2016. – Stranica 228

6. listopada 2016.

102

Na sportskom igraliÅ¡tu u Graberju ukradena je novopostavljena mreÅ¾a rukometnog gola, dok je u Stadionu â€žSloboda“ namjerno uniÅ¡ten dio novoobnovljene staze od strane nepoznate osobe.

Zajednica sportskih udruga Grada VaraÅ¾dina upozorava na nemoralnost ovog Äina, te osuÄ‘uje ovu namjeru. U posljednjih nekoliko godina upravo su oni uloÅ¾ili znaÄajna sredstva i trud kako bi sportski tereni i zelene povrÅ¡ine u okolici sportskih objekata bili potpuno ureÄ‘eni i na usluzi varaÅ¾dinskim sportaÅ¡ima, kao i brojnim graÄ‘anima rekreativcima.

Tako su ureÄ‘eni igraliÅ¡te â€žSrednjoÅ¡kolac“, te Stadion â€žSloboda“ gdje je u nekoliko navrata ureÄ‘ivana atletska staza koju odlukom Zajednice, u odreÄ‘enim terminima mogu koristiti i graÄ‘ani rekreativci. UreÄ‘en je i travnati nogometni teren pokraj sportske dvorane u Graberju, a postavljene su i nove zaÅ¡titne mreÅ¾e, kao i mreÅ¾e na golovima na vanjskom rukometnom igraliÅ¡tu.

â€žSve ove aktivnosti napravljene su kako bi naÅ¡i sportaÅ¡i i graÄ‘ani mogli koristiti terene koji su u potpunosti ureÄ‘eni i opremljeni. TakoÄ‘er, neke od sportskih objekata, poput Stadiona â€žSloboda“, otvorili smo za naÅ¡e rekreativce jer nam je cilj da se Å¡to viÅ¡e VaraÅ¾dinaca bavi rekreacijom i sportom, odnosno zdravim naÄinom Å¾ivota“, rekao je predsjednik Zajednice, Alen Runac.

Runac napominje kako je grad VaraÅ¾din, uz sve epitete koje ima, i grad sporta i odliÄnih sportaÅ¡a, a sportaÅ¡i se uvijek vode fair-playom, te da ovo Å¡to se dogodilo nije ni blizu toga veÄ‡ se radi iskljuÄivo o zloÄestoj namjeri i nekorektnom potezu ne samo prema Zajednici i njenim djelatnicima, veÄ‡ prema svim graÄ‘anima VaraÅ¾dina, a posebice sportaÅ¡ima, rekreativcima i mladima koji koriste sportske terene.

â€žApeliram na one koji su odgovorni za spomenuta nedjela neka drugi puta dobro razmisle jer te sportske terene zasigurno su nekada i oni koristili ili netko od njihovih prijatelja ili njima najbliÅ¾ih. To nije VaraÅ¾din i pravi VaraÅ¾dinci se tako ne ponaÅ¡aju“, poruÄio je predsjednik Zajednice.

Biciklisti, oprez! Svjetla i reflektirajuÄ‡i prsluci noÄ‡u obavezni

6. listopada 2016.

121

Policijski sluÅ¾benici Policijske uprave meÄ‘imurske u petak, 30. rujna u jutarnjim satima proveli su akciju “PjeÅ¡aci i vozaÄi bicikla oprez!”.

Tijekom te akcije utvrÄ‘eno je ukupno 29 prekrÅ¡aja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 19 prekrÅ¡itelja nije nosilo reflektirajuÄ‡i prsluk, odnosno reflektirajuÄ‡u biciklistiÄku odjeÄ‡u, dok je osam prekrÅ¡aja zabiljeÅ¾eno zbog nepropisne uporabe svjetala u prometu. Jedan se prekrÅ¡itelj nepropisno kretao kolnikom, dok je jedna osoba bila u prekrÅ¡aju zbog upravljanja biciklom na naÄin kojim se umanjuje stabilnost.

Od ukupnog broja utvrÄ‘enih prekrÅ¡aja poÄiniteljima je izdano 27 upozorenja, dok su za dva utvrÄ‘ena prekrÅ¡aja nepropisne uporabe svjetala u prometu i nekoriÅ¡tenja reflektirajuÄ‡eg prsluka, odnosno reflektirajuÄ‡e biciklistiÄke odjeÄ‡e, od prekrÅ¡itelja naplaÄ‡ene novÄane kazne.

PU meÄ‘imurska upozorava bicikliste na odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje ih obvezuju da su prilikom sudjelovanja u prometu noÄ‡u te danju kada je smanjena vidljivost duÅ¾ni biti oznaÄeni reflektirajuÄ‡im prslukom ili reflektirajuÄ‡om biciklistiÄkom odjeÄ‡om, dok su pjeÅ¡aci prilikom kretanja kolnikom duÅ¾ni biti oznaÄeni nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajuÄ‡om materijom. Od prvog sumraka do potpunog svanuÄ‡a noÄ‡u, kao i danju u sluÄaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje, na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo, na straÅ¾njoj strani.

www.vzaktualno.hr

4.500 kuna Centru za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar

6. listopada 2016.

145

UspjeÅ¡na organizacija 22. Brooks varaÅ¾dinskog polumaratona 18. rujna, na kojem je u Äetiri utrke na novoj, atraktivnijoj stazi centrom VaraÅ¾dina nastupilo rekordnih 660 trkaÄa iz desetak zemalja, u Äetvrtak, 6. listopada, imala je svoj humanitarni epilog.

Od svake startnine sudionika polumaratonske utrke bilo je izdvojeno 10 kuna za varaÅ¾dinski Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Å poljar, a polaznici Centra za sve koji su zavrÅ¡ili polumaratonsku utrku izradili su unikatne medalje koje im je na utrci uruÄio Nikola DodoÅ¡.

NovÄanu je donaciju ravnatelju Centra Marinu VuÄiÄ‡u i voditeljici uÄeniÄke zadruge Gordani LabaÅ¡ predao predsjednik TK Marathon 95 Goran PongraÄiÄ‡.

â€žDrago nam je da smo utrci dali humanitarni karakter ukljuÄivanjem Centra Tomislav Å poljar. TrÄanje je danas stil Å¾ivota, nije to samo sport nego i ukljuÄivanje Å¡ire zajednice, i mi smo doÅ¡li na ideju da centar za obrazovanje osoba s poteÅ¡koÄ‡ama u razvoju takoÄ‘er ukljuÄimo u taj naÅ¡ dogaÄ‘aj. Pomogli su nam, a mi smo dio sredstava od startnina donirali za njihove potrebe. Nadamo se da Ä‡e suradnja sljedeÄ‡ih godinu biti na viÅ¡em nivo i da tu djecu i u sportskom smislu ukljuÄimo u naÅ¡u utrku“, rekao je predsjednik kluba PongraÄiÄ‡

Suradnja Centra Tomislav Å poljar i Marathon 95 nastavit Ä‡e se i na 23. izdanju VaraÅ¾dinskog polumaratona 2017. godine.

â€žZahvaljujem klubu na pozivu i drago nam je da moÅ¾emo biti dio takve prekrasne manifestacije. To je cjelokupna ideja naÅ¡eg rada, da budemo dio zajednice i da budemo ukljuÄeni tamo gdje moÅ¾emo, da kroz naÅ¡ rad dajemo dodanu vrijednost svemu Å¡to se dogaÄ‘a u gradu i Å¾upaniji“, istaknuo je ravnatelj VuÄiÄ‡, a voditeljica uÄeniÄke zadruge LabaÅ¡ dodala je da uÄenici od 17 do 21 godinu, s veÄ‡im teÅ¡koÄ‡ama u razvoju, u svom programu imaju izobrazbu o obavljanju poslova.

â€žUnutar tog programa bavimo se keramikom, izraÄ‘ujemo razliÄite uporabne i ukrasne predmete od keramike. Kad smo bili pozvani da se ukljuÄimo s veseljem smo prihvatili. UkljuÄila se kolegica iz likovnog Lila Herceg NenadiÄ‡ koja je napravila predloÅ¾ak u linorezu, a nakon toga smo mi to prenosili u glinu i napravili proizvod, medalje za trkaÄe“, kazala je LabaÅ¡.

Polumaratonsku utrku zavrÅ¡ila su 442 trkaÄa i trkaÄice, a pobjednici su bili Danijel Fak iz Atletskog kluba Svetice iz Zagreba i Bojana Bjeljac iz Atletskog kluba Å½umberak iz SoÅ¡ica. Utrka je bila i ekipno prvenstvo Hrvatske u polumaratonu, a naslove su osvojili zagrebaÄki klubovi, Agram u muÅ¡koj i Sljeme u Å¾enskoj konkurenciji.

22. Brooks VaraÅ¾dinski maraton odrÅ¾an je pod pokroviteljstvom Grada VaraÅ¾dina i kao dio obiljeÅ¾avanja Dana branitelja VaraÅ¾dinske Å¾upanije, 22. rujna. Iz TrkaÄkog kluba Marathon 95 na velikoj pomoÄ‡i u organizaciji VaraÅ¾dinskog polumaratona zahvaljuju Gradu VaraÅ¾dinu, gradskom Upravnom odjelu za komunalni sustav i urbanizam te Policijskoj upravi varaÅ¾dinskoj, kao i brojnim volonterima te sponzorima.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinska Å¾upanija sukladna suvremenim trendovima u dojenju

6. listopada 2016.

127

PatronaÅ¾ne sestre Doma zdravlja VaraÅ¾dinske Å¾upanije tijekom 2016. godine provele su istraÅ¾ivanje Äiji rezultati ukazuju da je obrazac dojenja na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije sukladan suvremenim trendovima. Dojenje je prepoznato kao prvi izbor prehrane po roÄ‘enju djeteta, a iskljuÄivo se dojenje uglavnom primjenjuje do navrÅ¡enog petog mjeseca Å¾ivota.

PruÅ¾anje djeci najboljeg poÄetka poÄinje sa dojenjem, a prvi sati poslije poroÄ‘aja vrijeme su stvaranja veze izmeÄ‘u majke i djeteta i njihovog uzajamnog upoznavanja. Majke Äesto nailaze na teÅ¡koÄ‡e pri dojenju, zato je vaÅ¾no da se podrÅ¡ka majkama u dojenju nastavi i nakon izlaska iz rodiliÅ¡ta. PatronaÅ¾ne sestre imaju znaÄajan utjecaj na izgradnju stava o dojenju kod trudnica, na duÅ¾inu trajanja i pri rjeÅ¡avanju problema s dojenjem, a potporu provode putem kuÄ‡nih posjeta i grupa.

Nacionalni tjedan dojenja obiljeÅ¾ava se od 1. do 7. listopada s ciljem poticanja svijest o vaÅ¾nosti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu, a ovogodiÅ¡nji slogan je â€žDojenje: kljuÄ odrÅ¾ivog razvoja“.

Tim povodom na FranjevaÄkom Ä‡e trgu u VaraÅ¾dinu, ispred City centra Varteks biti postavljen Å¡tand na kojem Ä‡e svi moÄ‡i dobiti potrebne informacije o programima patronaÅ¾nih sestara usmjerenih osnaÅ¾ivanju i poticanju dojenja. U petak, 7. listopada od 10 sati patronaÅ¾ne sestre biti Ä‡e dostupne za struÄne savjete o dojenju, te Ä‡e posjetitelji moÄ‡i dobiti razliÄite edukativne materijale, ali i saznati kako dojenje izravno utjeÄe na zdravlje majki i djece te smanjuje troÅ¡kove zdravstvenog sustava.

www.vzaktualno.hr

ÄŒetiri prometne nesreÄ‡e, poÅ¾ar u Gojancu

6. listopada 2016.

116

Å½upanijski centar 112 VaraÅ¾din u protekla je 24 sata zaprimio 14 poziva.

Tri poziva proslijeÄ‘ena su policiji, a radilo se o prometnoj nesreÄ‡i u kojoj je osobni automobil naletio na biciklista u MeÄ‘imurskoj ulici u VaraÅ¾dinu.

U LuÅ¾anu BiÅ¡kupeÄkom suradila su se dva osobna automobila, pri Äemu je jedna osoba ozlijeÄ‘ena.

Na Å¾upanijskoj cesti 2079 izmeÄ‘u mjesta Slokovec i Apatija, s ceste je izletjelo osobno vozilu. U prometnoj nesreÄ‡i jedna je osoba ozlijeÄ‘ena.

Vatrogasci su u protekla 24 sata intervenirali tri puta.

U Gojancu je izbio poÅ¾ar na otvorenom prostoru, a u Å½arovnici su vatrogasci bili pozvani da oÄiste prometnicu.

Javna vatrogasna postrojba VaraÅ¾din intervenirala je i u prometnoj nesreÄ‡i koja se dogodila u PreseÄnom.

www.vzaktualno.hr

Anketa: PlenkoviÄ‡ najpopularniji, MilanoviÄ‡ i dalje drÅ¾i mjesto najnegativnijeg politiÄara

6. listopada 2016.

126

Rast popularosti HDZ-a pokazalo je redovito mjeseÄno istraÅ¾ivanje koje provodi agencija 2X1 komunikacije, a koje takoÄ‘er pokazuje stabilnu potporu mosta te pad popularnosti SDP-a i Å½ivog zida.

Na vrhu ljestvice stranaÄkih preferencija na prvom mjestu stoji HDZ s potporom od 28,54% ispitanika, dok ga slijedi SDP kojem je potpora pala na 19,67% Å¡to ponovno potvrÄ‘uje krizu u toj stranci, javlja direktno.hr.

Most ima potporu 10,16% ispitanika te nakon izbora potvrÄ‘uje svoje mjesto kao treÄ‡a stranka po snazi u Hrvatskoj. Å½ivi zid, s druge strane, biljeÅ¾i pad popularnosti i viÅ¡e nije treÄ‡a stranka, nego Äetvrto mjesto i potporu od 1,4% dijeli s regionalnim IDS-om. HNS podupire 1,29% ispitanih graÄ‘ana Hrvatske, te time stranka drÅ¾i peto mjesto na ljestvici.

Na popisu najpopularnijih politiÄara Andrej PlenkoviÄ‡ zamijenio je predsjednicu Kolindu Grabar-KitaroviÄ‡. PlenkoviÄ‡ je prema ovom istraÅ¾ivanju najveÄ‡i pozitivac za 24,64% ispitanika, dok je predsjednica na drugom mjestu s 14,05%. Zlatko HasanbegoviÄ‡ ovog je mjeseca treÄ‡i najpopularniji politiÄar u Hrvatskoj sa 7,02% potpore i time je potvrÄ‘en kao politiÄar s veÄ‡ standardnom potporom u javnosti.

Na Äetvrtom mjestu je predsjednik SDP-a u odlasku Zoran MilanoviÄ‡ s 4,5%, a njegov stranaÄki kolega i pretendent na duÅ¾nost predsjednika SDP-a Tonino Picula peti s potporom od 3%.

MeÄ‘u glavnim politiÄkim negativcima, prema istraÅ¾ivanju, na Äelu je i dalje Zoran MilanoviÄ‡ kojeg 24% ispitanika smatra najnegativnijim. Promjena se dogodila i na ovome popisu pa je tako Milorad Pupovac dospio na drugo mjesto s 8%, a slijede ga BoÅ¾o Petrov i Zlatko HasanbegoviÄ‡ s neÅ¡to viÅ¡e od 6% negativnih ocjena, te Andrej PlenkoviÄ‡ s 3%.

FOTO Direktno.hr

www.vzaktualno.hr / www.direktno.hr

Europski dan jezika i Tjedan cjeloÅ¾ivotnog uÄenja u Srednjoj školi Ivanec

6. listopada 2016.

148

Europski dan jezika, kojim se promiÄe vaÅ¾nost uÄenja stranih jezika i viÅ¡ejeziÄnost, Srednja Å¡kola Ivanec obiljeÅ¾ila je prigodnim programom. Prepunom amfiteatru predstavili su dostignuÄ‡a svojih uÄenika u protekloj godini.

UÄenica Mirjana Lazar na njemaÄkom je jeziku prepriÄala posjet dvorcima Bavarske i Innsbrucku, a prikazana je i snimka uÄeniÄke predstave izvedene povodom 400. obljetnice Shakespeareove smrti.

Potom su prisutni mogli uÅ¾ivati u kratkom krim filmu snimljenom na nastavu DSD-a, te izvedbi njemaÄke verzije pjesme Faded Alana Walkera kojim su Lea KramariÄ‡, Veronika Å½unar i Lana Srednoselec osvojile treÄ‡e mjesto na natjecanju â€žMax sucht den Superstar“.

UruÄene su i 53 diplome uÄenicima treÄ‡ih razreda koji su poloÅ¾ili DND1 ispit, Å¡to pokazuje da je interes za uÄenje njemaÄkog jezika u ivaneÄkoj Srednjoj Å¡koli na visokoj razini. Program DND-a tu se provodi veÄ‡ godinama, a ukljuÄeni su svi profesori njemaÄkog jezika. Ovaj naÄin uÄenja uÄenicima donosi pogodnosti kod upisa na studij stranih jezika u zemlji i inozemstvu.

Å kola je ovim programom obiljeÅ¾ila i 10. tjedan cjeloÅ¾ivotnog uÄenja, u sklopu Äega je odrÅ¾ano predavanje â€žStvaranje i primjena digitalnih karata“ Tomice Visinskog iz tvrtke HERE Zagreb.

HERE je vodeÄ‡a kompanija u izradi digitalnih karata kao i lokacijskih tehnoloÅ¡kih rjeÅ¡enja i usluga kako za automobilsku industriju, tako i za tvrtke u drugim granama poslovanja. RijeÄ je o kompaniji koja ima urede u 50 zemalja u 200 gradova diljem svijeta, u kojima radi preko 6000 zaposlenika. Njihove usluge koriste BMW, Audi, Mercedes-Benz, Volvo, Jaguar, Microsoft, Facebook, Amazon, Yahoo i mnogi drugi. Krajnji korisnici njihove karte mogu koristiti u web aplikaciji ili preko njihove besplatne aplikacije HERE WeGo.

UÄenici su tako iz prve ruke doznali Å¡to se sve moÅ¾e napraviti u svijetu digitalnih karata, to viÅ¡e Å¡to je Srednja Å¡kola od ove Å¡kolske godine uvela fakultativni predmet Digitalna kartografija. Na tom Ä‡e predmetu mnogi zainteresirani uÄenici uÄiti kako se rade digitalne karte, a ujedno Ä‡e i suraÄ‘ivati sa spomenutom kompanijom te svojim radom pridonositi izradi njihovih karata. Uz Visinskog, goÅ¡Ä‡a predavanja bila je i Jelena JagetiÄ‡, nekadaÅ¡nja uÄenica ivaneÄke Å¡kole, koja u HERE-u radi upravo na izradi digitalnih karata.

www.vzaktualno.hr

Komunalna tvrtka ÄŒistoÄ‡a d.o.o. nastavlja sa svojim aktivnostima podjele kartonskih kutija, namijenjenih za razvrstavanje otpada. Nakon Å¡to su u proteklih godinu dana organizirali niz podjela kartonskih kutija po Å¡kolama u gradovima i opÄ‡inama s kojima ta tvrtka ima ugovore o prikupljanju otpada, ovoga puta na red je doÅ¡la i Osnovna Å¡kola u Svetom ÄurÄ‘u.

Sveti ÄurÄ‘ jedna je od prvih OpÄ‡ina u kojoj je tvrtka ÄŒistoÄ‡a pokrenula selekciju otpada po domaÄ‡instvima, a sada je svakom razrednom odjeljenju omoguÄ‡eno da u svojim uÄionicama razvrstavaju otpad u kutije za papirnati, PVC i ostali otpad. Uz kartonske kutije u Å¡koli je odsada moguÄ‡e i donositi te odlagati stare baterije koje su posebno opasne ako se ne zbrinu na ekoloÅ¡ki siguran naÄin. Uz kutije za razvrstavanje otpada viÅ¡e od 300 uÄenika u Å¡koli dobilo je edukativni materijal kako pravilno razvrstavati otpad.

Nastavnica prirode i biologije Melita Bontek istaknula je, prilikom podjele kartonskih kutija po odjeljenjima, da je poÅ¾eljno razvrstavati Å¡to viÅ¡e otpada kako bi se smanjila ona koliÄina koja zavrÅ¡ava na odlagaliÅ¡tima dok bi se koliÄina otpada, koja se moÅ¾e reciklirati i ponovo koristiti, trebala poveÄ‡ati. Sigurna je da Ä‡e uÄenici iz Osnovne Å¡kole u Svetom ÄurÄ‘u razvrstavati otpad buduÄ‡i je ekoloÅ¡ka svijest i svijest o potrebi oÄuvanja okoliÅ¡a i prirode na visokoj razini.

InaÄe, TD ÄŒistoÄ‡a d.o.o. prema svim zakonskim propisima te EU smjernicama kao davatelj javne usluge prikupljanja mijeÅ¡anog komunalnog otpada primijenjuje sustav primarne selekcije te odvajanje viÅ¡e vrsta otpada na kuÄ‡nom pragu. Uz to tvrtka je dosada podjelom kutija omoguÄ‡ila selekciju otpada u niz javnih objekata od Å¡kola, vrtiÄ‡a, prostora javne uprave do domova za starije osobe.

s.k./vzaktualno.hr