2016. – Stranica 502

PoÄinje uklanjanje vrana iz krošnji stabala

9. lipnja 2016.

124

VaraÅ¾dinski vatrogasci i djelatnici ÄŒistoÄ‡e Ä‡e iduÄ‡eg petka, od 8 sati, u Vukovarskoj ulici, Ulici Miroslava KrleÅ¾e te Ulici Zrinskih i Frankopana poÄeti uklanjati gnijezda vrana koje su svojim graktanjem i prekomjernim mnoÅ¾enjem uznemiravale graÄ‘ane tog dijela grada- doznaje se u gradu VaraÅ¾dinu.

U organizaciji Komunalnog redarstva Grada VaraÅ¾dina, djelatnici Javne vatrogasne postaje VaraÅ¾din i druÅ¡tva ÄŒistoÄ‡a d.o.o. VaraÅ¾din taj Ä‡e posao obaviti nakon zahtjeva graÄ‘ana, a na temelju oÄitovanja Alenke Car, ravnateljice JU za zaÅ¡titu prirode VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Uklanjanje gnijezda prije nije bilo moguÄ‡e jer Pravilnik o zaÅ¡titi pojedinih vrsta ptica te Zakon o dobrobiti Å¾ivotinja propisuje kako uznemiravanje tih zaÅ¡tiÄ‡enih ptica nije dopuÅ¡teno u vrijeme gnijeÅ¾Ä‘enja. Uklanjanje gnijezda se moÅ¾e obavljati tek nakon 15. lipnja pa Ä‡e nadleÅ¾ne sluÅ¾be odmah reagirati.

www.vzaktualno.hr

Nikada manji broj nezaposlenih

9. lipnja 2016.

116

Krajem svibnja u Hrvatskom zavodu za zapoÅ¡ljavanje, Regionalnom uredu VaraÅ¾din evidentirano je 5.626 nezaposlenih osoba. Na podruÄju Ispostave Ivanec biljeÅ¾imo 1.606, Ludbreg 630, Novi Marof 524, Cestica 247 i VaraÅ¾din 2.619 osoba – aktualni su podaci Zavoda za zapoÅ¡ljavanje.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih manji je za 6,9% ili za 420 osoba, a u usporedbi s istim mjesecom (svibanj) 2015. godine broj nezaposlenih manji je za 1.533 osobe, odnosno 21,4%. Ujedno je evidentirano i 77 osoba kao traÅ¾itelja zaposlenja. Tijekom svibnja evidentirano je 578 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 399 osoba, 1 osoba iz individualne poljoprivrede, 30 osoba iz nekog drugog oblika rada, nakon Å¡kole 9, a iz neaktivnosti 139 osoba.

U ukupnom broju nezaposlenih osoba su 2.842 muÅ¡karca ili 50,5%. Broj nezaposlenih muÅ¡karaca manji je za 7,2% u odnosu na proÅ¡li mjesec, a u odnosu na svibanj 2015. godine broj nezaposlenih muÅ¡karaca manji je za 24,5%. Udio Å¾ena u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 49,5% ili 2.784 Å¾ene. U odnosu na proÅ¡li mjesec broj nezaposlenih Å¾ena je manji za 6,6%, a u odnosu na svibanj 2015. godine broj nezaposlenih Å¾ena manji je za 18,0%. U strukturi nezaposlenih je 580 osoba (10,3%) bez radnog iskustva. Broj nezaposlenih bez radnog iskustva u ovom mjesecu manji je za 11,6% u odnosu na travanj 2016. godine, te za 29,1% manji u odnosu na isti mjesec proÅ¡le godine.

www.vzaktualno.hr

U Zagrebu predstavljen program 46. VBV-a

9. lipnja 2016.

128

U zagrebaÄkom muzeju Mimara predstavljen je program 46. VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri. OvogodiÅ¡nji Festival odrÅ¾at Ä‡e se od 23. rujna do 4. listopada i baroknom glazbom ispuniti ne samo varaÅ¾dinske crkve, Stari grad i Hrvatsko narodno kazaliÅ¡te, veÄ‡ i TrakoÅ¡Ä‡an i joÅ¡ nekoliko gradova u Hrvatskoj.

Program je brojnim okupljenima predstavio ravnatelj Festivala Davor BobiÄ‡.

“Po prvi put imat Ä‡emo priliku Äuti veliku baroknu ostavÅ¡tinu Å¡panjolske barokne epohe i najbolje ansamble koji promiÄu duh izvrsnosti autentiÄne izvedbe barokne i renesansne glazbe”, naglasio je ravnatelj BobiÄ‡ dodajuÄ‡i kako Ä‡e Festival u Katedrali otvoriti ansambl La Ritirata i istaknuti Å¡panjolski Äelist Josetxu Obregon, nakon Äega Ä‡e uslijediti festivalski dani ispunjeni nastupima Å¡panjolskih i domaÄ‡ih glazbenika koji promiÄu autentiÄnu izvedbu barokne glazbe.

NajveÄ‡a zvijezda Festivala, najavio je ravnatelj BobiÄ‡, bit Ä‡e Å¡panjolski violinist, dirigent i skladatelj Jordi Savall koji Ä‡e odrÅ¾ati recital drugog dana Festivala u UrÅ¡ulinskoj crkvi. U VaraÅ¾din ponovno stiÅ¾e ansambl Le Tendre Amour koji je prije nekoliko godina dobio nagradu VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri, atrakcija Festivala bit Ä‡e i Å¡panjolska sopranistica Raquel Andueza, a brojim domaÄ‡im i stranim glazbenicima na ovogodiÅ¡njim VaraÅ¾dinskim baroknim veÄerima pridruÅ¾it Ä‡e se proslavljena hrvatska violonÄelistica Monika Leskovar.

U 12 festivalskih dana osim koncerata odrÅ¾avat Ä‡e se i brojni popratni programi od izloÅ¾bi do promocija knjiga, a nastavit Ä‡e se i tradicija da Festival zavrÅ¡i nakon podjele nagrada i koncertom nagraÄ‘ivanih uÄenika Glazbene Å¡kole i to veÄ‡ osmu godinu zaredom.

“Za tri i pol mjeseca poÄet Ä‡e 46. VaraÅ¾dinske barokne veÄeri, nacionalni festival koji je snaÅ¾no utjecao na oblikovanje kulturnog identiteta i na Å¾ivot u svojoj matiÄnoj sredini. VaraÅ¾dinske barokne veÄeri kontinuirano promoviraju hrvatske, a posebne varaÅ¾dinske glazbenike i ansamble. UpuÄ‡ujem dobre Å¾elje za uspjeh svim umjetnicima, zahvaljujem i Kraljevini Å panjolskoj i buduÄ‡em partneru Republici MaÄ‘arskoj i svima koji potiÄu potencijal kulture i otvaraju nove moguÄ‡nosti za ostvarenje visokih ciljeva europskog kulturnog dijeloga, kojemu svi teÅ¾imo”, rekla je Ana Lederer, zamjenica ministra kulture dr. sc. Zlatka HasanbegoviÄ‡a, u ime Ministarstva koje je prije punih dva desetljeÄ‡a VaraÅ¾dinskim baroknim veÄerima dodijelilo nacionalni status.

Brojne okupljene u Mimari pozdravio je i varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

“VaraÅ¾dinske barokne veÄeri uz HNK nositelj su kulturnog identiteta u sredini u kojoj Å¾ivimo“, rekao je gradonaÄelnik HabuÅ¡ i zahvalio veleposlanicima zemalja koji prepoznaju potencijal VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri i predstavljaju ga u svojim matiÄnim zemljama, dodavÅ¡i kako je sve to doprinos da Festival Å¾ivi i bude sve bolji i svake godine iznenadi neÄim novim.

“Jesen je prekrasno vrijeme za posjetiti VaraÅ¾din, uz Barokne veÄeri tu su i popratni programi i stoga upuÄ‡ujem pozivnicu za dolazak u VaraÅ¾din i provedite se ugodno u naÅ¡em gradu”, zakljuÄio je gradonaÄelnik HabuÅ¡, a na potpori Festivalu Ministarstvu kulture i veleposlanicima partnerskih zemalja zahvalio je i varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar, te istaknuo kako Festival ima veliki turistiÄki i gospodarski potencijal ne samo za matiÄni grad, veÄ‡ i cijelu Å¾upaniju, pa i regiju.

Ove Ä‡e godine zemlja partner VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri biti Å panjolska, Äiji je veleposlanik u RH Eduardo Aznar Campos na to iznimno ponosan.

“VaraÅ¾dinske barokne veÄeri etablirani su festival i dio visokokvalitetnih programa u Europi. Ne samo da smo izuzetno ponosni Å¡to Ä‡e Å panjolska sudjelovati u ovoj manifestaciji, veÄ‡ je to za nas obveza i misija. OÄekujemo da ovo partnerstvo bude prvi korak za dugotrajnu i Å¾ivu suradnju Å¡panjolskih gradova i festivala s hrvatskima. Barok kao razdoblje predstavlja vaÅ¾an dio Å¡panjolskog kulturnog identiteta”, istaknuo je veleposlanik Campos, pohvalivÅ¡i organizatore za odliÄan program koji Ä‡e prikazati ostvarenja od renesanse i baroka.

IduÄ‡e godine zamlja partner VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri, Äija je pokoviteljica Predsjednica RH Kolinda Grabar KitaroviÄ‡, bit Ä‡e MaÄ‘arska, a prema rijeÄima ravnatelja MaÄ‘arskog instituta u Zagrebu Dinka Å okÄeviÄ‡a otkako je partnerstvo za 47. VaraÅ¾dinske barokne veÄeri potvrÄ‘eno u mjerodavnim maÄ‘arskim najviÅ¡im drÅ¾avnim institucijama MaÄ‘arski institut svakodnevno dobiva upite maÄ‘arskih glazbenika i ansabala zaintersiranih za predstavljanje baroknoj publici. Stoga se veÄ‡ zna da Ä‡e iduÄ‡e godine VaraÅ¾dinske barokne veÄeri otvorti Panonska filharmonija.

Ove godine u baroknoj glazbi osim u matiÄnom gradu i TrakoÅ¡Ä‡anu uÅ¾ivat Ä‡e publika u KriÅ¾evcima, Ludbregu, Krapini, Belecu, Lopatincu, VaraÅ¾dinskim Toplicama, Novom Marofu, Prelogu i Vinici odnosno ukupno Äetiri Å¾upanije. Ulaznice su veÄ‡ u prodaji putem sustava Ticketshop, a po prvi je put ove godine Festival dobio i potporu Å¡panjolskog fonda Accion Cultural Espanola, za kojeg je pripremio kvalitetnu aplikaciju i zbog Äega je bio jedna od najbolje ocijenjenih prijava pristiglih za manifestacije iz cijele Europe.

www.vzaktualno.hr

Mladi HNS-a organizirali javni prosvjed

9. lipnja 2016.

111

Mladi HNS- a odrÅ¾ali su u Äetvrtak ujutro prosvjed na Kapucinskom trgu kako bi poruÄili ministru Predragu Å ustaru i premijeru Tihomiru OreÅ¡koviÄ‡u da pronaÄ‘u sredstva u proraÄunu radi nastavka sufinanciranja prijevoza srednjoÅ¡kolaca na istoj razini kao i u Å¡kolskoj godini koja je pri kraju.

VeÄ‡ proÅ¡li tjedan, kao i nekoliko mjeseci unatrag, Å¾upan Predrag Å tromar upozorio je na Äinjenicu da Vlada nije osigurala sredstva za sufinanciranje prijevoza srednjoÅ¡kolaca Å¡to znaÄi da Ä‡e roditelji od jeseni plaÄ‡ati punu cijenu prijevoza, odnosono izmeÄ‘u 600 pa Äako dp 1.300 kuna za one koji Å¾ive na rubnim dijelovima Å¾upanije.

Alen Grabar, predsjednik MLadih HNS-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije, organizatora akcije, poruÄio je da je ovo katastrofalno stanje i da bi plaÄ‡anje pune cijne bilo veliki udar na njihova obiteljska primanja. Pozvao je resornog ministra Å ustara da doÄ‘e u Å¾upaniju i neka se sam obrati roditeljima i da im objasni zbog Äega nema novaca za sufinanciranje. Grabar istiÄe da su se na prosvjed odluÄili i zbog brojnih upita roditelja, a za sam prosvjed se nada da Ä‡e potaknuti ministra da promijeni svoju odluku.

Predsjednik Mladih HNS-a na nacionalnoj razini, Matija ZamljaÄanec, rekao je da je stav MLadih HNS-a u potpunosti jasan i da se treba nastaviti sa sufinaciranjem. Podsjetio je da je proÅ¡la Vlada podrÅ¾avala ovakvu mjeru. Za sadaÅ¡njeg ministra kaÅ¾e da samo deklaratorno podrÅ¾ava obrazovanje, a da izostaju djela. Pozvao je Vladu da prije raspuÅ¡tanja donese odluku o nastavku sufinanciranja jer Ä‡e mladi, bez obzira Å¡to Ä‡e se dogoditi sa Vladom, krenuti najesen u Å¡kolu.

Å½upan Predrag Å tromar, koji je veÄ‡ nekoliko puta podsjetio na Å¡tetnost odluke o prestanku sufinanciranja prijevoza, kao cilj prosvjeda istkanuo je Å¾elju da Vlada prije raspada donese odluku o nastavku mjere i da srednjoÅ¡kolci imaju uvjete da redovno mogu iÄ‡i u srednju Å¡kolu. Podsjetio je da je iz nekih rubnih opÄ‡ina Äak i do 30 posto djece ostajalo doma, a nisu upisivali srednju Å¡kolu jer je prijevoz bio preskup. Å tromar je zakljuÄio da se ne moÅ¾e dozvoliti povratak na staro. Na novinarsko pitanje, Å¡to ako se sredstva ne osiguraju, potvrdio je da Ä‡e se karata kretati izmeÄ‘u 650 i 1.300 kuna.

Osim Å tromara na jutarnjem skupu bili su i njegovi zamjenici kao i brojni gradonaÄelnici i naÄelnici iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr

Završen projekt besplatne prehrane

9. lipnja 2016.

138

PoÄetkom nastavne godine u OÅ Antuna i Ivana KukuljeviÄ‡a VaraÅ¾dinske Toplice poÄeo se provoditi projekt â€žUnaprjeÄ‘enje kvalitete Å¾ivota djece iz socijalno ugroÅ¾enih obitelji u Å¡kolama VaraÅ¾dinske Å¾upanije“, koji je bio ostvaren u suradnji VaraÅ¾dinske Å¾upanije i DruÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Oni su osigurali besplatan obrok uÄenicima iz socijalno ugroÅ¾enih obitelji, a OÅ Antuna i Ivana KukuljeviÄ‡a broji Äak 26 uÄenika Äiji su se Å¡kolski obroci financirali po ovom, hvale vrijednom, projektu.

Svrha ovog projekta je bila da se djeci iz socijalno ugroÅ¾enih obitelji osigura redovita i kvalitetna prehrana tijekom boravka u Å¡koli, a s ciljem unapreÄ‘enja kvalitete Å¾ivota te smanjenja rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄenosti.

Projektne aktivnosti koje je OÅ Antuna i Ivana KukuljeviÄ‡a trebala realizirati kroz Å¡kolsku godinu 2015./2016., od 7. rujna 2015. do 10. lipnja 2016. godine, su kreiranje baze korisnika Å¡kolske prehrane iz socijalno ugroÅ¾enih obitelji, aÅ¾uriranje broja uÄenika, odnosno baze uÄenika/korisnika Å¡kolske prehrane na mjeseÄnoj bazi, raspodjela sredstava za Å¡kolsku prehranu uÄenika u socijalnoj potrebi prema osnovnim Å¡kolama te informiranje javnosti o potrebama djece iz socijalno ugroÅ¾enih obitelji i vaÅ¾nosti jednakog pristupa Å¡kolskoj prehrani za sve uÄenike.

Dnevniku HRT- rapidno pada gledanost

9. lipnja 2016.

181

SrediÅ¡nji Dnevnik HRT-a dotaknuo je dno. Prema podacima o juÄeraÅ¡njoj gledanosti informativnih emisija na svim televizijama s nacionalnom koncesijom, koji su u posjedu tportala a za televizije ih radi AGB Nielsen, nekad najgledanijih trideset minuta zauzelo je posljednje, deseto mjesto piÅ¡e T portal.

Dnevnik u 19 sati gledalo je svega 194 tisuÄ‡e ljudi. S druge strane, Dnevnik Nove TV koji se emitira petnaest minuta kasnije i dalje je broj jedan, a juÄer ga je pratilo 460 tisuÄ‡a ljudi.

I dok se SiniÅ¡a KovaÄiÄ‡, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, voli hvaliti dobrom gledanoÅ¡Ä‡u HRT-ova programa, poraÅ¾avajuÄ‡a je Äinjenica da su od srediÅ¡njeg Dnevnika gledanije bile i Vijesti Nove TV koje su emitirane u 23:20 sati, a pratilo ih je 226 tisuÄ‡a ljudi, pa Äak i Vijesti RTL-a koje su emitirane u 16:30 sati i koje je pratila 231 tisuÄ‡a ljudi.

Za utjehu Prisavlju ostaje da im Dnevnik u podne i dalje dobro kotira pa ga je juÄer gledalo 387 tisuÄ‡a gledatelja. Je li to zato Å¡to druge kuÄ‡e u tom terminu nemaju nikakvu informativnu emisiju ili je rijeÄ o kvalitetnom proizvodu, ostavljamo vama na prosudbu.

Redoslijed deset, juÄer najgledanijih informativnih emisija bio je:

Dnevnik Nova TV 460.000 gledatelja,

Dnevnik u podne HRT 387.000,

Vijesti Nova TV u 17.00 330.465,

Otvoreno HRT 292.000,

RTL Direkt 251.000,

RTL Danas 236.000,

Dnevnik HRT u 22:00 233.000,

RTL Vijesti 16.30 231.000,

Vijesti Nova 23.20 226.000,

Dnevnik HRT 19.00 194.000 gledatelja.

T portal

Nagli obrat i promjena Karamarkova stava

9. lipnja 2016.

144

– Bilo bi najbolje da iz Vlade odemo ja, premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ i BoÅ¾o Petrov – izjavio je u srijedu Å¡ef HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, uz primjedbu da sljedeÄ‡eg mandatara treba dati HDZ. Å ef Sabora Å½eljko Reiner potom je poruÄio da je Karamarko povukao drÅ¾avniÄki potez – donosi Jutarnji.hr.

Tomislav Karamarko, zapravo, je time napravio uzmak. U situaciji kad je postalo jasno da HDZ ne moÅ¾e skupiti 76 ruku s Karamarkom kao mandatarom, te da bi uslijedili novi izbori na kojima bi vjerojatno doÅ¾ivjeli teÅ¾ak poraz, poÄela je pobuna u samoj stranci, te je prvog Äovjeka HDZ-a sustigao niz loÅ¡ih vijesti. Stvari je pokrenuo zamjenik Milijan BrkiÄ‡ koji je prvi zatraÅ¾io da se Karamarko povuÄe iz Vlade, potom se pobunio varaÅ¾dinski ogranak stranke, pa iako nisu presudni, njihov otpor Å¡efu imao je jak odjek u javnosti i HDZ-u. Nastavilo se time Å¡to su potpis za opoziv premijeru odbili staviti Miroslav TuÄ‘man i general Damir KrstiÄeviÄ‡.

TuÄ‘man nije tek obiÄni zastupnik i Älan HDZ-a, njegova rijeÄ ima posebnu teÅ¾inu u stranci samim time Å¡to je sin prvog hrvatskog predsjednika, kao i ona KrstiÄeviÄ‡a koji uÅ¾iva ugled ratnog zapovjednika. Uslijedilo je pismo Äetvero europarlamentaraca, a na kraju se oglasio i Gordan JandrokoviÄ‡ koji je, iako je dan ranije potpisao za opoziv, izjavio da taj zahtjev treba preispitati. To ujedno govori da bi na glasanju oko povjerenja OreÅ¡koviÄ‡u, premijeru podrÅ¡ku mogli dati joÅ¡ neki HDZ-ovci koji se za sada nisu imali hrabrosti javno oglasiti.

DosadaÅ¡njim potezima, ukljuÄujuÄ‡i i zahtjev za opozivom premijera, Karamarko je i sebe i HDZ na kraju doveo u pat poziciju. Nakon zahtjeva za opozivom koji su potpisala 42 zastupnika HDZ-a, jedino Å¡to je Karamarku ostalo za Äastan uzmak bilo je traÅ¾enje da se iz Vlade povuku i OreÅ¡koviÄ‡ i Petrov. MoÅ¾da je to i pravedno, jer za eksperiment koji nije uspio, krivnja ne leÅ¾i samo na HDZ-u. A Karamarkova najava moguÄ‡nosti povlaÄenja iz Vlade, osim Å¡to bi mogla smiriti strasti u HDZ-u, ne ostavlja puno prostora za manevre ni BoÅ¾i Petrovu.

Jutrnji.hr