2016. – Stranica 264

24. rujna 2016.

142

Analiza internetskih pretraÅ¾ivanja pokazala je rast interesa za Hrvatsku od Äak 45 posto, a to potvrÄ‘uje i rekordan rujan, piÅ¡e Jutarnji.hr. Da hrvatski turizam raste po nevjerojatnim stopama potvrdio je ovaj tjedan i jedan od najutjecajnijih svjetskih travel tech startupa Sojern.

Njegovi su analitiÄari objavili redovni godiÅ¡nji prikaz europskih putniÄkih trendova za 2016. godinu u kojem je svoje mjesto napokon naÅ¡la i Hrvatska potvrdivÅ¡i joÅ¡ jednom da je zauzela jednu od vodeÄ‡ih pozicija meÄ‘u destinacijama u koje Å¾ele putovati europski turisti. ToÄnije, Hrvatska je uÅ¡la meÄ‘u 20 najtraÅ¾enijih svjetskih destinacija za europske putnike – smjestivÅ¡i se toÄno na 20. mjestu – a podaci koje su analitiÄari prikupili pokazali su kako je potraÅ¾nja za Hrvatskom kao destinacijom porasla za Äak 45 posto. RijeÄ je o analizi koju su Sojernovi analitiÄari radili u periodu izmeÄ‘u sijeÄnja 2015. i lipnja 2016. godine, analizirajuÄ‡i viÅ¡e od milijardu signala koji svjedoÄe o naÄinu kako europski turisti pretraÅ¾uju i bookiraju godiÅ¡nji odmor.

Hrvatski rezultati, objaÅ¡njava se u ovom izvjeÅ¡Ä‡u, posljedica su Äinjenice da je mnoge europske i svjetske destinacije poput Turske, Rusije i Egipta s turistiÄke karte malo pomaknula nestabilna geopolitiÄka situacija Å¡to su, kaÅ¾u Sojernovi analitiÄari, iskoristile tople destinacije poput Sri Lanke, Indonezije, Hrvatske i Novog Zelanda, â€žpokupivÅ¡i“ turiste koji su nekad odlazili u neke druge krajeve.

Taj golemi interes potvrÄ‘uju i odliÄni turistiÄki rezultati za rujan: dosad smo veÄ‡ ostvarili 9,1 milijun noÄ‡enja u odnosu na kompletni rujan proÅ¡le godine u kojem smo imali 9,7 milijuna noÄ‡enja, Å¡to svjedoÄi da je ovogodiÅ¡nji deveti mjesec rekordan.

Prema Sojernovoj ljestvici, Hrvatska je postala 10. rastuÄ‡a odmoriÅ¡na destinacija po potraÅ¾nji europskih putnika Äime se naÅ¡la na listi sve popularnijih zemalja kao Å¡to su Island, Malezija, Sjeverna Afrika kao i Kuba. Najpopularnije svjetske destinacije i dalje su Å panjolska, Italija, SAD, NjemaÄka i Francuska koje su redom zauzele prvih pet mjesta Sojernove liste najpretraÅ¾ivanijih odrediÅ¡ta, a sad se ovoj listi popularnih destinacija napokon pridruÅ¾ila i naÅ¡a zemlja.

www.vzaktualno.hr / Jutarnji.hr

Sara i Sandra nominirane za najbolje atletiÄarke

24. rujna 2016.

126

Sandra PerkoviÄ‡ nominirana je za najbolju atletiÄarku godine u izboru Europske atletske federacije. Bila je ovo sezona iz snova koju je naÅ¡a najbolja sportaÅ¡ica zavrÅ¡ila neporaÅ¾ena s Äetiri uzastopna naslova europske prvakinje u bacanju diska, obranom naslova olimpijske pobjednice te petom uzastopnom pobjedom u Dijamantnoj ligi. Stoga se s pravom nada nagradi ove godine.

– Sretna sam Å¡to sam nominirana. Sezona je bila pomalo nestvarno dobra, najbolja u mojoj sportskoj karijeri. Olimpijska sam pobjednica, europska prvakinja i pobjednica Dijamantne lige bez poraza. To je neÅ¡to Å¡to sam oduvijek priÅ¾eljkivala i nadala se da Ä‡e se jednom ostvariti. I evo ove godine sve se poklopilo. Pozivam sve da glasaju za mene putem druÅ¡tvenih mreÅ¾a – izjavila je Sandra.

Nominirana je i olimpijska pobjednica u bacanju koplja Sara Kolak, i to za najbolju mladu atletiÄarku godine.

Hrvatski atletski savez poziva sve da daju svoj glas putem druÅ¡tvenih mreÅ¾a.

www.vzaktualno.hr

7. Sajam obnovljivih izvora energije

24. rujna 2016.

136

SveÄanim otvorenjem i nizom struÄnih predavanja u petak je poÄeo 7. Sajam obnovljivih izvora energije – Cro Eco Energy Expo 2016 u Gradskoj sportskoj dvorani VaraÅ¾din.

Nakon otvorenja, odrÅ¾an je Okrugli stol na temu â€žObnovljivi izvori energije i energetska uÄinkovitost u funkciji konkurentnosti gospodarstva“ koji je okupio Zdravku ZmajloviÄ‡, voditeljicu SluÅ¾be za obnovljive izvore energije, energetsku uÄinkovitost i nove tehnologije pri Ministarstvu gospodarstva, Ivana Å imiÄ‡a iz tvrtke C.E.M.P. i predsjednika HUP – koordinacija OIE, Eduarda Vivodu, Älana uprave tvrtke Riteh i predsjednika HUP – koordinacija energetske uÄinkovitosti, Vanju BoroviÄ‡a iz Agencije za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije te Jasminu Novak, projekt menadÅ¾erica tvrtke Solvis.

– Kao socijalni partner, HUP Ä‡e se nastaviti zalagati da nova Vlada otvori kvote za obnovljive izvore, posebno zbog potencijala kojeg imamo u sirovinama za proizvodnju elektriÄne i toplinske energije iz bioplina i biomase. Smatramo da Ä‡emo zajedniÄki stvoriti poticajne uvjete s ciljem poveÄ‡anja proizvodnje elektriÄne energije iz obnovljivih izvora, ukljuÄujuÄ‡i i snaÅ¾niju instalaciju mikropostrojenja u solaru u funkciji poveÄ‡anja proizvodnje EE na mjestu potroÅ¡nje, kao i iskoriÅ¡tavanje velikog potencijala energije vjetra s kojim RH raspolaÅ¾e. UkljuÄivanjem poduzetnika u funkciju proaktivnog energetskog poduzetniÅ¡tva, moguÄ‡a je realizacija plana energetske neovisnosti oslanjajuÄ‡i se na domaÄ‡e energetske resurse – rekao je Ivan Å imiÄ‡.

Eduard Vivoda smatra da je potrebno razmotriti moguÄ‡nost uvoÄ‘enja poreznih olakÅ¡ica za tvrtke koje provedu mjere energetske uÄinkovitosti.

– Nadamo se i da Ä‡e Fond i nadleÅ¾no Ministarstvo u narednom razdoblju objaviti plan objave natjeÄaja za sufinanciranje projekata kako RH ispunila svoje obveze u energetskoj uÄinkovitosti. Privatnom poduzetniÄkom sektoru nuÅ¾no je omoguÄ‡iti ubrzano provoÄ‘enje mjere energetske uÄinkovitosti, kako bi bili konkurentniji na domaÄ‡em i na ino trÅ¾iÅ¡tu – kazao je Vivoda.

Ostala struÄna predavanja namijenjena poslovnom sektoru takoÄ‘er su privukla pozamaÅ¡an broj sudionika, a interes nije izostao ni za predavanje Ivana ZokoviÄ‡a iz udruge ZMAG. ZokoviÄ‡ je govorio o iskustvima izgradnje recikliranog imanja i proizvodnji uradi sam energije.

– Prvenstveno, najteÅ¾e je, ali najnuÅ¾nije, promijeniti Å¾ivotni stil – smatra ZokoviÄ‡. KuÄ‡e od tvrdo balirane slame, solarno kuhalo, peÄ‡nica i dehidrator, proizvodnja bioplina i biodizela te niskoenergetske raketne peÄ‡i na drva, samo su neka od jednostavnih i jeftinih rjeÅ¡enja koja svatko moÅ¾e napraviti.

U subotu su uÄenici Elektrostrojarske Å¡kole odrÅ¾ali radionicu izrade kuÄ‡nog broja na solarno napajanje. Polaznici su dobili gotovo sav materijal, a izraÄ‘eni broj ponijeli kuÄ‡i.

Nedjeljni program ukljuÄuje predstavljanje Studentske udruge za promicanje energetske uÄinkovitosti i savjetovanje, s poÄetkom u 10.45 sati. Nakon tog, saznajte od prof. Matije LisiÄaka kako u kuÄ‡noj radinosti moÅ¾ete automobil preinaÄiti u elektriÄni.

Na izloÅ¾benom prostoru mogu se razgledati asortimani tvrtki, a kod njihovih predstavnika svatko se moÅ¾e informirati o koriÅ¡tenju obnovljivih izvora energije u poslovne svrhe ili pri opremanju privatnih kuÄ‡a i stanova.

Sajam, Äiji je izvrÅ¡ni organizator tvrtka DMK Vall 042, posjetite u subotu do 19 sati, a u nedjelju od 9 do 15 sati. Ulaz je besplatan.

www.vzaktualno.hr

Interes djece za njemaÄkim raste

24. rujna 2016.

126

Danas su uÄenici iz osnovnih i srednjih Å¡kola VaraÅ¾dinske Å¾upanije 7. put zaredom obiljeÅ¾ili Europski dan jezika. Organizator obiljeÅ¾avanja je udruga â€žEuropski kulturni krug – EKULT“ – Udruga za popularizaciju njemaÄkog jezika na podruÄju Republike Hrvatske.

Predsjednica udruge Lea Lesar istaknula je rekordan odaziv uÄenika.

– Ove godine imamo najveÄ‡i odaziv, 18 Å¡kola. UÄenici su puno toga pripremili za predstavljanje, od suvenirÄiÄ‡a i kolaÄa do slika. Napredujemo iz godinu u godinu. U pravom planu je njemaÄki jezik, ali nam se svake godine pridruÅ¾uje i engleski, Å¡panjolski, francuski. I djece je sve viÅ¡e. Gravitiramo prema podruÄju u kojem se govori njemaÄki jezik. Sve viÅ¡e djece i roditelja uviÄ‘a da je njemaÄki itekako potreban – rekla je Lesar te istaknula da u obiljeÅ¾avanju Europskog dana jezika imaju podrÅ¡ku i Europskog vijeÄ‡a.

U projekt su ukljuÄene osnovne Å¡kole s podruÄja grada VaraÅ¾dina, VI., V. i II. osnovna Å¡kola, te osnovne Å¡kole s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije, osnovne Å¡kole Cestica, ViÅ¡njica, Radovan, Donja VoÄ‡a, Petrijanec, Sv. Ilija, VaraÅ¾dinske Toplice, LjubeÅ¡Ä‡ica, Lepoglava, Visoko, Ivanec, Trnovec, Å¡kola stranih jezika â€žÅ½iger“, Srednja gospodarska Å¡kola VaraÅ¾din i Osnovna Å¡kola Vidovec.

n.k. / www.vzaktualno.hr

200 nordijskih hodaÄa i pješaka u VaraÅ¾dinu

24. rujna 2016.

145

Klub nordijskog hodanja VaraÅ¾din u subotu je organizirao 1. VaraÅ¾dinski festival nordijskog hodanja i pjeÅ¡aÄenja. Festival je zamiÅ¡ljen kao zajedniÄko nordijsko hodanje i pjeÅ¡aÄenje ljudi svih dobnih kategorija, a start je bio na Kapucinskom trgu.

Predsjednik kluba SreÄ‡ko RaduloviÄ‡ bio je vrlo zadovoljan odazivom na prvu ovakvu manifestaciju u VaraÅ¾dinu.

– Oko 200 sudionika proÅ¡lo je trima rutama razliÄitih duÅ¾ina, 2,5, 5 i 10 kilometara. Vrijema nas je posluÅ¾ilo. Dobar dio sudionika je iz VaraÅ¾dina, a gosti iz Opaije, Zagreba, Karlovca, Duge Rese, Slunja, NedeliÅ¡Ä‡a, ÄŒakovca i dvoje iz Kranja iz Slovenije. Imali smo i popratni program u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, Graditeljskom, prirodoslovnom i rudraskom Å¡kolom i Srednjom Å¡kolom u MaruÅ¡evcu te udrugom â€žUz tebe sam“. Mjerio se tlak, Å¡eÄ‡er i masnoÄ‡e u krvi – rekao je RaduloviÄ‡ dodavÅ¡i da je klub osnovan s ciljem promoviranja nordijskog hodanja koje se preporuÄuje ljudima koji imaju problema s lokomotronim sustavom jer, uz pomoÄ‡ Å¡tapova, rastereÄ‡uje se donji dio tijela radi lakÅ¡eg i sigurnijeg hodanja.

– Od 200 sudionika 99 je iz VaraÅ¾dina i vrlo samo zadovoljni podrÅ¡kom, najviÅ¡e iz Grada VaraÅ¾dina. Nadam se da Ä‡emo joÅ¡ jaÄe popularizirati nordijsko hodanje jer ljudima pomaÅ¾e u pravilnom naÄinu hodanja kojim se aktivira 90 % miÅ¡iÄ‡a – kazala je tajnica Kluba nordijskog hodanja VaraÅ¾din Olgica FriÅ¡ÄiÄ‡.

1. VaraÅ¾dinski festival nordijskog hodanja otvorio je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡, koji je od organizatora na poklon dobio par Å¡tapova za nordijsko hodanje.

– Dok prolazim gradom vidim sve viÅ¡e ljudi koji bicikliraju i trÄe ili se bave klasiÄnim ili nordijskim hodanjem. U zadnjih par godina vidi se napredak i drago mi je da su ljudi prepoznali taj naÄin zdravog Å¾ivljenja. Na nama u Gradu je da podrÅ¾avamo takve aktivnosti, proÅ¡lu nedjelju polumaraton sa 660 trkaÄa, danas prvi festival nordijskog hodanja s 200-tinjak hodaÄa. Nadam se da Ä‡e festival rasti – rekao je HabuÅ¡ te naglasio da Grad radi na biciklistiÄko-pjeÅ¡aÄkim rutama oko grada.

– Nova ruta bit Ä‡e kroz ÄŒrnec kad se zavrÅ¡i prilaz mostu, a kroz cijelo Brezje, uz gospodarsku zonu, u planu je biciklistiÄko-pjeÅ¡aÄka staza, da se VaraÅ¾dinci mogu rekreirati i u gradu i u okolici – dodao je gradonaÄelnik.

Za nordijsko hodanje je rekao da je vrlo jednostavno.

– Probao sam prije godinu i pol kada je osnovan ovaj mladi klub. Nije zahtjevno. KaÅ¾u da je to jedan od najzdravijih naÄina rekreacije, prilagoÄ‘en svim starosnim skupinama. Ja Ä‡u se potruditi pronaÄ‡i vrijeme da se i ja ukljuÄim – zavrÅ¡io je HabuÅ¡.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Skrb za oÄuvanje i promociju vrijedne baštine

24. rujna 2016.

156

Drugog dana 20. meÄ‘unarodnog festivala Äipke Lepoglava je dobila milenijsku fotografiju, istaknuta je kao primjer dobre prakse u oÄuvanju vrijedne kulturne baÅ¡tine, a dobila je i novo vrijedno filatelistiÄko izdanje. Bogat i raznovrsni program u petak je zavrÅ¡en zajedniÄkim susretom svih sudionika ovogodiÅ¡njeg festivala iz Äak 9 zemalja Europe.

– Lepoglava, grad Äipke i Äipkarstva od danas je postao i milenijski grad zahvaljujuÄ‡i majstoru fotografije Å imi Strikomanu. Preko Äipke povezani smo s nizom Äipkarskih centara u Europi i cijelome svijetu, a sada smo, zahvaljujuÄ‡i milenijskoj fotografiji postali i dio velike obitelji gradova u kojima je ostvaren ovakav ambiciozni fotografski projekt – istaknuo je Marijan Å kvariÄ‡, gradonaÄelnik Lepoglave na snimanju milenijske fotografije koja je organizirana u petak, toÄno u podne na nogometnom igraliÅ¡tu Sportsko-rekreacijskog centra u Lepoglave.

Pred objektiv Å ime Strikomana stalo je viÅ¡e od 1.200 ljudi – vrtiÄ‡ka djeca, uÄenici osnovnih Å¡kola iz Lepoglave, Kamenice, ViÅ¡njice i Bednje, uÄenici Srednje Å¡kole Ivanec, stanovnici Lepoglave i gosti festivala, koji su svojim tijelima oblikovali najpoznatiju lepoglavsku Äipku s motivom sunca. Na prostoru 60 puta 50 metara formirana je Äipka s 12 krakova koju je s visine od 30 metara snimio naÅ¡ poznati fotograf.

– Izuzetno sam zadovoljan Å¡to smo konaÄno uspjeli i u Lepoglavi snimiti milenijsku fotografiju. Snimanje ovakve komplicirane fotografije bilo je vrlo zahtjevno, prije svega u logistiÄkom smislu, no Lepoglava je ponovo pokazala kako moÅ¾e realizirati i ovakve, sloÅ¾ene projekte. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ostvarenju ovog poduhvata, svim sponzorima, vatrogasnim postrojbama iz VaraÅ¾dina i Ivanca, a posebno majstoru Å imi Strikomanu zahvaljujuÄ‡i kome je u Lepoglavi snimljena 529 milenijska fotografija – istaknuo je Mirko VaroviÄ‡, organizator snimanja milenijske fotografije u Lepoglavi.

ZahvaljujuÄ‡i dugogodiÅ¡njoj suradnji s Hrvatskom poÅ¡tom i VaraÅ¾dinskom klubu kolekcionara u Lepoglavi je u petak predstavljena i prigodna dopisnica, poÅ¡tanska marka i omotnica, Å¾ig te razglednica, koje su izdane uz jubilarni, 20. meÄ‘unarodni festival Äipke.

– Ova prigodna izdanja svojevrsni su ambasadori naÅ¡eg festivala, koji Ä‡e kao filatelistiÄki rariteti, kolekcionare podsjeÄ‡ati na vrijedni jubilej festivala Äipke u Lepoglavi. Lepoglavu dakle, sa svijetom ne povezuju tek niti Äipke, veÄ‡ i ovakva izdanja kojima Hrvatska poÅ¡ta predstavlja posebnosti naÅ¡e Lepoglave – naglasio je na sveÄanom predstavljanju Milan PavlekoviÄ‡, predsjednik VaraÅ¾dinskog kluba kolekcionara.

Na festivalu su juÄer obiljeÅ¾eni i Dani europske baÅ¡tine 2016. prigodnim radionicama i predavanjem BaÅ¡tina i zajednica. Tom je prigodom Lepoglava istaknuta kao primjer dobre prakse u oÄuvanju tradicijskih znanja i umijeÄ‡a, pri Äemu je posebno naglaÅ¡eno kao je upravo lokalna zajednica jedan od kljuÄnih partnera u oÄuvanju baÅ¡tine, o Äemu najbolje svjedoÄi upravo ovaj grad koji sustavno promovira vrijednu tradicijsku baÅ¡tinu i aktivno radi na njenom oÄuvanju.

Drugog festivalskog dana na ulazima u Lepoglavu postavljene su ploÄe dobrodoÅ¡lice s prepoznatljivim motivom lepoglavske Äipke.

– Iz godine u godinu nastojimo ulagati i u turistiÄku infrastrukturu pa smo ove godine na ulazima u naÅ¡ grad postavili tri nove ploÄe dobrodoÅ¡lice – istaknula je Ljubica DuboveÄak, direktorica TuristiÄke zajednice grada Lepoglave.

U petak je u restoranu IvanÄica organizirana i tradicionalna veÄera za sve sudionike festivala, a publika je sinoÄ‡ uÅ¾ivala i u urnebesnoj predstavi Cabaret Singerica, koju je izvela dramska umjetnica Jagoda Kralj Novak.

TreÄ‡i dan 20. meÄ‘unarodnog festivala Äipke u Lepoglavi bit Ä‡e u znaku Kraljevine Belgije, ovogodiÅ¡nje zemlje-partnera, koja Ä‡e danas predstaviti svoju izuzetnu Äipkarsku tradiciju, ali i svoju bogatu gastronomiju.

U 16 sati na terasi restorana IvanÄica bit Ä‡e otvoren i 7. sajam tradicijskog rukotvorstva i starih zanata, a festivalska publika danas Ä‡e imati prigodu vidjeti i modnu reviju mlade belgijske modne kreatorice Elise Kopec, uÅ¾ivati u klavirskom koncertu belgijskog pijanista Oliviera de Spiegeleira te u Äarobnoj igri svjetla na proÄelju pavlinskog samostana u Lepoglavi.

www.vzaktualno.hr

Predsjednica s konzultacijama kreÄ‡e u utorak

24. rujna 2016.

129

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-KitaroviÄ‡ rekla je kako kreÄ‡e s konzultacijama o sastavljanju vlade u utorak Äim dobije rezultate izbora od DrÅ¾avnog izbornog povjerenstva te da Ä‡e u njima biti neutralna drÅ¾eÄ‡i se ustava i slova zakona, u petak u razgovoru za HRT na rubu OpÄ‡e skupÅ¡tine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

“NeÄ‡u dopuÅ¡tati nikakva odugovlaÄenja, ali mi se Äini da je u ovom trenutku dinamika kojom idu ti prigovori u redu, te se nadam da Ä‡emo iznaÄ‡i naÄine i rjeÅ¡enje da se stabilna vlada formira u Å¡to brÅ¾em roku, jer je to svima nama u interesu”, rekla je Grabar-KitaroviÄ‡ u Dnevniku HRT-a.

“Mislim da bi svi mi prije svega trebali ispred sebe staviti nacionalne i drÅ¾avne interese, a tek onda nekakve partikularne ili stranaÄke”, smatra predsjednica, te dodaje kako Hrvatska “ne moÅ¾e gubiti vrijeme jer hrvatski graÄ‘ani od njih oÄekuju da se pobrinu za demografiju, gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta”.

www.vzaktualno.hr/Direktno.hr/HRT

Tko Ä‡e biti MilanoviÄ‡ev nasljednik?

24. rujna 2016.

116

Izbori za predsjednika SDP-a trebali bi se odrÅ¾ati 19. studenog, a drugi krug bit Ä‡e odrÅ¾an tjedan dana kasnije. Prijedlog je to PredsjedniÅ¡tva kojeg bi danas trebao usvojiti Glavni odbor.Uz to GO trebao bi zakljuÄiti da Ä‡e Konvencija, na kojoj Ä‡e se birati stranaÄka tijela biti odrÅ¾ana 3. prosinca.

VeÄ‡ sada su poznata imena Å¡est kandidata za predsjednika – Tonina Picule, Ranka OstojiÄ‡a, Domagoja HajdukoviÄ‡a, Orsata MiljeniÄ‡a, Vesne Å kuliÄ‡ i Karoline LeakoviÄ‡. Danas Ä‡e svoju kandidaturu istaknuti i Gordana Sobol, a najvjerojatnije i Davor BernardiÄ‡.

Predsjednik SDP-a bira se po naÄelu jedan Älan-jedan glas, odnosno biraju ga svi Älanovi SDP-a. Potencijalni kandidati u roku od sedam dana od raspisivanja izbora morat Ä‡e i sluÅ¾beno istaknuti kandidaturu, a nakon toga imaju 30 dana da prikupe potpise potpore. Kandidati za predsjednika trebaju prikupiti 1000 potpisa, dok kanidati za Älanove PredsjedniÅ¡tva trebaju skupiti 400 potpisa.

www.vzaktualno.hr/T portal

Nikad se nije toliko ulagalo u opÄ‡ini SraÄinec

24. rujna 2016.

136

SveÄanom sjednicom OpÄ‡inskog vijeÄ‡a juÄer je obiljeÅ¾en Dan OpÄ‡ine SraÄinec. Program Dana Miholja poÄeo je obiljeÅ¾avanjem poÄetka radova na izgradnji novog djeÄjeg vrtiÄ‡a, a nastavljen je u Domu kulture u SraÄincu.

Na sveÄanoj sjednici OpÄ‡inskog vijeÄ‡a naÄelnik BoÅ¾idar Novoselec podsjetio je kako su tekle osmogodiÅ¡nje pripreme za izgradnju novog djeÄjeg vrtiÄ‡a da bi konaÄno poÄela izgradnja i to kreditnim zaduÅ¾enjem OpÄ‡ine. Dodao je da je OpÄ‡ina SraÄinec za to itekako sposobna te se potom osvrnuo na brojne druhge aktivnosti koje su obiljeÅ¾ile proteklih godinu dana.

– VrtiÄ‡ je glavna priÄa, ali moramo krenuti od radove ove godine. Zahvaljujem direktorima svih komunalnih poduzeÄ‡a iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije koji su susretljivi kad imamo odreÄ‘ene probleme Å¡to se tiÄe komunalne infrastrukture na podruÄju opÄ‡ine SraÄinec, kao i VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji i Å¾upanu koji je kod Hrvatskih voda pronaÅ¡ao izvanredna sredstva za nastavak radova u Svibovcu Podravskom na Å¾upanijskoj cesti. Gotovo 3,5 milijuna kuna je realizirano. ZahvaljujuÄ‡i Å½upaniji i Å½UC-u to je 630 metara kanalizacijskog sustava, rekonstrukcija vodovodne mreÅ¾e i ureÄ‘enje ceste koja ima pjeÅ¡aÄko-biciklistiÄke staze, asfaltiran je svaki prilaz kuÄ‡anstvu i definirane zelene povrÅ¡ine. To je model kojim se vodimo i tako Ä‡emo nastaviti jer aglomeracija mora zavrÅ¡iti do 2018., a sredinom 2019. na Äitavom podruÄju opÄ‡ine trebat Ä‡e se obnoviti Äitava komunalna infrastruktura – rekao je Novoselec.

– Ove Äetiri godine su povijesni period koliko se investiralo u komunalnu infrastrukturu, posebno cestovnu. Ne samo u drÅ¾avnu cestu i sada Å¾upanijsku cestu u Svibovcu Podravskom. Imamo Äitavom duÅ¾inom SraÄinca Zelendvorsku ulicu, nekad Bombellesovu prugu, koja je sada prekrasno ureÄ‘ena. I zbog sigurnosti prometa i zbog samog naselja ovo je izuzetno velik projekt. Gotovo 40 milijuna kuna uloÅ¾ili smo samo u komunanu infrastrukturu – nastavio je naÄelnik OpÄ‡ine SraÄinec koji je dodao da se uz vrtiÄ‡ ulagalo i u Å¡kolu pa je opremljena informatiÄka uÄionica, a na inicijativu roditelja postavit Ä‡e se ormariÄ‡i za uÄenike od 1. do 4. razreda da djeca mogu odlagati svoje stvari. Govorio je i o druÅ¡tvenom Å¾ivotu u opÄ‡ini SraÄinec.

– PoÄetkom ove godine imali smo manifestaciju koja je na ponos svim naÅ¡im Å¾iteljima – 2. MeÄ‘unarodni srakarski faÅ¡nik – na kojem je bilo viÅ¡e od tisuÄ‡u sudionika. Imao sam pohvale iz Dalmacije i Istre. Nadam se da Ä‡e iz godine u godinu rasti. NaÅ¡e udruge redovito pripremaju programe za blagdane i praznike. Gotovo da samo naselje Svibovec Podravski ima sadrÅ¾ajniju manifestaciju nego veÄ‡ina opÄ‡ina u Å¾upaniji. Dani Miholja priÄa su za sebe. Desetodnevna manifestacija izuzetno je organizacijski zahtjevna i zahvaljujem svim udrugama na svemu Å¡to daju – kazao je Novoselc i zavrÅ¡io rijeÄima da je SraÄ‡inec jedna od najrazvijenijih opÄ‡ina na podruÄju sjeverozapadne Hrvatske, ali i Å¡ire.

I varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar pohvalio je OpÄ‡ini SraÄinec.

– ÄŒestitam na svemu Å¡to se napravilo u ovih godinu dana. Kao se to moglo napraviti u ovih godinu dana kad Vlade skoro da nije bilo, kad skoro niÅ¡ta nije funkcioniralo? Ipak smo uspjeli osigurati sredstva za puno projekata u opÄ‡ini SraÄinec. Izuzetno mi je drago da su naÄelnik i opÄ‡ina odluÄili vlastitim sredstvima graditi vrtiÄ‡. Potrebno je 4 milijuna kuna, a iz europskih fondova moÅ¾ete prijaviti projekte do milijun eura plus PDV. Bilo bi Å¡teta da se potroÅ¡i jer Ä‡e biti moguÄ‡e iskoristiti jedan projekt. Znam da OpÄ‡ina ima veÄ‡ projekt od milijun eura kojim Ä‡e, kad kanalizacija zavrÅ¡i, urediti nerazvrstane ceste u opÄ‡ini. Mislim da je to mudro razmiÅ¡ljanje. Bilo bi mi drago da i ostali gradonaÄelnici i naÄelnici u naÅ¡oj Å¾upaniji tako razmiÅ¡ljaju. U Å½upaniji Ä‡ete imati vjernog prijatelja, a nadam se da Ä‡e se uskoro oformiti vlada i da Ä‡emo znati kuda idemo, s kim moÅ¾emo razgovarati i kome predlagati nove projekte. Bez obzira tko bio na vlasti vlada mora biti stabilna, poÅ¡tena i odgovorna. I onda Ä‡e za opÄ‡ine kao Å¡to je SraÄinec biti dobro – rekao je Å tromar dodavÅ¡i da je SraÄinec jedna od rijetkih opÄ‡ina u kojoj se broj stanovnika poveÄ‡ava Å¡to govori da je ovdje ugodno Å¾ivjeti.

Na sveÄanosti je ponovo bio i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak.

– OpÄ‡ina SraÄinec jedna je od rijetkih u koje volim doÄ‡i iz godine u godine. Ovdje ispunjavaju svoja obeÄ‡anja i zadovoljstvo je doÄ‡i i vidjeti Å¡to je napravljeno. NaÄelnik je istaknuo brojne projekte u infrastrukturu, ali i druÅ¡tveni Å¾ivot. Ovdje su vam prijatelji iz drugih Å¾upanija. ÄŒuvajte to. Pred Hrvatskom su veliki izazovi. I ovo Å¡to ste danas poÄeli graditi vrtiÄ‡, to je to. A veÄ‡ sada se razmiÅ¡lja o dogradnji Å¡kole. UlaÅ¾ite, u vrtiÄ‡e, u odgajateljice, Å¡kole, uÄitelje, profesore. Jedino ta ulaganja garantiraju sutra bolja vremena. Bez obzira o kojoj se politiÄkoj opciji radi, bez obzira tko je na kojim izborima, posao se mora odraditi. Izbora Ä‡e biti, a svrha politiÄara, naÄelnika i Å¾upana, saborskih zastupnika nisu izbori, svrha je infrastruktura, Å¡kola, djeca, uÄitelji. Bez obzira kakvi izbori dolaze rezultati u SraÄincu postoje. ÄŒestitam na vrlo uspjeÅ¡noj godini – kazao je Vrdoljak.

Na sveÄanoj sjednici OpÄ‡inskog vijeÄ‡a uruÄena su priznanja. OvogodiÅ¡nji su dobitnici plakete OPG Martinec – Buffet Å½uÄ‡o vlasnika Stjepana Martinca, zahvalnice Udruga hrvatskih branitelja, dragovoljaca Domovinskog rata Policijske postaje Orahovica 1990.-1991., Å¾upnik Å¾upe sv. Mihaela arkanÄ‘ela u SraÄincu vlÄ. SiniÅ¡a DudaÅ¡ek i Prvi srakarski tamburaÅ¡i – P. S. T., a priznanja sportaÅ¡i Tonimir Sokol, Leona JuriÅ¡a i Emanuel Å prem te uÄenici Mario HoÅ¡njak, Ena PetriÄeviÄ‡ i Enija Kanjir.

n.k. / www.vzaktualno.hr

PoÄela dogradnja djeÄjeg vrtiÄ‡a

24. rujna 2016.

162

Nakon dugog Äekanja u opÄ‡ini SraÄinec bit Ä‡e izgraÄ‘en novi djeÄji vrtiÄ‡. SveÄanost obiljeÅ¾avanja poÄetka radova odrÅ¾ana je juÄer. UoÄi sveÄane sjednice OpÄ‡inskog vijeÄ‡a povodom Dana OpÄ‡ine SraÄinec, Dana Miholja.

Vlada Republike Hrvatske odobrila je kreditno zaduÅ¾enje OpÄ‡ini SraÄinec koje je bilo potrebno kako bi se realizirao kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj za izgradnju djeÄjeg vrtiÄ‡a u SraÄincu. Radi se o kreditu od 4 milijuna kuna s kamatnom stopom od 3 %, na rok od 15 godina.

–– To je priÄa koja traje osam godina. Zato s ponosom mogu reÄ‡i da sam Å¾ivio za ovaj dan. ZaÅ¡to nismo mogli prije izgraditi vrtiÄ‡? 2008. smo se pripremili s projektnom dokumentacijom, htjeli izgraditi preko odreÄ‘enih ministarstava, ali znamo koja su krizna vremena bila, nije bilo sredstava za izgradnju novog djeÄjeg vrtiÄ‡a. Mi smo Äekali europske fondove, ali ne moÅ¾ete graditi europskim sredstvima ako niste vlasnik ustanove koja je registrirana za to. OpÄ‡ina to nije. Morali smo obnavljati graÄ‘evinsku dozvolu s novim projektom i krajem proÅ¡le godine donijeli jednoglasno odluku na VijeÄ‡u da idemo u izgradnju djeÄjeg vrtiÄ‡a vlastitim sredstvima. Intenzivno smo krenuli u izradu projektne dokumentacije za novi vrtiÄ‡. Prvi projekt bio je od cigle i betona, ali sada smo krenuli u jeftiniju varijantu koja je izuzetno energetski uÄinkovita, izuzetno lijepa. Posjetili smo grad Samobor i vidjeli kako izgleda taj djeÄji vrtiÄ‡. VeÄ‡ ove godine krajem prosinca, najkasnije sredinom sijeÄnja, objekt Ä‡e biti useljen. Investicija je vrijedna 4 milijuna kuna. Od HBOR-a smo dobili kredit, 3 % kamate, na 15 godina, godiÅ¡nje 300.000 kuna za OpÄ‡inu i to neÄ‡e biti problem financirati. Bili smo svakog trenutka spremni izgraditi vrtiÄ‡ – rekao je naÄelnik OpÄ‡ine SraÄinec BoÅ¾idar Novoselec i zahvalio varaÅ¾dinskom Å¾upanu Predragu Å tromaru te Ivanu Vrdoljaku na pomoÄ‡i oko vladinog odobrenja kreditnog zaduÅ¾enja.

Novi prostori vrtiÄ‡a obuhvaÄ‡at Ä‡e oko 700 kvadratnih metara sa Å¡est odgojnih grupa te malom sportskom dvoranom. Prema najstroÅ¾im standardima bit Ä‡e mjesta za 150 djece. Trenutni vrtiÄ‡ pohaÄ‘a 80 djece, a na raspolaganju im je samo 200 kvadratnih metara prostora. Nova zgrada naslanjat Ä‡e se na postojeÄ‡u koja Ä‡e se renovirati i pretvoriti u modernu kuhinju i ostale prostore za zaposlenike vrtiÄ‡a pa Ä‡e tako novoureÄ‘eni djeÄji vrtiÄ‡ imati ukupno 900 kvadratnih metara prostora.

n.k. / www.vzaktualno.hr