju u projektima ruralnog razvoja – naglasio je Mario Å½eljeziÄ‡, voditelj Lokalne akcijske grupe Sjeverozapad.

www.vzaktualno.hr

Prodaja porcija vrganja s jajima za osnovnu školu

18. listopada 2016.

ÄŒlanovi Rotary cluba VaraÅ¾din Jug i ove godine pripremaju viÅ¡e od 500 porcija ukusnih vrganja s jajima koje Ä‡e zajedno s ÄaÅ¡om gemiÅ¡ta ili soka ponuditi VaraÅ¾dincima na varaÅ¾dinskom placu ovu subotu, 22. listopada, od 8 do 11 sati.

Radi se o humanitarnoj akciji kojom Älanovi najmlaÄ‘eg varaÅ¾dinskog rotary cluba svake godine prikupljaju sredstva za varaÅ¾dinske osnovne Å¡kole pa su tako cjelokupnim prihodom proÅ¡logodiÅ¡nje akcije donirali V. osnovnu Å¡kolu i to kroz kupnju 84 knjige za knjiÅ¾nicu te stalcima za bicikl. Osim osnovnih Å¡kola, donacije su iz ranijih akcija primali i Pedijatrijski odjel OpÄ‡e bolnice VaraÅ¾din te UtoÄiÅ¡te sv. Nikole.

Svake godine akciju podupire i Gradska trÅ¾nica VaraÅ¾din te Udruga kuhara VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a vrganji se pripremaju u velikoj tavi koju ustupa Podravka. Ove godine u akciju se ukljuÄio i novootvoreni restoran August Äiji Ä‡e kuhari na Äelu sa chefom i vlasnikom Goranom JeluÅ¡iÄ‡em utroÅ¡iti viÅ¡e od 20 kg vrganja i 700 jaja za pripremu ukusnih porcija.

Sav prihod ovogodiÅ¡nje akcije namijenjen je za opremanje knjiÅ¾nice VII. osnovne Å¡kole VaraÅ¾din. Pozivaju se graÄ‘ani da za simboliÄnih 10 kuna kuÅ¡aju ovu finu jesensku deliciju uz domaÄ‡i gemiÅ¡t te na taj naÄin pridonesu uspjehu ovogodiÅ¡nje akcije.

www.vzaktualno.hr