2016. – Stranica 282

17. rujna 2016.

295

VaraÅ¾dinsko – meÄ‘imurski derbi privukao je na stadion Mladosti u ÄŒakovcu 500 gledatelja gladnih nogometa. MeÄ‘utim nisu imali bog zna Å¡to za vidjeti. Nakon 90 minuta Å¡ahovske partije dvojice trenera, KovaÄeviÄ‡a i Telebara, nije bilo golova i svaka je momÄad osvojila po bod.

PriliÄno rezervirano, pa Äak i preoprezno, krenule su obje momÄadi u utakmicu. Nije bilo prevelikog rizika niti s jedne strane. ÄŒak se moÅ¾e reÄ‡i da je tu prednjaÄio VaraÅ¾din koji je moÅ¾da i previÅ¡e respektirao svojeg domaÄ‡ina. KovaÄeviÄ‡ je imao problema s ozljedama pa je morao na tribinu poslati Å¡picu IvanoviÄ‡a, a na njegovo mjesto iznenaÄ‘ujuÄ‡e je postavio, inaÄe stopera, MesariÄ‡a. Kako se kasnije pokazalo, nije to bio ni tako loÅ¡ potez.

S druge strane, Telebar je na desni bok stavio Novoselca, sve ostale linije nisu donjele nikakvo iznenaÄ‘enje. VaraÅ¾din je oÄekivano dominirao, ali nije u toj igri bilo dovoljno agresije i odluÄnosti. Kao da su Äekali greÅ¡ku MeÄ‘imurja. Nisu je doÄekali, kao ni pad na fiziÄkom planu jer pokazalo se da su MeÄ‘imurci tjelesno dobro pripremljeni.

U prvom dijelu prvo dvije (polu)prilike EriÄ‡a, u 13. i 19. minuti, a onda bijeg MesariÄ‡a u 25. minuti i pogoÄ‘ena stativa. Ipak najbolju priliku imao je Ä†eliÄ‡ u 31. minuti kada je nakon kornera Jerteca s nekih osam metara odliÄno pucao glavom, a Å afariÄ‡ joÅ¡ bolje obranio. I to je uglavnom bilo sve Å¡to se tiÄe prvog dijela.

U nastavku joÅ¡ manje prilika i joÅ¡ manje nogometa. VaraÅ¾din je i dalje imao posjed lopte, ali bio je prespor i â€žpreneodluÄan“ da bi mogao neÅ¡to konkretnije napraviti. U 68. minuti Kresinger je na dodavanje MujanoviÄ‡a pucao kraj gola, sa nekih 10 – 12 metara, a onda je Golubar, u 74. minuti, nakon solo prodora po lijevoj strani doÅ¡ao pred golmana Å afariÄ‡a i pucao u njega. Nakon toga prilika viÅ¡e nije bilo.

Izjave nakon utakmice:

Miljenko Telebar, trener VaraÅ¾dina: Dobra utakmica, dobar protivnik. Znali smo da nam neÄ‡e biti lako jer MeÄ‘imurje nije naivna momÄad. Imali smo lagani posjed lopte, ali nismo to uspjeli kapitalizirati pogotkom. Na kraju moÅ¾da je ovo i najrealniji ishod. MoÅ¾da smo u nekim trenucima, kako vi kaÅ¾ete, bili rezervirani, moÅ¾da je trebalo preuzeti i viÅ¡e rizika, ali treba smiriti emocije i hladne glave proanalizirati utakmicu.

Mario KovaÄeviÄ‡, trener MeÄ‘imurja: KonaÄni rezultat je realan. Å½ao mi je da nije bilo golova zbog gledatelja kojih je bilo u priliÄnom broju. Imali smo moÅ¾da i bolje prilike od gostiju i Å¡teta Å¡to ih nismo iskoristili. No VaraÅ¾din je dobra, opasna momÄad i na koncu moram biti zadovoljan. Ima joÅ¡ puno do kraja, ali moram priznati da je VaraÅ¾din u prednosti ponajprije zbog Å¡irine igraÄkog kadra.

MeÄ‘imurje – VaraÅ¾din 0:0

ÄŒakovec – stadion Mladosti. Gledatelja: 500. Sudac: KurtoviÄ‡ (Osijek). Å½uti kartoni: EriÄ‡, Å imek (MeÄ‘imurje), Ä†eliÄ‡, Vuk (VaraÅ¾din).

MeÄ‘imurje: Å afariÄ‡, BraniloviÄ‡ (od 70. PajiÄ‡), Kqira, KristiÄ‡, Å imuniÄ‡, Å imek, Golik, HraniloviÄ‡, MarcijuÅ¡, MesariÄ‡, EriÄ‡ (od 90. ÄŒoriÄ‡).

VaraÅ¾din: GaloÅ¡i, Novoselec, Ä†eliÄ‡, ReÅ¾iÄ‡, Srpak (od 69. OÅ¡trek), Å afariÄ‡, Jertec, MujanoviÄ‡, Golubar (od 77. KolariÄ‡), Vuk, Kresinger.

Rezultati 5. kola 3. HNL istok: Koprivnica – BeliÅ¡Ä‡e 2:1, Bjelovar – Bedem 2:0, MeÄ‘imurje – VaraÅ¾din 0:0, Oriolik – Slavija 2:0, Marsonija – BSK 1:0, Slavonija – ViÅ¡njevac 4:0, Osijek – Mladost 2:0, Vukovar – Äakovo 2:0.

Na tablici vode VaraÅ¾din i MeÄ‘imurje sa 13 bodova, treÄ‡a je Slavonija sa 10, slijede Marsonia, Vukovar i Mladost sa 9 itd.

U 6. kolu 24. rujna, s poÄetkom u 16 sati, VaraÅ¾din doÄekuje Oriolik

www.vzaktualno.hr/r.l.

Informacije o bolesti u VaraÅ¾dinu, predavanja u Zagrebu

17. rujna 2016.

141

22.9. je izabran za obiljeÅ¾avanje KML-a, kroniÄne mijeloiÄne leukemije, zato Å¡to je genetska promjena leukemijske stanice nastala izmjenom genetskog materijala izmeÄ‘u 9. i 22. kromosoma, a novonastali kromosom nazvan Philadelphia kromosom nosi tzv. bcr-abl gen koji je odgovoran za nastanak ove bolesti, istiÄu iz Hrvatske udruge leukemija i limfomi.

Pojavnost KML-a je 1-2 novooboljelih na 100.000 stanovnika godiÅ¡nje. Bolest se javlja u svim dobnim skupinama, pojavnost raste s dobi, a prosjeÄna dob bolesnika je 55-60 godina. Kod djece je izuzetno rijetka, ali je ima. LijeÄi se isto kao kod odraslih bolesnika.

KML se najÄeÅ¡Ä‡e otkriva sluÄajno u tzv. kroniÄnoj fazi, a nelijeÄena prelazi u ubrzanu fazu i konaÄno u tzv. blastiÄnu transformaciju s kliniÄkim znaÄajkama akutne leukemije koja je tada otporna na terapiju.

Prognoza oboljelih od kroniÄne mijeloiÄne leukemije znaÄajno se poboljÅ¡ala u posljednjem desetljeÄ‡u, zahvaljujuÄ‡i razvoju ciljanih lijekova koji su se pokazali revolucionarnima pretvarajuÄ‡i nekad fatalnu malignu bolest u kroniÄnu, poput hipertenzije, Å¡eÄ‡erne bolesti i sl. Tako se danas, osim preÅ¾ivljenju, vaÅ¾nost sve viÅ¡e pridaje kvaliteti Å¾ivota, a najnoviji cilj u lijeÄenju âˆ’ izljeÄenje, tj. Å¾ivot bez lijekova, danas postaje stvarnost za odreÄ‘eni broj bolesnika.

U naÅ¡oj zemlji dostupnost novim lijekovima bila je vrlo brza. Godine 2002., samo godinu dana nakon odobrenja FDA – AmeriÄke uprave za hranu i lijekove, Glivec (imatinib) se naÅ¡ao na Listi lijekova HZZO-a te je postao dostupan mnogim oboljelima. Godine 2007. zapoÄinje primjena Tasigne (nilotiniba) i Sprycela (dasatiniba) putem donacije proizvoÄ‘aÄa u programu milosrdne primjene (â€žcompassionate use“), a od 2009. godine oni su se naÅ¡li na Listi lijekova za drugu liniju lijeÄenja. Stvaranje posebnog fonda za skupe lijekove koji nije teretio bolniÄki proraÄun, omoguÄ‡io je svim bolesnicima optimalno, ali i skupo lijeÄenje. Istovremeno se razvijala i dijagnostika te je kvantitativni PCR na BCR-ABL1/ab1 iz periferne krvi postao standardna metoda praÄ‡enja bolesti, dostupan bolesnicima u Hrvatskoj u standardiziranim laboratorijima.

Od kolovoza 2013. godine na Osnovnu listu lijekova HZZO-a ukljuÄeni su generiÄki oblici imatiniba, a od svibnja 2014. imatinib je skinut s Liste posebno skupih lijekova te od tada tereti ionako sve siromaÅ¡nije bolniÄke proraÄune. Problem je Å¡to bolniÄki odjeli dobiju odreÄ‘eni iznos novca za sve lijekove. Uslijed nedostatnih sredstava, moÅ¾e se dogoditi da neke bolnice uskrate lijek imatinib svojim pacijentima oboljelim od KML-a ili Ä‡e nekim drugim bolesnicima biti uskraÄ‡en lijek za njihovu dijagnozu.

Prijedlog HULL-a je da imatinib ne tereti bolniÄke proraÄune i da se nabavlja na recept u ljekarnama. Takav naÄin distribucije imatiniba je posebno vaÅ¾an za pacijente iz drugih gradova, da ne trebaju svaki mjesec dolaziti po svoj lijek u Zagreb ili druge veÄ‡e centre. Ti bolesnici dolaze hematologu na kontrole svaka tri mjeseca, a lijek nabavljaju mjeseÄno te bi se tako uÅ¡tedjelo i na putnim troÅ¡kovima. Ima viÅ¡e novih onkoloÅ¡kih lijekova koji se tako dobivaju putem recepta u ljekarni, a neki su i skuplji od imatiniba.

Ministarstvo zdravlja putem javne nabave odabralo je pripravke imatiniba, Å¡to vrijedi za podruÄje cijele Hrvatske uz stalnu cijenu tijekom jedne godine. MeÄ‘utim, ukoliko neki drugi proizvoÄ‘aÄ bolnicama ponudi niÅ¾u cijenu lijeka, bolnica se moÅ¾e odluÄiti za jeftiniji pripravak. To u praksi znaÄi da se pacijentima moÅ¾e dogoditi da u kratkom razdoblju dobiju razliÄite pripravke imatiniba. Ne treba naglaÅ¡avati Å¡to to znaÄi za praÄ‡enje uÄinkovitosti lijeÄenja. VeÄ‡ se dogaÄ‘alo da su bolesnici primali jedan lijek kroz mjesec dana, da bi potom dobili drugi. PodnoÅ¡ljivost pojedinih pripravaka nije uvijek jednaka i bolesnici mogu na njih razliÄito reagirati. U izradi raznih pripravaka koriste se druge pomoÄ‡ne tvari koje mogu izazvati razliÄite nuspojave, istiÄu iz HULL-a.

Vrlo je vaÅ¾no redovno pratiti bolest, kako terapijski uÄinak tako i nuspojave koje su kod ovih lijekova uobiÄajene i razliÄitog intenziteta kod pojedinih bolesnika, a to Ä‡e biti problem ukoliko bi pacijent u kratkom vremenskom razdoblju dobivao razliÄite lijekove.

Danas se u lijeÄenju KML-a transplantacija koÅ¡tane srÅ¾i provodi samo kod neuspjeha lijeÄenja inhibitorima tirozin kinaze (TKI) jer su se ti lijekovi pokazali superiornijima transplantaciji.

U Hrvatskoj, u KBC Zagreb, lijeÄenje transplantacijom se provodi veÄ‡ viÅ¡e od 30 godina. Prva u svijetu transplantacija umbilikalnom krvi (krvi iz pupkovine) kod KML-a, uÄinjena je upravo u Zagrebu (prim. Vinko BogdaniÄ‡, 1991. godine).

HULL Ä‡e ove godine obiljeÅ¾iti 22.9. Svjetski dan KML-a u VaraÅ¾dinu informativnim Å¡tandom na FranjevaÄkom trgu od 10 do 12 sati te u Zagrebu predavanjima od 18 sati u prostorijama udruge na Trgu hrvatskih velikana 2/II. O â€žKroniÄnoj mijeloiÄnoj leukemiji nekad i sad: priÄi o uspjehu ciljane terapije“ govorit Ä‡e prof.dr.sc. Boris Labar, a o Å¾ivotu nakon dijagnoze KML-a DraÅ¾en Vincek.

www.vzaktualno.hr

„GostoljubivošÄ‡u protiv terorizma“

17. rujna 2016.

137

Otvaranje vrata migrantima najbolji je naÄin spreÄavanja â€žteroristiÄkih djela voÄ‘enih mrÅ¾njom“, rekao je papa Franjo u subotu ponovivÅ¡i svoju zabrinutost za milijune ljudi koji su pobjegli pred ratovima i siromaÅ¡tvom, piÅ¡e Hina, a prenosi Indeks.hr.

Papine primjedbe iznesene na susretu sa skupinom isusovaca stiÅ¾u u doba dok se Europa bori s najveÄ‡im priljevom izbjeglica nakon Drugog svjetskog rata i bijesa dijela njemaÄke javnosti zbog migracijske politike dobrodoÅ¡lice.

– Ohrabrujem vas da primite izbjeglice u svoje domove i zajednice tako da njihova prva iskustva u Europi nisu traumatiÄna iskustva spavanja na hladnoÄ‡i na ulicama, veÄ‡ topla ljudska dobrodoÅ¡lica – rekao je papa Franjo i poruÄio da je â€žautentiÄna gostoljubivost duboka vrijednost EvanÄ‘elja koje njeguje ljubav i naÅ¡e najbolje jamstvo protiv teroristiÄkih djela voÄ‘enih mrÅ¾njom“.

– TragiÄno je da je viÅ¡e od 65 milijuna ljudi silom raseljeno diljem svijeta. Te su brojke bez presedana i ne moÅ¾emo ih ni zamisliti. Broj raseljenih u danaÅ¡njem svijetu sada je veÄ‡i od ukupnog broja stanovnika Italije – rekao je papa.

www.vzaktualno.hr / index.hr

Uspješno spojili zdrav Å¾ivot i sjeÄ‡anje na Domovinski rat

17. rujna 2016.

130

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata uspjeÅ¡no je danas organizirala 2. biciklijadu VaraÅ¾din Breg – Vinica povodom obiljeÅ¾avanja 25. godiÅ¡njice osloboÄ‘enja Grada VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

UnatoÄ Å¡to je prijetila kiÅ¡a, a u jednom trenutku i malo â€žzalila“ sudionike, na rutama od VaraÅ¾din Brega do Gornjeg Kneginca, Trnovca, bivÅ¡e vojarne u Optujskoj ulici u VaraÅ¾dinu, SraÄinca, Nove Vesi i Zelendvora, s ciljem u Vinici, sudjelovalo je oko 150 biciklista.

Biciklijada se odrÅ¾ava u sklopu Europskog tjedna kretanja (European Mobility Week – EMW) koji obuhvaÄ‡a viÅ¡e od 2.000 gradova, a posveÄ‡en je odrÅ¾ivom kretanju i mobilnosti. TakoÄ‘er, ruta biciklijade od VaraÅ¾din Brega do Vinice usko je vezana uz Domovinski rat i povezuje znaÄajnija mjesta u VaraÅ¾dinu i njegovoj okolici koja su imala svoju znaÄajniju ulogu u Domovinskom ratu i VaraÅ¾dinskim danima rata, te obrani Republike Hrvatske.

– Iako je vrijeme malo pokvarilo ugoÄ‘aj, ali tek malo, nije nedostajalo pravog druÅ¾enja. Prisjetili smo se branitelja kod spomena obiljeÅ¾ja u Gornjem Knegincu, Trnovcu, Novoj Vesi, Vinici, u kapelici u bivÅ¡oj vojarni, kod Doma kulture u SraÄincu, kod spomenika 104. brigadi u Zelendvoru i 5. bojni 1.A brigade Tigrovi u Vinici. Zadovoljni smo i ove godine jer namjeravamo da ova biciklijada bude tradicionalna – rekao je predsjednik varaÅ¾dinskog ogranka UDVDR-a Krasnodar KiÅ¡ur te na pomoÄ‡i u provedbi biciklijade posebno zahvalio Policijskoj upravi varaÅ¾dinskoj, Hitnoj pomoÄ‡i i DVD-u Gornji Kneginec.

DanaÅ¡nja biciklijada bila je ujedno uvod u obiljeÅ¾avanje Dana branitelja VaraÅ¾dinske Å¾upanije, 22. rujna, koje se nastavlja sutra 22. VaraÅ¾dinskim polumaratonom, a zavrÅ¡ava sveÄanim mimohodom branitelja u Äetvrtak, na sam dan osloboÄ‘enja VaraÅ¾dina.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Uspješno predstavljeni potencijali ulaganja u VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju

17. rujna 2016.

152

Predstavnici Agencije za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije sudjelovali su na meÄ‘unarodnom forumu pod nazivom Danube region business forum 2016, koji se odrÅ¾ao 13. rujna u BeÄu. Tema odrÅ¾anog foruma bila je logistika, proizvodnja hrane te automobilska industrija. Samom tom dogaÄ‘aju prisustvovalo je preko 60-tak poduzetnika te predstavnika vlasti iz 15 razliÄitih zemalja, od Austrije, NjemaÄke, SlovaÄke pa sve do Rusije, Kine i Koreje.

Direktor AZRA-e Krunoslav LukaÄiÄ‡, izrazio je zadovoljstvo uspjeÅ¡nim predstavljanjem AZRA-e u BeÄu te pojasnio kako je nakon uvodne prezentacije i panel rasprave, na kojoj su se sudionici foruma imali prilike upoznati s kljuÄnim problemima u spomenutim industrijama, AZRA iskoristila priliku za B2B razgovore sa potencijalnim investitorima s podruÄja Rusije, Kine, JuÅ¾ne Koreje, MaÄ‘arske i Austrije.

– Tom smo prilikom prezentirali potencijale ulaganja u VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju, posebice na podruÄju naÅ¡ih poslovnih zona, Å¡to je naravno i pobudilo zanimanje stranih predstavnika, a osim prezentiranja potencijala ulaganja u VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju, iskoristili smo priliku zajedno s jednim od novih poslovnih partnera Ureda za privlaÄenje investicija, koji djeluje u sklopu AZRA-e, upoznati potencijalne ulagaÄe s moguÄ‡nostima ulaganja na podruÄju njihove buduÄ‡e zone – pojasnio je LukaÄiÄ‡ te dodao kako su svi sugovornici s kojima su imali prilike razgovarati na forumu, prepoznali Hrvatsku kao mjesto u kojem se investitorima pruÅ¾a struÄna pomoÄ‡ prilikom njihovog investicijskog ciklusa, od ishoÄ‘enja potrebne dokumentacije, graÄ‘evinske dozvole pa sve to zatvaranja financijske konstrukcije kroz razne modele sufinanciranja i poticanja njihovih poduzetniÄkih zahvata.

AZRA je u tu svrhu, u sklopu redovnih aktivnosti kojima se bavi Ured za privlaÄenje investicija, samostalno izradila Katalog poslovnih zona VaraÅ¾dinske Å¾upanije, kako bi prezentirala moguÄ‡nosti ulaganja svih opÄ‡ina i gradova, te same VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a koji je po prvi puta i prezentirala u BeÄu, Å¡to je prema rijeÄima sudionika foruma upravo ono Å¡to njima nedostaje kada se odluÄe krenuti u nove investicije. Na taj Ä‡e naÄin AZRA i dalje Älanovima Ureda za privlaÄenje investicija koji koriste usluge ureda pruÅ¾ati svu potrebnu podrÅ¡ku u privlaÄenju investicija na njihovom podruÄju, te ih i dalje predstavljati na nacionalnim i inozemnim dogaÄ‘anjima, kako bi potencijalni investitori mogli direktno na licu mjesta upoznati predstavnike JLS-a te se informirati o moguÄ‡nostima ulaganja na njihovom podruÄju, s ciljem joÅ¡ snaÅ¾nijeg razvoja poduzetniÅ¡tva, Å¡to je jedna od vaÅ¾nijih zadaÄ‡a i misija Azre, kao razvojne agencije.

www.vzaktualno.hr

Nagrade uz Dan OpÄ‡ine

17. rujna 2016.

110

Na juÄeraÅ¡njoj sveÄanoj sjednici OpÄ‡inskog vijeÄ‡a uz Dan OpÄ‡ine Cestica uruÄene su nagrade OpÄ‡ine Cestica, plakete OpÄ‡ine Cestica, nagrade za najbolje ureÄ‘enu okuÄ‡nicu i balkon te nagrade najboljim uÄenicima. Dobitnicima su ih uruÄili naÄelnik OpÄ‡ine Mirko Korotaj, zamjenik Å½arko RodeÅ¡ i predsjednik OpÄ‡inskog vijeÄ‡a Darko Majhen.

Nagradu OpÄ‡ine Cestica dobilo je Dobrovoljno vatrogasno druÅ¡tvo GradiÅ¡Ä‡e za osobite uspjehe u razvoju druÅ¡tvenih odnosa, zaÅ¡tite od poÅ¾ara i civilne zaÅ¡tite posebno znaÄajnih za OpÄ‡inu. DVD GradiÅ¡Ä‡e djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice opÄ‡ine Cestica i ove godine obiljeÅ¾ava 40 godina uspjeÅ¡nog djelovanja. ÄŒlanovi druÅ¡tva u svakoj prilici doprinose zajednici brzim i efikasnim izvrÅ¡avanjem intervencija, pomoÄ‡i i solidarnosti u svakom djelovanju. DruÅ¡tvo je oduvijek bilo ne samo zaÅ¡titnik od poÅ¾ara, veÄ‡ nositelj i brojnih kulturno-zabavnih manifestacija u svojoj sredini.

Nagradu je dobila i Osnovna Å¡kola Cestica za osobite uspjehe u razvoju obrazovanja i druÅ¡tvenih odnosa, posebno znaÄajnih za OpÄ‡inu, a ove godine Osnovna Å¡kola Cestica slavi 170 godina djelovanja na podruÄju OpÄ‡ine Cestica.

Nagradu je dobila i Udruga vinara i vinogradara Sv. Martin Cestica, za razvoj druÅ¡tvenih odnosa posebno znaÄajnih za OpÄ‡inu. Ove godine slave 20 godina djelovanja. Vinorodno podruÄje opÄ‡ine Cestica obuhvaÄ‡a oko 300 hektara pod vinogradima. Kako bi se kvaliteta vina saÄuvala i proizvodnja suvremenoj tehnologiji obrade i zaÅ¡tite vinograda prilagodila cestiÄki vinogradari osnovali su svoju udrugu koja djeluje od 1996. godine, a danas u svojim redovima okuplja 66 vinogradara koji vinograde posjeduju na tom podruÄju.

Plaketu OpÄ‡ine Cestica dobio je Dom za starije i nemoÄ‡ne â€žMatija“, za razvoj druÅ¡tvenih odnosa, skrbi za starije i nemoÄ‡ne, Dom Matija zapoÄeo je s radom 1. srpnja 2006. godine dok je 31. kolovoza iste godine Domu pripojen Centar za pomoÄ‡ i njegu RupÄiÄ‡ koji je osnovan i voÄ‘en od strane osnivaÄa Doma od 1998. godine. Danas je to ustanova koja je kroz dvadesetak godina svog postojanja, uz usluge smjeÅ¡taja, razvijala i Äitav niz alternativnih oblika skrbi te svojim korisnicima pruÅ¾a usluge institucionalnog i organiziranog stanovanja, prehrane, zdravstvene skrbi i zaÅ¡tite, organizacije slobodnog vremena, usluge odrÅ¾avanja higijene i Å¾ivotnog okruÅ¾enja, kao i usluge pomoÄ‡i u kuÄ‡i korisnika.

Plaketu je dobilo i poduzeÄ‡e PIM d.o.o. za razvoj gospodarstva, uspjeÅ¡no proÅ¡irenje poslovanja i zapoÅ¡ljavanje. PoduzeÄ‡e Pim d.o.o. ove godine slavi 10 godina uspjeÅ¡nog rada. SupruÅ¾nici Petra i Mladen DobrotiÄ‡, otvorili su poduzeÄ‡e prije 10 godina, a u sklopu firme na jesen otvorena je i pekarnica. Prodaja pekarskih proizvoda u poÄetku se vrÅ¡ila u vlastitom prostoru koji se nalazio u sklopu novootvorene firme, a kasnije su se proizvodi plasirali i u ostalim trgovinama. S vremenom se proizvodnja proÅ¡irila tako da pekara Petra danas proizvodi kruh i svjeÅ¾e pecivo, a proizvodni program nadopunjen je i slastiÄarskim proizvodima i kolaÄima, a poveÄ‡ao se i broj prodajnih mjesta i broj zaposlenih.

Plaketu je dobila i VaraÅ¾dinska biskupija za potporu i pomoÄ‡ u obnovi Crkve UzviÅ¡enja Sv. KriÅ¾a u Radovcu i kurije Å¾upnog dvora Å¾upe Sv. Barbare u NatkriÅ¾ovljanu.

UruÄene su i novÄane nagrade, 300, 500 i 1000 kuna, za najbolje ureÄ‘ene okuÄ‡nice i balkone Darku Furjanu iz Babinca, AnÄ‘elku VidoviÄ‡u iz Dubrave KriÅ¾ovljanske, koji se nagrade odrekao u korist Udruge â€žÅ½ivot i radost“ za djecu sa posebnim potrebama, BoÅ¾eni Å obak iz Gornjeg Vratna, DuÅ¡anki Rugani iz FaliniÄ‡ Brega, Darinki KrleÅ¾a iz Radovca te Dragici BelÄiÄ‡ iz Virja KriÅ¾ovljanskog.

NaÄelnik OpÄ‡ine Cestica, na prijedlog Osnovne Å¡kole Cestica, dodijelio je novÄanu nagradu u iznosu od 1.500,00 kuna po uÄeniku. Najbolji su uÄenici Tereza El Habbab iz Gornjeg Vratna i Filip Hercog iz Brezja Dravskog.

n.k. / www.vzaktualno.hr

IzloÅ¾ba kazališnih portreta

17. rujna 2016.

127

Odsjek za povijest hrvatskog kazaliÅ¡ta Zavoda za povijest hrvatske knjiÅ¾evnosti, kazaliÅ¡ta i glazbe HAZU i Hrvatsko narodno kazaliÅ¡te u VaraÅ¾dinu organiziraju izloÅ¾bu Zlatka KauzlariÄ‡a AtaÄa â€žKazaliÅ¡ni portreti“.

Otvorenje izloÅ¾be Ä‡e biti u Hrvatskom narodnom kazaliÅ¡tu u VaraÅ¾dinu u Äetvrtak, 22. rujna, u 19 sati, u Klub Europa Media. Govorit Ä‡e Jasna JakovljeviÄ‡, intendantica HNK-a u VaraÅ¾dinu, dr. sc. Branko HeÄ‡imoviÄ‡, voditelj Odsjeka za povijest hrvatskog kazaliÅ¡ta HAZU, Zlatko KauzlariÄ‡ AtaÄ i autor izbora i postave eksponata Marijan VarjaÄiÄ‡.

www.vzaktualno.hr