2016. – Stranica 302

Predstavljeni zaštiÄ‡eni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi varaÅ¾dinskog kraja

9. rujna 2016.

290

Ispred Å½upanijske palaÄe na FranjevaÄkom trgu u VaraÅ¾dinu predstavljeni su zaÅ¡tiÄ‡eni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi varaÅ¾dinskog kraja u izvedbi Udruge kuhara VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Tako su brojni prolaznici i Å¡etaÄi srediÅ¡tem VaraÅ¾dina mogli kuÅ¡ati zaÅ¡tiÄ‡ene prehrambene proizvode poput varaÅ¾dinskih klipiÄ‡a, trnoveÄke makovnjaÄe ili vidoveÄkog gibanika, a podijeljene su i prigodne broÅ¡ure i recepti.

Uz Å¾upana Predraga Å tromara predstavljanju su prisustvovali i tajnik Udruge kuhara VaraÅ¾dinske Å¾upanije Damir Crleni te proÄelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaÅ¡titu okoliÅ¡a dr. sc. Dragutin Vincek.

– Danas smo predstavili i promovirali tradicionalne proizvode varaÅ¾dinskog kraja koji su zaÅ¡tiÄ‡eni nekom oznakom, bilo da je rijeÄ o jamstvenom Å¾igu, oznaci izvornosti ili zemljopisnom porijeklu – istaknuo je Vincek te dodao da Upravni odjel sustavno podrÅ¾ava i pomaÅ¾e proizvoÄ‘aÄima tradicionalnih proizvoda u njihovoj zaÅ¡titi i promociji.

Naime, stanovnici VaraÅ¾dinske Å¾upanije Äuvaju dugogodiÅ¡nju tradiciju proizvodnje domaÄ‡ih jela i uzgoja autohtonih Å¾ivotinja ovog kraja pri Äemu bogatstvo okusa i ukusa predstavlja plod tradicije, truda i rada uz koriÅ¡tenje znanja obogaÄ‡enih specifiÄnim povijesno-geografskim uvjetima prostora. Posebnost upravo takvih tradicionalnih proizvoda otkrili su ponajprije kao gostoljubivi domaÄ‡ini, koji su oduvijek nastojali dati viÅ¡e dragom gostu koji bi sjedao za njihov stol. Tako su danas tradicionalni proizvodi redovito proizvodi vrhunske kvalitete, odnosno dodane vrijednosti, kako zbog bolje kakvoÄ‡e sirovine, tako i zbog koriÅ¡tenja tradicionalnih tehnoloÅ¡kih postupaka. Stoga buduÄ‡nost ovih jedinstvenih proizvoda nije samo u njihovoj zaÅ¡titi, veÄ‡ upravo u prenoÅ¡enju znanja i vjeÅ¡tina, odnosno naslijeÄ‘ene tradicije s koljena na koljeno.

Na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije zaÅ¡tiÄ‡eno je Äak 13 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: varaÅ¾dinsko zelje, vidoveÄki gibanik, meso zagorskog purana, ludbreÅ¡ki rozetlin, varaÅ¾dinski klipiÄ‡, trnoveÄka makovnjaÄa, purek z Bednje, zagorski puran z varaÅ¾dinskog kraja, kuÄanski koÅ¡ÄiÄjak, varaÅ¾dinsko buÄino ulje, varaÅ¾dinski medenjaci, domaÄ‡a prirodna medena rakija i vabuÄin.

www.vzaktualno.hr

Pismo zabrinutih graÄ‘ana vijeÄ‡nicima

9. rujna 2016.

135

Predsjednik Gradskog vijeÄ‡a Grada VaraÅ¾dina Josip Hehet je Älanovima Gradskog vijeÄ‡a danas, 9. rujna, proslijedio pismo anonimnih zabrinutih graÄ‘ana u kojem oni upuÄ‡uju zamolbu vijeÄ‡nicima za prihvaÄ‡anjem prijedloga modela financiranja rjeÅ¡avanja baliranog smeÄ‡a u Brezju, informacije su iz varaÅ¾dinske gradske uprave:

www.vzaktualno.hr

PoduzetniÄka inicijativa Srednje škole

9. rujna 2016.

122

U Kulturnom centru â€žIvan Rabuzin“ u Novom Marofu u petak je odrÅ¾an 2. Sajam poduzetniÅ¡tva i poduzetniÄkog obrazovanja kojeg je organizirala Srednja Å¡kola Novi Marof, a sufinanciran je sredstvima Ministarstva poduzetniÅ¡tva i obrta. Na Sajmu su predstavljeni poduzetnici novomarofskog kraja i strukovne obrazovne ustanove VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Ravnateljica novomarofske srednje Å¡kole Jasminka Behin istaknula je da je organizacija upravo ovakvog sajma bila dugogodiÅ¡nja Å¾elja novomarofskih poduzetnika. O interesu za sajam govori i Äinjenica da je od proÅ¡logodiÅ¡njih 35 veÄ‡ ove godine brojka doÅ¡la na 44 izlagaÄa.

– Radimo na odrÅ¾ivosti ovog projekta Å¡to znaÄi da smo se i ove godine odluÄili i angaÅ¾irali na organizaciji sajma. Imali smo sreÄ‡u da smo cijeli projekt aplicirali na natjeÄaj Ministarstva poduzetniÅ¡tva i obrta tako da je ove godine generalni pokrovitelj spomenuti Ministarstvo – rekla je Behin. Dodala je i da je prvi cilj, s kojim se krenulo, da se kao srednja strukovna Å¡kola poveÅ¾u s poduzetnicima i lokalnim gospodarstvom.

– Naravno da isto tako promoviramo ono Å¡to mi kao Å¡kola radimo na podruÄju gospodarstva, imamo ekonomiste, a Å¾elimo isto tako uvesti i obrtniÄka zanimanja, ona koja su potrebna ovom kraju. To moÅ¾emo jedino ako saznamo Å¡to obrtnici i poduzetnici ovoga kraja trebaju – naglasila je Behin.

GradonaÄelnik Novog Marofa, SiniÅ¡a JenkaÄ, koji je takoÄ‘er bio na otvorenju, sajam vidi kao jako dobru priliku da se poduzetnici, oni neÅ¡to manji i koji su tek krenuli u svoju poduzetniÄki pothvat, predstave, ali i da kroz radionice i predavanja od veÄ‡ih poduzetnika dobiju dodatna iskustva.

– Ovaj sajam i njegova organizacija pozitivan je primjer koji doprinosi proÅ¡irenju znanja, a nakon toga i poveÄ‡anju proizvodnje kod pojedinih poduzetnika. To bi sve u konaÄnici trebalo doprinijeti i poveÄ‡anju broja novih radnih mjesta – rekao je gradonaÄelnik JenkaÄ.

Sajam je posjetio i zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡. MiÅ¡ljenja je da je sajam jako dobar primjer i spoj obrazovanja i gospodarstva.

– Ovo je jedan od zaista pozitivnijih primjera, a nas potpuno veseli Å¡to je nova Å¡kola uspjela doÄ‡i do kvalitetnog europskog projekta i putem njega imati dodanu vrijednost za cijelu regiju, Å¾upaniju i grad Novi Marof. To je spoj prema poduzetnicima i sajam kroz koji Ä‡e poduzetnici izloÅ¾iti svoje proizvode, ali isto tako kroz tribine reÄ‡i kako doÄ‡i do boljitka za sveukupno poduzetniÅ¡tvo ovdje u naÅ¡em kraju – izjavio je KiÅ¡iÄ‡. ZakljuÄio je da Srednja Å¡kola Novi Marof ovime ispunjava misiju da osim obrazovanja ima i dodanu vrijednost, a to je dobivanje i realizacija europskih projekata.

Ministar poduzetniÅ¡tva i obrta Darko Horvat, koji je i otvorio Sajam poduzetniÅ¡tva i poduzetniÄkog obrazovanja u Novom Marofu, istaknuo je da je ovakva manifestacija jedinstvena u Hrvatskoj – uÄenici Å¾ele sami umreÅ¾iti realni sektor i srednje strukovno obrazovanje. Dodao je da je to smjer koji zagovora i njegovo Ministarstvo. InaÄe, predstavnici Ministarstva u sklopu sajma odrÅ¾ali su i radionicu u kojoj su uÄenicima srednjih strukovnih Å¡kola prezentirali Å¡to su danas strukovna zanimanja koja traÅ¾i trÅ¾iÅ¡te rada i kakva je intencija realnog sektora u otvaranju radnih mjesta. TakoÄ‘er, prezentirano im je i koja su to radna mjesta u ovom trenutku najbitnija za sjevernu Hrvatsku.

– U slijedeÄ‡e dvije do tri godine na ovom podruÄju otvorit Ä‡e se oko 1.700 novih radnih mjesta. VeÄ‡ sada se zna koji profili radnika Ä‡e se traÅ¾iti za dvije do tri godine. SrednjoÅ¡kolskih sustav trebao bi upravo takav profil radne snage plasirati na trÅ¾iÅ¡te – zakljuÄio je Horvat.

www.vzaktualno.hr

List maline: Äaj od lista maline

9. rujna 2016.

118

ÄŒaj od lista maline je najÄeÅ¡Ä‡i naÄin kako se koristi list maline. Priprema Äaja od lista maline je jednostavna, stavite u Å¡alicu Å¾liÄicu do dvije Äaja od lista maline i prelijete s dva decilitra kipuÄ‡e vode.

Ostavite u Å¡alici oko 10 minuta, Å¡alicu prekrite i nakon toga procijedite. ÄŒaj od lista maline najbolje je piti kada je topli i tada ima najbolji uÄinak.

ÄŒaj od lista maline najviÅ¡e koriste Å¾ene s menstrualnom tegobama, poznato je da je to Äaj koji smanjuje muÄnine i olakÅ¡ava porod. TakoÄ‘er, koristi se za jaÄanje imuniteta, a Å¡titi i od bolesti srca i krvnih Å¾ila.

Plod maline je takoÄ‘er od davnina poznat po svojoj ljekovitosti. Malina sadrÅ¾i vitamine B kompleksa, vitamin C, vitamin E, vitamin K, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, Å¾eljezo, omega 3 masne kiseline i vlakna.

PolitiÄke objave na društvenim mreÅ¾ama imaju slab utjecaj na promjenu mišljenja biraÄa

9. rujna 2016.

105

UoÄi parlamentarnih izbora, istraÅ¾ivaÄka tvrtka Hendal i online magazin posveÄ‡en tehnologiji, startupima i komunikaciji na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama, Netokracija, proveli su istraÅ¾ivanje koje pokazuje kako veÄ‡ina ispitanika smatra da druÅ¡tvene mreÅ¾e nisu pogodno mjesto za politiÄke rasprave, ali da su desno orijentirani pojedinci ipak skloniji o tome raspravljati online te i uklanjati osobe s popisa prijatelja zbog njihovih politiÄkih objava.

Na 328 aktivnih hrvatskih korisnika druÅ¡tvenih mreÅ¾a Hendal je, u suradnji s Netokracijom, 31. kolovoza ove godine proveo istraÅ¾ivanje o tome koliko su voljni iskazivati svoje stavove na internetu, smatraju li druÅ¡tvene mreÅ¾e primjerenim mjestom za to i moÅ¾e li uopÄ‡e takav sadrÅ¾aj promijeniti njihovo miÅ¡ljenje i stavove.

Na upit je li neka objava na druÅ¡tvenoj mreÅ¾i politiÄkog sadrÅ¾aja promijenila korisnikovo miÅ¡ljenje o nekoj temi, 28,7 % lijevo orijentiranih ispitanika odgovorilo je potvrdno, 20,8 % desno orijentiranih smatra isto, dok je tek 17,4 % osoba koje nisu iskazale svoju politiÄku orijentaciju odgovorilo s â€žda”.

S tvrdnjom kako druÅ¡tvene mreÅ¾e nisu pogodno mjesto za razgovor o politici slaÅ¾e se 55,2 % lijevo orijentiranih ispitanika te 52,8 % desno orijentiranih, dok isto smatra 68,9 % onih koji se nisu svrstali ni u jednu opciju.

21,7 % ispitanih osoba lijeve orijentacije uklonilo je nekoga s popisa prijatelja zbog objave s politiÄkim sadrÅ¾ajem, dok je isto uÄinilo 24,5 % desno orijentiranih i 18,9 % neodreÄ‘enih korisnika. No, kad se malo â€žzagrebe“ pod povrÅ¡inu, isto je uÄinilo 16,7 % osoba koje se svrstavaju u ljevicu te 24,7 % onih iz lijevog centra, ali i 18,6 % osoba koje se smatraju desnim centrom i Äak 50 % osoba koje se svrstavaju u desnicu.

Procjenjujemo li druge temeljem njihovih politiÄkih stavova? 22,4 % osoba lijeve orijentacije kaÅ¾e â€žda“, kao i 26,4 % osoba desne orijentacije i 17,4 % neorijentiranih. Ako pogledamo i ove odgovore detaljnije, potvrdno je odgovorilo 14,8 % ljevice te 27 % osoba iz lijevog centra te 25,6 % osoba iz desnog centra i 30 % desnice.

A koliko pojedinih osoba iznosi svoje politiÄke stavove na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama? 18,2 % onih koje nisu otkrile svoju orijentaciju, 30,8 % osoba lijeve politiÄke orijentacije, odnosno 35,2 % lijevo orijentiranih i 28,1 % iz lijevoga centra, te 35,8 % osoba desne orijentacije, odnosno 27,9 % osoba desnog centra i Äak 70 % osoba koje se smatraju desnicom.

www.vzaktualno.hr

Relativni pobjednik izbora Narodna koalicija

9. rujna 2016.

118

Agencija 2×1 komunikacije zavrÅ¡etkom kolovoza poÄela je redovito istraÅ¾ivanje politiÄkih preferencija na uzorku od 925 ljudi raÄunalom potpomognutim brzoglasnim intervjuiranjem uz moguÄ‡nost statistiÄke grjeÅ¡ke /-3,2% , a stranaÄke preferencije mjerene su na 410 ispitanika u svakoj od deset izbornih jedinica istom metodom uz moguÄ‡nost grjeÅ¡ke /-4,8% – donosi portal Direktno.hr.

Prva izborna jedinica Narodnoj koaliciji (35,85%) donosi sedam mandata od Äega Å¡est sigurnih. HDZ (25,32%) dobiva Äetiri sigurna mandata, Most (13,81%) dva mandata, a Å½ivi zid (6,57%) jedan mandat. Koalicija za premijera ostaje ispod izbornog praga, neodluÄnih je 11,7%, a izlaznost je 74,14%.

U II. izbornoj jedinici Narodna koalicija (32,09%) osvaja 6 mandata, Hrvatska demokratska zajednica (28,04%) 5 sigurnih madata, dok Most (8,44%), BandiÄ‡eva koalicija za premijera (6,08%) te Å½ivi zid s partnerima (5,74%) osvajaju po jedan mandat. NeodluÄnih biraÄa je 11,14%, a 27,8% ih ne misli pristupiti izborima.

Narodna koalicija iz treÄ‡e izborne jedinice (45,09%) u Sabor donosi Äak 8 sigurnih mandata, HDZ (20,72%) 4 mandata, a Most (6,18%) i Å½ivi zid (5,45%) po jedan. NeodluÄnih je biraÄa 12,36%, a izlaznost neÅ¡to viÅ¡e od 67%.

U IV. Izbornoj jedinici HDZ (33,83%) na Äelu s Miroslavom TuÄ‘manom osvaja 6 sigurnih mandata, SDP-ova koalicija (24,81%) 5 mandata, koalicija HDSSB-a i HKS-a (12,40%) 2 mandata te Most (7,51%) jedan mandat. Velik je broj i neodluÄnih (13,53%), a izlaznost je ispod 65%.

Na HDZ-ovoj listi u V. Izbornoj jedinici su tri gradonaÄelnika i jedan Å¾upan, a predvodi je trenutaÄni ministar financija Zdravko MariÄ‡. Ta lista (45,80%) osvaja 8 sigurnih mandata, SDP-ova koalicija (22,37%), s Äije se liste povukao Tihomir Jakovina, 4 mandata, a Most 2 mandata na temelju potpore od 10,83%. NeodluÄnih je manje od 10%, a izlaznost tek neÅ¡to ispod 70%.

VI. izborna jedinica ima isti mandatni rezultat kao druga, dakle: Narodna koalicija Å¡est mandata (30,93%), HDZ pet mandata (26,97%), Most (7,19%), Å½ivi zid (6,47%) te BM 365 (6,11%) po jedan mandat. Izlaznost je neÅ¡to ispod 68%, a neodluÄnih glasaÄa 9,71%.

Rezultati u VII. Izbornoj jedinici su sljedeÄ‡i: Narodnoj koaliciji sedam saborskih zastupnika (35,73%), Hrvatskoj demokratskoj zajednici pet zastupnika (30,58%), Mostu (7,90%) i Å½ivom zidu (6,18%) po jedan saborski zastupnik. Na izbore bi izaÅ¡lo 70,97% ispitanika, a onih koji ne znaju ili ne Å¾ele s javnoÅ¡Ä‡u podijeliti svoj politiÄki odabir je 10,65%.

VIII. izborna jedinica koja obuhvaÄ‡a Istru, Rijeku i dio Primorja s otocima tradicionalno je naklonjena SDP-ovoj koaliciji koja moÅ¾e raÄunati na 37,03% glasova, odnosno sedam mandata. IDS je druga opcija s 20,37% i tri mandata. Isti broj mandata pripada HDZ-u (17,03%), a u Sabor iz ove jedinice ulazi i Most s jednim zastupnikom (6,29%). NeodluÄnih biraÄa je 10,37%, a izlazak na izbore najavilo je 65,85% ispitanika.

U IX. Izbornoj jedinici HDZ (42,85%) uzima 8 sigurnih mandata, Narodna koalicija (22,85%) Äetiri mandata, Most (7,14%) jedan mandat, a Å½ivi zid (5,35%) takoÄ‘er jedan mandat. Taj je mandat graniÄni i za njega se bori HDZ. Gotovo 13% biraÄa izjasnilo se za neku od opcija koje ne prelaze prag.

Posljednja izborna jedinica, X. biljeÅ¾i drugu najveÄ‡u izlaznost (72,92%). HDZ (35,78%) u najjuÅ¾nijoj jedinici osvaja sedam mandata od kojih 6 sigurnih. Narodna koalicija temeljem povjerenja 28,09% ispitanika osvaja 5 mandata, a BoÅ¾o Petrov i Most u domaÄ‡oj jedinici dobivaju 15,05% potpore te dva mandata. NeodluÄnih je tek 9%.

Ukupno gledajuÄ‡i deset izbornih jedinica Narodna koalicija osvaja 59 mandata, HDZ 55 mandata, Most 13 mandata, Å½ivi zid 6 mandata, IDS 3 mandata, a HDSSB i BM 365 po dva mandata. U XI. izbornoj jedinici biraju se 3 zastupnika te u osam zastupnika nacionalnih manjina u XII. izbornoj jedinici.

www.vzaktualno.hr/Direktno.hr

Cilj je da Hrvatska postane zemlja jednakih šansi

9. rujna 2016.

145

Mladi HNS-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije proveli su ljeto u brojnim aktivnostima, a ovih dana zavrÅ¡ila je i njihova ljetna kampanja simboliÄnog naziva â€žPazi da se ne opeÄeÅ¡“. Tijekom te kampanje obiÅ¡li su Hrvatsku kako bi predstavili program namijenjen prije svega mladima i njihovim potrebama i moguÄ‡nostima. S druge strane, cilj kampanje Mladih HNS-a bio je i upozoriti graÄ‘ane da se ponovo ne â€žopeku“ prilikom izbora nove Vlade.

– Cilj nam je da Hrvatska postane zemlja jednakih Å¡ansi, da se mladima omoguÄ‡i obrazovanje pod jednakim uvjetima za sve. Cilj nam je i da se nikad viÅ¡e ne dogodi da se primjerice ukine sufinanciranje prijevoza za srednjoÅ¡kolce, a ustrajat Ä‡emo i na tome da se naÅ¡im vrÅ¡njacima omoguÄ‡e bolji uvjeti za zaposlenje. TakoÄ‘er, nastavit Ä‡emo se zalagati za studente i ustrajat Ä‡emo na inicijativi Mladih HNS-a da se studentima rad posredstvom studentskog servisa broji kao radni staÅ¾ – istaknuo je Alen Grabar, potpredsjednik Mladih HNS-a te predsjednik Mladih HNS-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Osim toga, Mladi HNS-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije proveli su i brojne humanitarne akcije, ali i akcije koje su odrÅ¾ane s ciljem da se graÄ‘ani opuste i zaborave na svakodnevne probleme.

Tijekom kolovoza u Majerju je odrÅ¾an tzv. â€žÄŒarli kup“ – natjecanje u malom nogometu na skliskom terenu, odnosno pjeni od ÄŒarlija. Natjecanje je posjetilo viÅ¡e od stotinu gledatelja, a nagrade je najboljim ekipama uruÄio tajnik Å½upanijske organizacije Hrvatske narodne stranke Zlatan MoÅ¡mondor. Predsjednik IOM-a HNS-a Petrijanec Marko Herceg tom prilikom izrazio je zadovoljstvo Å¡to su mladi pokazali interes i odazivaju se u sve veÄ‡em broju te istaknuo kako je u planu joÅ¡ sliÄnih aktivnosti kojima je cilj da se mladi druÅ¾e.

TakoÄ‘er, tijekom kolovoza, na poziv opÄ‡inskog vijeÄ‡nika iz Babinca, a ujedno i tajnika Mladih HNS-a, Ivana BednjaniÄ‡a BuniÄ‡a, odrÅ¾ana je treÄ‡a akcija uljepÅ¡avanja mjesnih parkova. Ovog puta ureÄ‘ivao se mjesni park u Babincu, a naÄelnik OpÄ‡ine Cestica, Mirko Korotaj, pobrinuo se da stara i dotrajala djeÄja igrala budu zamijenjena novim, na sveopÄ‡u radost djece okolnih ulica. Mladi HNS-ovci ovog su puta oÄistili park, obojali i ukrasili stol te klupe u mjesnom parku, a izraÄ‘en je i cvjetnjak od guma te je zasaÄ‘eno cvijeÄ‡e.

Mladi HNS-a podruÅ¾nice Gornji Kneginec organizirali su za sumjeÅ¡tane jednodnevni izlet u Crikvenicu, a istu akciju organizirali su i Mladi HNS-a Ludbreg. Autobus iz Ludbrega je bio popunjen do zadnjeg mjesta, a predsjednik IOM HNS-a podruÅ¾nice Ludbreg Mirko HerenÄiÄ‡ istaknuo je kako mu je drago da su barem na jedan dan sugraÄ‘ane mogli razveseliti i omoguÄ‡iti im zasluÅ¾eni jednodnevni odmor i odmak od teÅ¡kih svakodnevnih tema.

PodsjeÄ‡aju i na ovotjednu akciju u kojoj su Mladi HNS-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije darivali krv.

– Iako je kampanja bila u punom jeku, Mladi HNS-a naÅ¡li su vremena da iskaÅ¾u i svoju potrebu za humanitarnim djelovanjem – rekao je Nikola Sedlar, potpredsjednik Mladih HNS-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije za druÅ¡tvene djelatnosti i predstavnik Mladih HNS-a u SrediÅ¡njem odboru HNS-a.

Mladi HNS-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije joÅ¡ jednom upozoravaju graÄ‘ane da se ne opeku.

– NaÅ¡ sjever zasluÅ¾uje bolje, a svi mladi zasluÅ¾uju jednake Å¡anse. NaÅ¡ siguran smjer za Sjever je Milorad BatiniÄ‡ koji je na 14. mjestu na listi broj 15 Narodne koalicije SDP-HNS-HSU-HSS – poruÄili su na kraju Mladi HNS-a.

www.vzaktualno.hr

UoÄi sjednice Gradskog vijeÄ‡a, koja je najavljena za Äetvrtak, 15. rujna, gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ sa suradnicima i predsjednikom Gradskog vijeÄ‡a Josipom Hehetom danas je novinarima najavio teme s dnevnog reda te izdvojio kreditno zaduÅ¾enje za balirani otpad.

– Bit Ä‡e to najveÄ‡a odluka u ovom mandatu, odluka o eventualnom zaduÅ¾enju Grada VaraÅ¾dina za rjeÅ¡enje baliranog otpada. Ako je vijeÄ‡nici prihvate mislim da smo na najboljem putu da tu sagu s varaÅ¾dinskim otpadom rijeÅ¡imo. Radi se o tome da je u svakoj varijanti do sada bilo planirano zaduÅ¾enje Grada u dijelu koji bi inaÄe trebali platiti graÄ‘ani iz svojih dÅ¾epova. Bilo je planirano zaduÅ¾enje 30 milijuna kuna, a ostatak Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a. S obzirom da tu za sada nismo imali sreÄ‡e, uspjeli smo spustiti cijenu na nama prihvatljivu tako da se moÅ¾emo zaduÅ¾iti za 70 milijuna kuna. Realno poveÄ‡anje pritiska na Grad je negdje oko 4 milijuna kuna godiÅ¡nje viÅ¡e nego Å¡to smo planirali, odnosno oko 8 umjesto 4. To za gradski proraÄun od 230 milijuna kuna, koji i raste svakodnevno, nije nikakvo optereÄ‡enje. KljuÄno je da graÄ‘ani iz svojih dÅ¾epova neÄ‡e platiti niti lipe, neÄ‡e biti poveÄ‡anja raÄuna – rekao je gradonaÄelnik i apelirao na vijeÄ‡nike â€žda stave politiku sa strane“ i da se prihvati rjeÅ¡enje za baliarno smeÄ‡e.

Na dnevnom Ä‡e redu stoga biti i izmjene i dopune proraÄuna.

– U samom rebalansu proraÄuna to je najveÄ‡a stavka. Sa sadaÅ¡njih 115 milijuna kuna, koliko je bilo planirano za sanaciju otpada, smanjuje se taj iznos na 70 milijuna kuna. Veseli me da smo imali izuzetno dobrih prvih Å¡est mjeseci s ukupno 10 milijuna kuna viÅ¡e prihoda nego Å¡to je bilo planirano. 3,5 milijuna s osnova poreza na dohodak, a oko 7 milijuna kuna iz komunalne naknade i doprinosa. Situacija je viÅ¡e nego dobra, pokazalo se da smo izuzetno skromno planirali. Do kraja godine joÅ¡ Ä‡emo i dijelom smanjiti dug koji se vuÄe iz vremena mog prethodnika. Gradski proraÄun je u plusu i pred nama su bolja vremena – zakljuÄio je HabuÅ¡ koji je najavio i novo imenovanje, ono predsjednika Upravnog vijeÄ‡a Javne ustanove Gradski stanovi.

– Nemamo sreÄ‡e s predsjednikom Upravnog vijeÄ‡a JUGS-a. Promijenili smo u nekoliko godina trojicu, koji su izaÅ¡li iz svega toga, Podolnjaka, Meseka i sada Avara. Moramo naÄ‡i Äovjeka koji Ä‡e se nositi s problematikom koja je naslijeÄ‘ena, ali danas manja nego prije. JUGS prodaje stanove, dio je iznajmljen, potraÅ¾anja postoji, ide oglas za HraÅ¡Ä‡icu, i tim novcem Ä‡e se vraÄ‡ati kreditna zaduÅ¾enja i dovesti se u poziciju da se nastavi dalje graditi objekt A2 na zadovoljstvo onih koji Å¾ive u Ulici Vilka Novaka. JUGS sam sebe izvlaÄi iz problema u koje je sam upao – kazao je gradonaÄelnik dodavÅ¡i da se joÅ¡ uvijek ne zna tko Ä‡e biti taj novi Äovjek.

Na sjednici Gradskog vijeÄ‡a trebale bi se naÄ‡i i odluka o prodaji zemljiÅ¡ta Solvisu, koji je do sada tamo imao pravo graÄ‘enja, za 2 milijuna kuna, te odluke o darovanju zemljiÅ¡ta za izgradnju crkve u HraÅ¡Ä‡ici i vatrogasnog doma u Jalkovcu.

n.k. / www.vzaktualno.hr