2016. – Stranica 525

Je li OreškoviÄ‡ pomirio Karamarka i Petrova?

2. lipnja 2016.

124

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir OreÅ¡koviÄ‡, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko i potpredsjednik Vlade BoÅ¾o Petrov sloÅ¾ili su se da izvrÅ¡na vlast neometano nastavi svoj rad, da svi ministri, njihovi zamjenici i pomoÄ‡nici neovisno o stranaÄkoj pripadnosti odgovorno suraÄ‘uju na svim zapoÄetim projektima.

Vladin tim na svakodnevnoj bazi nastavlja suraÄ‘ivati korektno i punom radnom energijom. U ovom trenutku pokazatelji rada na zajedniÄkim ciljevima su uspjeÅ¡ni: Rast BDP-a, rast industrijske proizvodnje, smanjenje duga te provoÄ‘enje Nacionalnog programa reformi. Ostvarenje zajedniÄkih ciljeva oko kojih su postigli dogovor i ustrajnost u njihovu provoÄ‘enju ostaju i dalje prioriteti ove Vlade – stoji u zajedniÄkoj izjavi.

www.vzaktualno.hr

Novi udarac za Karamarka

2. lipnja 2016.

162

PredsjedniÅ¡tvo Hrvatske inicijative za dijalog (HRID) u srijedu je jednoglasno odluÄilo podrÅ¾ati prijedlog izglasavanja nepovjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku, priopÄ‡eno je iz te stranke.

PredsjedniÅ¡tvo Hrvatske inicijative za dijalog (HRID) donijelo je jednoglasnu odluku kojom Ä‡e podrÅ¾ati zahtjev za opozivom prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka u Hrvatskom saboru. Stav PredsjedniÅ¡tva je kako je politiÄka odgovornost gospodina Karamarka onemoguÄ‡avajuÄ‡i faktor normalnog funkcioniranja Vlade i sprovoÄ‘enja nuÅ¾nih reformi, kaÅ¾e se u priopÄ‡enju koje je potpriao predsjednik HRID-a i saborski zastupnik Drago Prgomet.a

Jutarnji.hr/www.vzaktualno.hr

Emotivan susret na kraju Varteksova tjedna

2. lipnja 2016.

163

Na zavrÅ¡noj â€žpredstavi“ Varteksova tjedna prÅ¡tale su emocije sa svih strana. Nenad KovaÄiÄ‡, Riki Kahlina, Jura Belcer i ostali Varteksovici u samo nekoliko dana ,ili bolje reÄ‡i nekoliko sati, uspjeli su na stadion, na peti roÄ‘endan njihova Varteksa, dovesti varaÅ¾dinsku nogometnu kremu. Istu onu koja je do joÅ¡ prije pet, Å¡est, godina Å¾arila i palila hrvatskim nogometnim, pa i europskim, terenima.

Iz Slavonije su put VaraÅ¾dina â€žpotegli“ LuÄiÄ‡ i VranjiÄ‡, iz KriÅ¾evaca je doÅ¡ao KopriÄ‡, iz Novog Marofa marofski zet Nedim HaliloviÄ‡, doÅ¡li su svi varaÅ¾dinski deÄki koji su mogli, doÅ¡li su Toplak i Besek koji su s klupe vodili â€žReprezentaciju Varteksa“. Pozvani su bili i rukometaÅ¡i GRK VaraÅ¾din s njihovim trenerom Vladom VujoviÄ‡em. Stigla je i â€žzvijezda“ Ajaxa, nesuÄ‘eni Varteksovac, â€ždeÄko z Bednje“, Robert MuriÄ‡, nisu organizatori zaboravili spomenuti Enesa GariboviÄ‡a, Istoka RodeÅ¡a i sve uspjeÅ¡ne varaÅ¾dinske sportaÅ¡e kojima je Varteks pri srcu.

A na terenu prava revijalna tekma za guÅ¡t neÅ¡to manje od tisuÄ‡u razdraganih gledatelja. Naravno, prva zvijezda veÄeri bio je Veldin KariÄ‡. Iako na sebi ima dvadesetak kilograma viÅ¡ka, nije zaboravio igrati nogomet. Postigao je dva gola, od kojih je drugi bio spektakularan, iz voleja sa 18 metara u raÅ¡lje Drevena. Briljirali su i ostali. Kresinger s dva gola, pa Jertec koji je opet pokazao svoj raskoÅ¡ni talent postigavÅ¡i pritom tri gola. Mladi Varteksovi igraÄi bili su impresionirani svojim starijim kolegama pa su na kraju â€žpopili“ sedam komada. No nije vaÅ¾no. Zabavili su se, a nakon tekme svi su zajedno pustili suzu za svoj Varteks.

Varteks – Reprezentacija Varteksa 1:7 (0:2)

VaraÅ¾din – stadion Varteksa. Gledatelja: 800. Sudac: PavliÄ‡, pomoÄ‡nici KapeÅ¡ i Stolnik.

Strijelci: Jertec 3, Kresinger 2 i KariÄ‡ 2 za Rep. Varteksa, a Dreven za Varteks.

Varteks: Dreven, ÄunÄ‘ek, PoÅ¾gaj, Vukman, Vrbnjak, Cvetko, RadiÄ‡, Sokser, Kuhar, Plantak, Puclin (MiÅ¡ak MarkoviÄ‡, Peroli, KolariÄ‡, MuÅ¡ovÄ‡, Petric, Mohenski, i kadeti GregoriÄ‡, BenkoviÄ‡, LabaÅ¡, Vesenjak, Deban, JuriÄ‡, PakÅ¡ec, MalariÄ‡, Kocijan).

Reprezentacija Varteksa: KopriÄ‡ (VranjiÄ‡), LuÄiÄ‡, PrahiÄ‡, D. Å kvorc, JagaÄiÄ‡, MujanoviÄ‡, Jertec, Posavec, Kresinger, KariÄ‡, HaliloviÄ‡ (sjedili na klupi ali nisu igrali: Brezovec, IpÅ¡a, NoviniÄ‡, Kastel, BalajiÄ‡, PunÄec, Katanec, PetriÄeviÄ‡).

Izjave nakon utakmice:

Vlado VujoviÄ‡, trener GRK VaraÅ¾din: Bilo je prekrasno i sad mi je jasno od kuda tolika ljubav prema Varteksu. Koliko je jadan nogomet toliko je jedan i sport u naÅ¡em gradu. Bez nogometa nema ni sporta.

Zoran Kastel: Hvale vrijedna inicijativa deÄki iz Varteksa i bilo je lijepo sresti se sa bivÅ¡im suigraÄima. Nadam se da Ä‡e se prvoligaÅ¡ki nogomet jednog dana ipak vratiti u naÅ¡ grad…

DraÅ¾en Besek: Bilo je predivno i Å¡teta Å¡to se ovo ne odigrava svake subote…

Jurica Belcer, potpredsjednik Varteksa: Hvala svima, a pogotovo onima koji su zadnjih 20 godina promovirali naÅ¡ klub i naÅ¡ grad. Nadam se da Ä‡emo se za par godina opet sresti u nekim drugim okolnostima…

Miroslav KopriÄ‡: Super je bilo, hvala organizatorima Å¡to su nam omoguÄ‡ili da se podruÅ¾imo i prisjetimo nekih davnih vremena. Ako je ovo poÄetak neÄeg novog, onda svaka Äast!

www.vzaktualno.hr

Nova i moderna škola otvara svoja vrata

2. lipnja 2016.

125

Iz varaÅ¾dinske Druge gimnazije uputili su poziv svim zainteresiranim uÄenicima i njihovim roditeljima na â€ždan otvorenih vrata“ u petak, 3. lipnja, od 8 do 13 sati.

Navode i zaÅ¡to izabrati Drugu gimnaziju VaraÅ¾din, novu i modernu Å¡kolu, spremnu za buduÄ‡e izazove Å¾ivota. MeÄ‘u razlozima su usvajanje temeljnih odgojnih vrijednosti, znanja, vjeÅ¡tina i sposobnosti, kvalitetan i profesionalan nastavni kadar, nove metode rada usmjerene na uspjeh svakog uÄenika, opremljenost uÄionica i kabineta u skladu sa suvremenim potrebama uÄenika, otvorenost prema druÅ¡tvu s inozemnim projektima i razmjenom uÄenika, ugodna, kreativna i poticajna atmosfera, redovna nastava u skladu s nastavnim planom i programom, tijekom cijelog Å¡kolovanja samo prijepodnevni turnus, petodnevni radni tjedan sa slobodnim subotama, dodatna nastava za uÄenike koji Å¾ele proÅ¡iriti svoja znanja i dokazati se na natjecanjima, interdisciplinarna podruÄja prema interesima uÄenika te slobodne aktivnosti za uÄenike koji Å¾ele realizirati svoje osobne interese.

www.vzaktualno.hr

MBO pogon otvoren za graÄ‘ane od 13 do 19 sati

2. lipnja 2016.

126

C.I.O.S. MBO je partner VaraÅ¾dinaca i aktivan Äimbenik u zaÅ¡titi okoliÅ¡a pri Äemu vaÅ¾nu ulogu zauzima gospodarenje otpadom, istiÄu te povodom Svjetskog dana zaÅ¡tite okoliÅ¡a pozivaju na Dane otvorenih vrata u Äetvrtak, 2. lipnja, u C.I.O.S. MBO, u VaraÅ¾dinu, u Cehovskoj ulici 44m, od 13 do 19 sati, uz struÄno vodstvo svaki puni sat.

Svjetski dan zaÅ¡tite okoliÅ¡a obiljeÅ¾ava se svake godine 5. lipnja na godiÅ¡njicu usvajanja Programa zaÅ¡tite okoliÅ¡a Ujedinjenih naroda. Cilj programa je poveÄ‡ati globalnu svijest kako bi se poduzele pozitivne aktivnosti za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i planeta Zemlje.

Pozivaju vas da saznate koja je uloga C.I.O.S. MBO-a u zaÅ¡titi okoliÅ¡a, prvog postrojenja za mehaniÄko-bioloÅ¡ku obradu otpada u Republici Hrvatskoj koje je potpuno u funkciji, proÅ¡lo je probni radi, posjeduje sve potrebne dozvole i rjeÅ¡enja nadleÅ¾nih ministarstava i institucija. PridruÅ¾ite im se i proslavite s njima Svjetski dan okoliÅ¡a.

Pripremili su obilazak postrojenja svakog punog sata, a nakon toga uz zakusku i neposrednu komunikaciju s njihovim djelatnicima moÅ¾ete saznati i osobno se uvjeriti u vaÅ¾nost njihove misije: stvaranje zelenije buduÄ‡nosti novim generacijama, istiÄu u pozivu.

Svi zainteresirani graÄ‘ani mogu se prijaviti na obilazak postrojenja predsjedniku 7. MO VaraÅ¾dina â€žBiÅ¡kupec“ Juraju RoÅ¾iÄ‡u (Reformisti), mobitel: 098/983-2437, e-mail: jrozic2@gmail.com ili predsjednici MO KuÄ‡an Gornji Tamari Å abiÄ‡ (SDP), mobitel: 092/164-24-74, e-mail: mo-gkucan@grad.varazdin.hr.

www.vzaktualno.hr

Rimljani ponovo vladaju Toplicama

2. lipnja 2016.

122

Od Äetvrtka do subote, Rimljani Ä‡e ponovo â€žzauzeti“ VaraÅ¾dinske Toplice i probuditi povijest grada koji leÅ¾i na termalnim vrelima, a Äija se kultura zasniva na bogatom nalaziÅ¡tu iz rimskih vremena.

Festival Aquafest odrÅ¾ava se 9. godinu zaredom. Posjetitelji mogu uÅ¾ivati u oÅ¾ivljenoj rimskoj povijesti grada i bogatom programu. OvogodiÅ¡nji program Aquafesta ponudit Ä‡e rimske igre, rimske kreativne radionice, sajam tradicijskih proizvoda i zanata, dok Ä‡e i gastronomija biti inspirirana starim Rimljanima. U Parku dr. Ivana Krstitelja Lalanguea sva tri dana Aquafesta bit Ä‡e postavljen rimski tabor, a odrÅ¾at Ä‡e se i sajam tradicijskih proizvoda i zanata. VeÄer je rezervirana za druÅ¾enje pod bakljama.

Drugog dana festivala odrÅ¾at Ä‡e se 48. utrka Grada VaraÅ¾dinskih Toplica. U kino dvorani posjetitelji Ä‡e moÄ‡i Äuti o novim arheoloÅ¡kim nalazima iz VaraÅ¾dinskih Toplica. NaveÄer Ä‡e se uprizoriti prinaÅ¡anje Å¾rtve boÅ¾icama Diani i Luni.

Posljednjeg dana festivala moÄ‡i Ä‡e se posjetiti ArheoloÅ¡ki postav ZaviÄajnog muzeja, a odrÅ¾at Ä‡e se i rimska povorka gradom. Manifestaciju Ä‡e posjetiti i rimski car Konstantin, odrÅ¾at Ä‡e se i borbe legionara, rimske igre, odigrat Ä‡e se utakmica antiÄkog nogometa te razne radionice i predavanja, prezentacija rimske masaÅ¾e i odabir najljepÅ¡e nimfe.

Organizator Aquafesta, TuristiÄka zajednica Grada VaraÅ¾dinskih Toplica, poziva sve da se posjete ovu jedinstvenu manifestaciju.

www.vzaktualno.hr

Slobodna zona VaraÅ¾din zadrÅ¾ala lidersku poziciju u Hrvatskoj

2. lipnja 2016.

133

Slobodna zona VaraÅ¾din i dalje drÅ¾i poziciju lidera u Hrvatskoj meÄ‘u svim slobodnim zonama bilo da je rijeÄ o ostvarenom prihodu tvrtki u zoni, izvozu ili pak broju zaposlenih. VodeÄ‡u poziciju Slobodne zone VaraÅ¾din potvrÄ‘uju i sluÅ¾bene brojke financijskih izvjeÅ¡Ä‡a za proÅ¡lu godinu.

Prihodi 15 tvrtki, koliko ih se nalazi u Slobodnoj zoni, iznosili su za proÅ¡lu godinu 3,067milijardi kuna Å¡to je rast u odnosu na 2014. kada su prihodi tvrtki iznosili 2,933 milijardi. Podsjetimo da su prihodi u 2013. bili 2,288 milijardi kuna.

-Sve ove brojke ukazuju na evidentan rast poslovanja gospodarskih subjekata na podruÄju Slobodne zone.U proÅ¡loj se godini poveÄ‡ala i razina ulaganja u odnosu na dvije prethodne godine. Tako je razina ulaganja u 2015. bila neÅ¡to iznad 80 milijuna kuna. Ulaganja u 2014. i 2013. godini su bila na razini od 64 odnosno 60 milijuna kuna – izjavio je za Akutalno.hr direktor Slobodne zone Enriko Parlaj predstavljajuÄ‡i financijsko izvjeÅ¡Ä‡e za proteklu godinu.

Dodao je i da je u 2015. godini doÅ¡lo do daljnjeg rasta izvoza koji je u 2015. iznosio 2,847 milijardi kuna. RijeÄ je o rastu u odnosu na 2014. kada je izvoz bio 2,796 milijardi kuna. U 2013. godini izvoz je bio na razini od 2,103 milijardi kuna.

–Slobodna zona VaraÅ¾din je proizvodna zona, s najveÄ‡im izvozom na podruÄje Europske unije.Izvoz iz Slobodne zone VaraÅ¾din Äini preko 40 posto ukupnog izvoza VaraÅ¾dinske Å¾upanije. To su tek dva u nizu pozitivnih podataka Slobodne zone koji i viÅ¡e nego dovoljno govore o njenoj uspjeÅ¡nosti – zakljuÄio je Parlaj.

www.vzaktualno.hr

ÄŒija je Dravska park-šuma?

1. lipnja 2016.

279

Dravska park-Å¡uma predstavlja posljednu zelenu oazu mira i opuÅ¡tanja za VaraÅ¾dince Å¾eljne odmora od gradske buke. Raznovrsnost flore i faune su njeno glavno bogatstvo i Äine ju zanimljivom tijekom cijele godine. ZaÅ¡tiÄena kao park-Å¡uma da bi sluÅ¾ila i koristila ljudima, istiÄu iz Udrge Franjo KoÅ¡Ä‡ec koja je organizirala okrugli stol â€žÄŒija je Dravska park-Å¡uma?“

â€žDravsku park-Å¡umu svakodnevno ugroÅ¾avaju nepovoljni prirodni Äimbenici (bolesti, Å¡tetnici, oneÄiÅ¡Ä‡enja zraka, promjena klime i staniÄnih uvjeta, Å¡irenje agresivnih vrsta koje obrastaju Å¡umske Äistine), Å¡tetni utjecaji Äovjeka (voÅ¾nja motornim vozilima po Å¡umskim putevima, odlaganje otpada), ali i urbanizacija na rubnim dijelovima (poveÄanje razine buke, ispuÅ¡nih plinova i oÅ¡teÄenje rubne vegetacije nakon izgradnje Bombellesove ulice, planovi za uvoÄ‘enje rasvjete).

Nakon proÅ¡logodiÅ¡nje zvonjave Zelenog telefona vezanog uz, po miÅ¡ljenju mnogih VaraÅ¾dinaca, prekomjernu sjeÄu Å¡ume od strane Hrvaskih Å¡uma koje njom upravljaju te nakon prijave Inspekciji zaÅ¡tite prirode koja nije naÅ¡la nepravilnosti u radu Hrvatskih Å¡uma, postavlja se pitanje kada Ä‡e se poÅ¡umiti i nadomjestiti dio poruÅ¡enog drveÄ‡a. Svi se slaÅ¾emo da je dio stabala trebalo poruÅ¡iti jer su predstavljala opasnost za posjetitelje Å¡ume, dio drveÄ‡a je bolestan pa ih je trebalo sanirati te da dugi niz godina nitko nije upravljao Å¡umom na naÄin da se moÅ¾da sruÅ¡i dio po dio stabala i nadomjesti ih se novim drveÄ‡em. BuduÄ‡i da za poÅ¡umljavanje park-Å¡ume treba ishoditi mnoge dozvole i suglasnosti, nadamo se da Ä‡e uskoro doÄ‡i povoljno vrijeme za sadnju novog autohtonog drveÄ‡a.

OdloÅ¾eno smeÄ‡e po dijelovima Å¡ume te posebno uz Bombellesovu ulicu predstavlja veliki problem za Äije rjeÅ¡avanje Ä‡e biti potrebno viÅ¡e kaÅ¾njavanja ljudi zbog odlaganja otpada. Izgleda da nije dovoljan podatak da sav otpad ima tko preuzeti.

Zahvaljujem na odazivu Javnoj ustanovi za upravljanje zaÅ¡tiÄ‡enim prirodnim vrijednostima na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Gradu VaraÅ¾dinu, Hrvatskim Å¡umama, Å umarskom institutu, VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, VI. mjesnom odboru grada VaraÅ¾dina, DruÅ¡tvu arhitekata VaraÅ¾din te Gradskom muzeju VaraÅ¾din na prostoru“, stoji u priopÄ‡enju Udruge Franjo KoÅ¡Ä‡ec.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾din pokazao da "Hrvatska moÅ¾e bolje"

1. lipnja 2016.

157

Prosvjed koji se u srijedu od 18.00 sati odrÅ¾ava diljem Hrvatske u cilju podrÅ¡ke Cjelovitoj kurikularnoj reformi, a Äije je geslo ‘Hrvatska moÅ¾e bolje’, odrÅ¾an je i u VaraÅ¾dinu. Prosvjed je zapoÄeo u 18 sati na varaÅ¾dinskom Korzu, a inicijativa je pokrenuta na Facebooku.

– Osigurajmo djeci odrastanje u modernom, kvalitetno osmiÅ¡ljenom obrazovnom sustavu koji Ä‡e im dati konkurentna znanja i vjeÅ¡tine za Å¾ivot u 21. stoljeÄ‡u. PodrÅ¾imo cjelovitu kurikularnu reformu koju vodi dr. sc. Boris JokiÄ‡ i tim struÄnjakinja i struÄnjaka, temeljenu na znanstvenim Äinjenicama. U zemlji u kojoj se ni oko Äega ne moÅ¾emo dogovoriti, neka obrazovanje bude mjesto gdje Ä‡e Hrvatska pokazati jedinstvo – navedeo je u pozivu organizatora prosvjeda koji je na varaÅ¾dinskom Korzu okupio nekoliko stotina prosvjednika i podupiratelja kurikularne reforme.

Skup je otvorila Dubravka Novak, jedna od organizatorica koja i sama radi u jednoj varaÅ¾dinskoj osnovnoj Å¡koli. Za kurikularnu reformu rekla je da smatra da mora biti iznad politike i stranaka. Rekla je da nju ne zanimaju boje (politiÄke) kada je u pitanju buduÄ‡nost naÅ¡e djece, a da su VaraÅ¾dinici okupljeni u ovako velikom broju pokazali da “Hrvatska moÅ¾e bolje”.

Kao zahtjeve, koji su proÄitani na svim skupovima, istaknula je da se traÅ¾i provedba reforme bez politiÄkog pritiska i da Sabor izglasa potporu ovoj reformi. Od resornog ministarstva traÅ¾e da se osigra autonomija reforme, sredstva za njeno provoÄ‘enje, a ponovila je da sve treba proÄ‡i bez politiÄkog pritiska.

O kurikularnoj reformi govorile su dvije nastavnice iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije koje same sudjeluju u reformi. DraÅ¾enka StanÄiÄ‡ iz Ivanca zadovoljna je Å¡to je veliki broj VaraÅ¾dinaca dao na ovaj naÄin podrÅ¡ku reformi. Za reformu je istaknula da treba donijeti bolje obrazovanje Hrvatskoj, ali i da treba stvarati nove ljude koji Ä‡e znati rjeÅ¡avati probleme, a ne samo uÄiti podatke na pamet.

SrednjoÅ¡kolska profesorica NataÅ¡a Sajko govorila je o svojem iskustvu na sudjelovanju u projektu. Pojasnila je da je sudjelovala na pripremanju udÅ¾benika za eksperimentalni program, a uz ostala iskustva, shvatila je da moÅ¾e raditi na projektu kurikularne reforme jer Hrvatskoj trebaju promjene na tom podruÄju. Å½eli da se uÄenici u Å¡kolama budu kreativni, da misle svojom glavom.

Jedan od onih koji je podrÅ¾ao, ali i stigao na sam prosvjed, je doÅ¾upan Alen KiÅ¡iÄ‡.

-Iznimno me razveselio danaÅ¡nji odaziv, vjerujem da je VaraÅ¾din jasno pokazao da je gospodin IlÄiÄ‡ sa svojim stavovima u manjini u ovom gradu. VaraÅ¾din nije bio na prvom popisu od 13 hrvatskih gradova u kojima se organizira prosvjed i zato posebno zahvaljujem uÄiteljici Dubravki Novak s kojom sam potaknuo ovako neÅ¡to i od ponedjeljka ujutro do danas, u svega 60 sati se organizirao ovakav skup. Moram reÄ‡i da nakon poÄetne inicijative, osobito kada nam se prikljuÄila i Udruga mladih V.U.K., sam ostao samo podrÅ¡ka jer nismo Å¾eljeli da se ovo politizira. Reagirao sam kao roditelj i kao osoba koja Å¾eli bolje obrazovanje svojoj djeci, kao i djeci u cijeloj drÅ¾avi. Zato i nisam danas Å¾elio biti meÄ‘u govornicima, jer ovo nije politiÄka tema. Upravo suprotno, na ovoj temi struku treba obraniti od politike. Struka koja Ä‡e kroz ovu reformu jasno staviti u prvi plan uÄenike i koja Ä‡e uÄiniti obrazovanje u Hrvatskoj. Kurikularna reforma i njen nastavak je od krucijalne vaÅ¾nosti za bolju Hrvatsku, i nakon danaÅ¡njih prosvjeda diljem zemlje, nakon podrÅ¡ke predsjednice Republike, sindikata, uÄitelja i brojnih drugih, nadam se da je svima jasno da ona mora iÄ‡i dalje bez upliva politike s bilo koje strane – rekao je KiÅ¡iÄ‡.

MeÄ‘u okupljenima na prosvjedu bio je i prvi Laburista VaraÅ¾dinske Å¾upanije i vijeÄ‡nik u Gradskom vijeÄ‡u BoÅ¾idar KolariÄ‡. Zatim veÄ‡i broj SDP-ovaca od proÄelnice u Å¾upaniji RuÅ¾e Jelovac, Å tefice Å paniÄ‡, predsjednik kluba vjeÄ‡nika SDP-a u SkupÅ¡tini Å¾upanije Daniel VlaisavljeviÄ‡, zamjenik lepoglavskog gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ te njihova vijeÄ‡nica u SkupÅ¡tini Ivana PomahaÄ. Nije zaostajao niti HNS. ViÄ‘en je bio vijeÄ‡nik u Gradskom vijeÄ‡u i direkor Slobodne zone Enriko Parlaj, Zatim, Dubravko Vrdoljak iz Vartopa, Petra BakÅ¡aj, predsjednica mladih HNS-a. Stigao je i predsjednik IV. mjesnog odbora Igor Klopotan.

Osim u VaraÅ¾dinu, danas od 18 sati, organizirani su prosvjedi u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, KriÅ¾evcima, PoreÄu, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, KorÄuli, Dubrovniku, ali i u Londonu, Parizu, BudimpeÅ¡ti i Å angaju na kojima se, poruÄuju organizatori, Å¾eli jasno reÄ‡i: Hrvatska moÅ¾e bolje!”.

Skup potpore cjelovitoj kurikularnoj reformi i ekspertnoj skupini na Äelu s Borisom JokiÄ‡em podrÅ¾ali su svi koji su na bilo koji naÄin vezani uz obrazovanje – od udruga roditelja, do sindikata u prosvjeti, ali i poznati, dizajneri… Skup Hrvatska moÅ¾e bolje podrÅ¾ava viÅ¡e od 200 nevladinih udruga.

Skup u VaraÅ¾dinu zavrÅ¡io je neÅ¡to poslije 18.30

www.vzaktualno.hr

„Iz lektire izbaciti djela koja mlade navlaÄe na pornografiju“

1. lipnja 2016.

133

â€žPotrebno je u cijelosti dobro revidirati popis lektirnih naslova, te izbaciti sva djela koja mlade navlaÄe na teme seksualnosti i svih moguÄ‡ih devijacija na tom podruÄju i uz to obraÄ‘ene tako da Ä‡e mladi prije steÄ‡i ovisnost o pornografiji, nego Å¾elju za Äitanjem klasika i proÅ¡irivanjem spoznajnih vidika, Å¡to je suprotno odgojnoj dimenziji Å¡kole i nastave hrvatskoga jezika”, stoji u zahtjevu udruge U ime obitelji Å½eljke MarkiÄ‡ u primjedbama na Nacrt prijedloga kurikularne reforme, prenosi Indeks.hr.

Na listi zabranjenih lektira su knjiÅ¾evnici Silvija Å esto (Debela), Zoran FeriÄ‡ (AnÄ‘eo u ofsajdu), Haruki Murakami (Kafka na Å¾alu), Kristian Novak (ÄŒrna mati zemla), Patrick Suskind (Parfem), Dubravka UgreÅ¡iÄ‡ (Forsiranje romana reke), Slavenka DrakuliÄ‡ (Mramorna koÅ¾a), Marquerite Duras (Ljubavnik).

â€žDjela koja su ispunjena vulgarizmima jer krÅ¡e estetski kriterij i u suprotnosti su s traÅ¾enjem poÅ¡tivanja uljuÄ‘enog komuniciranja i bontona u nastavi“, stoji u primjedbama udruge U ime obitelji.