2016. – Stranica 510

Jubilarna, 10. manifestacija bit Ä‡e još bolja

6. lipnja 2016.

281

U VaraÅ¾dinskim Toplicama, od Äetvrtka do subote, odrÅ¾an je 9. Aquafest u organizaciji tamoÅ¡nje TuristiÄke zajednica i Grada VaraÅ¾dinskih Toplica. Po ocjenama mnogih ovogodiÅ¡nji Aquafest napravio je znaÄajan iskorak i u sadrÅ¾ajnom te organizacijskom dijelu Å¡to su primijetili brojni domaÄ‡i, ali i posjetitelji iz drugih sredina.

Karlo Ivanek iz TuristiÄke zajednice grada VaraÅ¾dinskih Toplica naglasio je da je Aquafest VaraÅ¾dinske Toplice na tri dana vratio u antiku, a time i oÅ¾ivio Park dr. Ivana Krstitelja Lalanguea.

– Aquafestom smo na nekoliko dana oÅ¾ivjeli topliÄki park. Povijesno uporiÅ¡te naÅ¡eg Aquafesta imamo u antiÄkom reljefu Äiji natpis svjedoÄi kako su Rimljani kod nas imali veliku sveÄanost u Äast boÅ¾ice Izide-Fortune i nimfa poÄetkom lipnja 192. godine. Jedna od uloga festivala je i promocija antiÄke povijesti kada su prednice danaÅ¡njih Toplica, Aquae Iasae, bile vrlo znaÄajan punkt za antiÄke kultove i mistiku. Kroz takvu promociju radimo i na vlastitom brendiranju i promociji destinacije – izjavio je Ivanek.

Ivanek je zahvalio i gostima koji su sudjelovali u ovogodiÅ¡njem Aquafestu.

– Svakako, Äitavog festivala ne bi bilo bez naÅ¡ih vrijednih gostiju iz Dioklecijanove legije iz Splita, Legije XIII Gemine iz Ptuja, Udruge Andautonija, DruÅ¡tva Å¾ena in deklet iz Hajdine, ali i domaÄ‡ih udruga i institucija koje su se vrijedno ukljuÄile u festival. Nadam se kako Ä‡e koncept rimskog tabora zaÅ¾ivjeti i iduÄ‡e godine te da Ä‡e se svi veÄ‡ sada ukljuÄiti u pripremu jubilarnog desetog Aquafesta – kazao je Ivanek.

Å to se tiÄe ovogodiÅ¡njeg bogatog programa 9. Aquafesta u Parku dr. Ivana Krstitelja Lalanguea sva tri dana trajanja festivala bio je postavljen rimski tabor, odrÅ¾an je sajam tradicijskih proizvoda i zanata, naveÄer se druÅ¾ilo pod bakljama.

VaraÅ¾dinske Toplice posjetilo je nekoliko vrtiÄ‡kih skupina iz Zagreba koje su upoznate s bogatom antiÄkom baÅ¡tinom grada. U rimskom taboru djeca su mogla vidjeti i oprobati se u izradi keramike na keramiÄarskom kolu i izradi antiÄkog nakita. Sudjelovali su i u rimskoj Å¡koli, vidjeli Dioklecijanove legionare, kamerunske ovce i Asterixa. Posjetitelje rimskog tabora doÄekala je i gradonaÄelnica Goranka Å tefaniÄ‡ koja je za tu priliku odjenula posebno rimsko carsko ruho.

TopliÄani i njihovi gosti razgledali su ArheoloÅ¡ki postav ZaviÄajnog muzeja VaraÅ¾dinske Toplice u Starom gradu i arheoloÅ¡ki lokalitet, a gradom je proÅ¡la i rimska povorka. Pripremao se â€žRimski kotliÄ‡“, doÄekan je rimski car Konstantin, borili su se legionari i napadala barbarska plemena, predstavljena je rimska masaÅ¾a i izbrane tri najljepÅ¡e nimfe.

OdrÅ¾ana je i 48. Utrka Grada VaraÅ¾dinskih Toplica. Mladi natjecatelji pokazali su pravu sportsku borbenost, veselje zbog pobjede, ali i tugu zbog poraza, sve ono Å¡to je sastavni dio nekog sporta.

GradonaÄelnica Goranka Å tefaniÄ‡, koja je i sama sva tri dana sudjelovala u programima Aquafesta, doÄekujuÄ‡i kao pravi domaÄ‡in i â€žcarica“ brojne goste, zadovoljna je ovogodiÅ¡njim programom, sadrÅ¾ajima i pomakom nabolje u organizaciji.

– Brojni posjetitelji mogli su birati izmeÄ‘u velikog broja programa, svaki zanimljiv i sadrÅ¾ajan na svoj naÄin. Sama organizacija, kvaliteta programa, ali i pozitivni komentari posjetitelja dokaz su da manifestacija iz godine u godinu ide naprijed. Tako Ä‡emo nastavit i sljedeÄ‡ih godina jer je cilj pozicionirati Aquafesta kao jedinstven i vrhunski turistiÄki sadrÅ¾aj u regiji – zakljuÄna je ocjena ovogodiÅ¡njeg Aquafesta gradonaÄelnice Å tefaniÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Dajte novac ili Ä‡emo vas tuÅ¾iti!

6. lipnja 2016.

130

Grad VaraÅ¾din je spreman tuÅ¾iti Fond za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost te Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode jer u tri godine nisu Äinili niÅ¡ta da osiguraju potreban novac za rjeÅ¡avanje problema bala smeÄ‡a u Brezju, navodi se u priopÄ‡enju koje je danas poslijepodne stiglo iz Grada VaraÅ¾dina.

Nadalje se navodi da je to â€ždiskriminacija VaraÅ¾dina jer je istovremeno drÅ¾ava osigurala novac za sanaciju viÅ¡e od 200 odlagaliÅ¡ta diljem Hrvatske“. U sluÄaju da se s Fondom hitno ne postigne dogovor, Grad Ä‡e samostalno krenuti u osiguranje potrebnog novca, a Fondu i Ministarstvu najavljuje tuÅ¾bu kojom Ä‡e naplatiti svu Å¡tetu koja je nanesena Gradu VaraÅ¾dinu.

U obrazloÅ¾enju stoji:

â€žZajednica ponuditelja (CE-ZA-R d.o.o. – EKO FLOR PLUS d.o.o. – KOMUNALAC DAVOR d.o.o.) je Gradu nedavno poslala poziv na sklapanje Ugovora o koncesiji za odlaganje baliranog mijeÅ¡anog komunalnog otpada uskladiÅ¡tenog u Brezju. Ovakvo postupanje Zajednice ponuditelja Grad VaraÅ¾din je oÄekivao jer krajem lipnja istiÄu rokovi zastare radi podnoÅ¡enja tuÅ¾be za sklapanje ugovora i naknade Å¡tete.

Naime, proÅ¡le su tri godine od donoÅ¡enja Odluke o odabiru koncesionara, a ugovor sa odabranom Zajednicom ponuditelja joÅ¡ nije sklopljen. UnatoÄ situaciji koje su svi u Gradu VaraÅ¾dinu svjesni, s odabranim Koncesionarom se i nadalje vode intenzivni pregovori oko moguÄ‡eg mirnog rjeÅ¡enja spora i iznalaÅ¾enja naÄina za rjeÅ¡avanje cjelokupne situacije. U sluÄaju da se s Koncesionarom ne postigne zadovoljavajuÄ‡i dogovor, Grad je spreman poduzeti sve nuÅ¾ne, jednostrane aktivnosti kako prema Fondu i Ministarstvu tako i prema Koncesionaru s ciljem samostalnog zbrinjavanja otpada, jer je oÄito da se u rjeÅ¡avanje ove problematike Fond za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost, kao ni nadleÅ¾no Ministarstvo ne Å¾ele ukljuÄiti!

Navedene su institucije, unatoÄ viÅ¡ekratnim zahtjevima za sastanak i poÅ¾urnicama, do ovog trenutka ostale pasivne i evidentno prepustile Gradu VaraÅ¾dinu da rjeÅ¡enje za ovaj problem iznaÄ‘e sam. Istovremeno Fond i Ministarstvo su sufinancirali sanaciju viÅ¡e od 200 odlagaliÅ¡ta u ostatku Republike Hrvatske. Opisanim diskriminatornim postupanjem u odnosu na (ne)financiranje sanacije odlagaliÅ¡ta otpada na podruÄju Grada VaraÅ¾dina, Grad VaraÅ¾din je neosnovano doveden u nepovoljan poloÅ¾aj u odnosu na druge gradove i opÄ‡ine kojima je drÅ¾ava sufinancirala sanacije odlagaliÅ¡ta. S obzirom na aktualnu politiÄku situaciju u zemlji te dosadaÅ¡nju korespondenciju Fonda i Ministarstva, Grad VaraÅ¾din je prisiljen u najkraÄ‡em moguÄ‡em roku sam pronaÄ‡i rjeÅ¡enja za financiranje sanacije odlagaliÅ¡ta Brezje i time rijeÅ¡iti najveÄ‡i problem grada joÅ¡ od 2005. godine.

Grad je Fondu i Ministarstvu nedavno joÅ¡ jednom uputio dopis da rijeÅ¡e zahtjev Grada VaraÅ¾dina. PodsjeÄ‡amo, zahtjev stoji nerijeÅ¡en joÅ¡ od rujna proÅ¡le godine bez ikakvog konkretnog odgovora ili odluke nadleÅ¾nih tijela. Grad VaraÅ¾din zbog toga opravdano smatra kako je suprotno naÄelu savjesnosti i poÅ¡tenja Fond vodio dugogodiÅ¡nje pregovore s Gradom VaraÅ¾dinom bez prave namjere za sklapanjem dodatka veÄ‡ postojeÄ‡em Ugovoru o sufinanciranju odlagaliÅ¡ta odnosno realizaciju sufinanciranja. Takvim postupanjem Fonda Grad VaraÅ¾din je onemoguÄ‡en sklopiti Ugovor s odabranim koncesionarom.

Zbog toga je Grad VaraÅ¾din dopisom Fond pozvao na proaktivno postupanje, ali i upozorio na diskriminatorno postupanje kojem je izloÅ¾en. U svrhu ostvarenja svojih prava i osiguranja sufinanciranja sanacije odlagaliÅ¡ta Brezje, Grad VaraÅ¾din najavljuje kako je spreman tuÅ¾iti Fond i upozorava da Ä‡e Fond morati odgovarati za cjelokupnu Å¡tetu koju je svojim (ne)postupanjem nanio Gradu VaraÅ¾dinu“, stoji u priopÄ‡enju gradonaÄelnika Grada VaraÅ¾dina, Gorana HabuÅ¡a.

www.vzaktualno.hr

Kako Äuvati mrkvu

6. lipnja 2016.

132

Mrkvu treba dobro Äuvati kako bi ona zadrÅ¾ala svoju svjeÅ¾inu. Kako Äuvati mrkvu?

Mrkvu je najbolje Äuvati u hladnjaku kako bi ona Äim duÅ¾e saÄuvala svoju svjeÅ¾inu. Prilikom kupovine mrkve vodite raÄuna da kupujte svjeÅ¾u mrkvu, zato izbjegavajte kupovati napuknuti mrkvu ili mrkvu koja je veÄ‡ mekana i savitljiva. Napuknuta i mekana mrkva nije svjeÅ¾a mrkva veÄ‡ je to znak da ona dugo stoji.

Ako ne uspijete mrkvu odmah potroÅ¡iti nakon Å¡to ste je kupili tada je smjestite na Äuvanje u hladnjak, ali ju nastojte potroÅ¡iti Äim prije. Mrkva se u hladnjak skladiÅ¡titi umotana u papir ili plastiÄnu vreÄ‡icu u kojoj ima dotoka zraka.

Mrkava se ne smije Äuvati odmah kraj krumpira, a takoÄ‘er ni jabuka i kruÅ¡aka.

Do sada zapostavljene moguÄ‡nosti suradnje

6. lipnja 2016.

118

VaraÅ¾dinska Å¾upanija organizirala je sastanak s predstavnicima Å¡vicarskih tvrtki te generalnim konzulom Republike Hrvatske u Å vicarskoj Konfederaciji sa sjediÅ¡tem u ZÃ¼richu Slobodanom Mikacom s ciljem upoznavanja i povezivanja naÅ¡ih i Å¡vicarskih poduzetnika iz metalskog sektora. Na sastanku su bili i gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡, te Enriko Parlaj, direktor Slobodne zone koju su Å¡vicarski poduzetnici takoÄ‘er posjetili.

– Gospodarska diplomacija je, nakon brige za naÅ¡e drÅ¾avljane u Å vicarskoj, ono na Äemu radim. Å vicarska je do sada bila pomalo zapostavljena u razmiÅ¡ljanju naÅ¡ih poduzetnika. Oni imaju izvrsne veze s Austrijom, NjemaÄkom, Italijom i Slovenijom, meÄ‘utim Å vicarska je, iako jaka ekonomija, bila zapostavljena. Napravit Ä‡emo turneju, a ovo je prvo u nizu dogaÄ‘anja. Danas smo u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, sutra idemo u MeÄ‘imursku, krajem tjedan smo u Slavoniji s temom znanstvenih istraÅ¾ivanja. U drugom koraku Ä‡emo pozvati hrvatski poduzetnike u Å vicarsku. Prema njihovim Å¾eljama Ä‡emo organizirati posjete Å¡vicarskim firmama – rekao je Mikac i dodao da VaraÅ¾dinska Å¾upanija moÅ¾e ponuditi puno u metalskoj industriji.

– Zato smo s time i poÄeli. MoguÄ‡nosti su i u proizvodnji namjeÅ¡taja, prozora, parketa, tekstila, hrane. U Å vicarskoj se moÅ¾e prodati jedino hrana koja u nazivu ima â€žbio“ i zbog toga Ä‡emo certificirati hrvatske proizvoÄ‘aÄe da bi mogli nastupiti na tom zahtjevnom, ali trÅ¾iÅ¡tu s moguÄ‡nostima – kazao je hrvatski generalni konzul u Å vicarskoj.

– Dvije stvari moÅ¾emo nauÄiti od njih, iako ih ovdje u VaraÅ¾dinu i MeÄ‘imurju vrlo dobro znamo. To su kvaliteta i toÄnost. Roba mora biti kvalitetna i na vrijeme isporuÄena pa je Å¡vicarska firma spremna platiti i viÅ¡u cijenu – zakljuÄio je Mikac.

– Ono Å¡to smo vidjeli i Äuli u kontaktu s drugima koji imaju veze s hrvatskim gospodarstvom je jako dobro. U ova dva dana mi Ä‡emo se sami uvjeriti u kvalitetu i interes hrvatskih tvrtki. Mi smo zainteresirani za gotove komponente, ne samo dijelove, koje moÅ¾emo ugraditi u naÅ¡e strojeve. Ono Å¡to smo do sada vidjeli je lijep kraj i ljubazni ljudi, a ono Å¡to me iznenadilo je interes hrvatskih gospodarstvenika za suradnjom sa Å¡vicarskim tvrtkama. Nisam oÄekivao da Ä‡e biti tolik – kazao je Hugo Allemann, Älan uprave Å¡vicarske kompanije Bystronic, koja se bavi laserskim rezanjem.

www.vzaktualno.hr

Svi sastanÄe i manje-više izbjegavaju novinare

6. lipnja 2016.

124

U srediÅ¡njici HDZ-a odrÅ¾an je sastanak uÅ¾eg vodstva stranke, a tema je nepovjerenje premijeru Tihomiru OreÅ¡koviÄ‡u, ali ne i Karamarku, nesluÅ¾beno doznaju 24 sata. Å ef stranke Tomislav Karamarko stigao je oko 12 sati u srediÅ¡njicu i pritom nije davao izjave. U srediÅ¡njicu je oko 12.50 sati stigao i Oleg ButkoviÄ‡ – donosi Net.hr.

“Kao Å¡to sam veÄ‡ rekao i ispred Vlade, iza ruÅ¾nog dolazi lipo. Sve Ä‡e biti dobro”, rekao je ButkoviÄ‡. Razgovore su nedugo nakon poÄetka napustili ministar vanjskih poslova Miro KovaÄ, Å¡ef Sabora Å½eljko Reiner te Milijan BrkiÄ‡, javlja Index. Milijan BrkiÄ‡ dao je kratku izjavu. Na pitanje podrÅ¾ava li Karamarka, odgovorio je: “Da, naravno!”.

U trenucima dok se u srediÅ¡njici HDZ-a odrÅ¾avao krizni sastanak, zastupnici nacionalnih manjina Å andor Juhas i Vladimir Bile doÅ¡li su oko 14 sati u Vladu.A u Vladu je 20-ak minuta nakon zastupnika nacionalnih manjina uÅ¡ao i potpredsjednik Vlade BoÅ¾o Petrov, javlja RTL-ov novinar Hrvoje KreÅ¡iÄ‡. Razlog dolaska joÅ¡ uvijek nije poznat. Negdje oko 15.30 h Petrov je izaÅ¡ao iz zgrade Vlade, ali novinarima nije htio dati izjavu.Premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ ujutro je na PantovÄaku odrÅ¾ao nenajavljeni sastanak s predsjednicom Kolindom Grabar-KitaroviÄ‡ s kojom je razgovarao i predsjednik Sabora Å½eljko Reiner.

Net.hr/RTL/Index.hr

Reiner podrÅ¾ava najveÄ‡u vjersku manifestaciju u Ludbregu

6. lipnja 2016.

143

Svake godine radnim sastankom s predsjednikom Sabora u Gradu Ludbregu poÄinjale su pripreme za najveÄ‡u ludbreÅ¡ku manifestaciju – Dani Svete Nedjelje. Ipak, ove godine sastanak Ä‡e izostati, zbog sprijeÄenosti predsjednika Sabora Å½eljka Reinera.

– Predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Å½eljko Reiner ni u kome sluÄaju nije odbio sudjelovanje na sastanku zakazanom za 14. lipnja. IskljuÄivo je rijeÄ o tome da je akademik Reiner prethodno prihvatio obveze koje su zakazane u istom terminu kao i sastanak vezan uz organizaciju Svete nedjelje u Ludbregu – poruÄili su iz Hrvatskog sabora.

– O nemoguÄ‡nosti dolaska predsjednika Hrvatskoga sabora na sastanak obavjeÅ¡teni su organizatori sastanka. Predsjednik Hrvatskog sabora u potpunosti podrÅ¾ava odrÅ¾avanje ove vaÅ¾ne vjerske manifestacije, a Hrvatski sabor je pokrovitelj izgradnje kapelice na svetiÅ¡tu Å¡to govori o tome koliku vaÅ¾nost i znaÄaj pridajemo odrÅ¾avanju Svete nedjelje u Ludbregu koja svake godine okuplja sve veÄ‡i broj vjernika – priopÄ‡ili su iz Ureda predsjednika Sabora.

www.vzaktualno.hr

Uzgoj rajÄice na balkonu

6. lipnja 2016.

129

Uzgoj rajÄice na balkonu moguÄ‡e je ako je vaÅ¡ balkon smjeÅ¡tan tako da gleda na jug, ali i istok ili zapad, dok na balkonu koji je smjeÅ¡ten na sjevernom dijelu stana neÄ‡e uspjevati uzgoj rajÄice.

Osim rajÄice u teglama na balkonu izmeÄ‘u ostalog moÅ¾ete posaditi i papriku, salatu, krastavce, jagode, te zaÄine kao Å¡to je bosiljak, menta, ruÅ¾marin.

Za uzgoj rajÄice na balkonu potrebna vam je velika, dugoka plastiÄna tegla. Napunite posudu zemljom i kompostom te u zemlju posadite rajÄicu. Kada stabiljka od rajÄice poÄne rasti najbolje bi je bilo privezati uz drveni Å¡tap kako bi ona bez problema rasla u vis, te se ne bi lomila kada doÄ‘u plodovi. RajÄica treba puno zemlje, stoga je nemojte zaboraviti zalijevati. Barem jednom mjeseÄno potrebno je rajÄicu i nadohranjivati.

Ako se odluÄite za uzgoj rajÄice na balkonu tada bi najbolje bilo da posadite sortu rajÄice koja izraste maksimalno do 30 centimetara.

MaÅ¡ta i stvaranje naslijeÄ‘a obiÄno su rezervirani za umjetnike koje krase Å¡kolovanje, iskustvo i odreÄ‘ene ambicije. Uz rame, ili bolje reÄeno bok, velikim umjetnicima, polako, ali sigurno, ide i malena Mia Kozjak. Svoje viÄ‘enje svijeta i zanimljivih situacija, Mia Kozjak objedinila je u razigranoj slikovnici â€žPustolovina malog raka“, a na 20-ak stranica ispriÄala je nesvakidaÅ¡nju priÄu, koja podjednako daje lekcije i uÄi velike i male Äitatelje.

â€žPustolovina malog raka“, u limitiranom izdanju od 100 primjeraka, na hrvatskom jeziku, bit Ä‡e predstavljena u Rajskom vrtu Muzeja anÄ‘ela, u petak, 10. lipnja, u 17.30. Slikovnica je nastala na inicijativu Mijine bake Verice, a od prvotne zamisli da priÄa bude predstavljena obiteljskom krugu do toga da se napravi manji broj tiskanih primjeraka, doÅ¡lo je zbog namjere da se djecu i mlade Å¡to viÅ¡e potakne na izraÅ¾avanje – bilo rijeÄima, slikom, glazbom, sportom i tako dalje.

U kratkom prigodnom programu na predstavljanju slikovnice sudjelovat Ä‡e Å½eljko Prstec, kao suizdavaÄ i grafiÄki urednik, Lana Mucko, odgojiteljica iz varaÅ¾dinskog DjeÄjeg vrtiÄ‡a Bajka, Mihael KapeÅ¡, polaznik Glazbene Å¡kole VaraÅ¾din, te Mia Kozjak, autorica slikovnice i joÅ¡ kratko polaznica DV Bajka.

Nakon formalnog dijela, Mia Ä‡e, uz pomoÄ‡ samostalnog umjetnika Å½eljka Prsteca, odrÅ¾ati radionicu za okupljene maliÅ¡ane â€žZapoÄni svoju slikovnicu“ tako da Ä‡e djeca koja doÄ‘u uz struÄno vodstvo, flomastere i bojice pokuÅ¡ati slijediti Mijin primjer i ispriÄati svoju priÄu u sliÄicama. Sudjelovanje u programu i radionici je besplatno.

Mia Kozjak roÄ‘ena je 24.6.2009. u VaraÅ¾dinu, a svoje viÄ‘enje svijeta odmalena izraÅ¾ava crtanjem i popratnim priÄama. NajvaÅ¾nije osobe u njenom Å¾ivotu, uz roditelje, su brat i uÅ¾a obitelj, koji za nju imaju bezrezervnu podrÅ¡ku. Mia i njeni, joÅ¡ uvijek vrtiÄ‡ki prijatelji, svakodnevno proÅ¾ivljavaju razne situacije, koje ostavljaju duboki trag u odrastanju. Dio tih tragova i svijeta oko sebe, Mia Kozjak implementirala je u slikovnici koju je samostalno izradila i napisala tekst. Njen prvijenac tek je naznaka opusa koji Ä‡e se zasigurno s godinama poveÄ‡avati.

Slikovnica â€žPustolovina malog raka“, bit Ä‡e dostupna po cijeni od 50 kuna u Muzeju anÄ‘ela. IzdavaÄ je tiskara Mini-print-logo d.o.o., a suizdavaÄ Muzej anÄ‘ela.

www.vzaktualno.hr