2016. – Stranica 549

25. svibnja 2016.

146

Premijer OreÅ¡koviÄ‡ i ministar MariÄ‡ ipak nisu spremni ukinuti najviÅ¡u stopu poreza na dohodak nego Ä‡e iÄ‡i na njezino spuÅ¡tanje za nekoliko postotaka.

Iz viÅ¡e izvora VeÄernji list je saznao da premijer OreÅ¡koviÄ‡ i ministar financija Zdravko MariÄ‡ ipak nisu spremni ukinuti najveÄ‡u stopu poreza na dohodak od 40 posto nego Ä‡e iÄ‡i na njezino spuÅ¡tanje za nekoliko postotnih poena. Porezni struÄnjaci koji ÄeÅ¡ljaju porezni sustav pripremili su niz simulacija, a prema informacijama kojima raspolaÅ¾e list, najviÅ¡e izgleda da proÄ‘e ima varijanta po kojoj bi se dohodak nastavio oporezivati s tri stope, od kojih bi najveÄ‡a bila neÅ¡to blaÅ¾a od sadaÅ¡nje. Uz poreznu upravu, najviÅ¡e posla na pripremi simulacija ima Institut za javne financije.

U nizu prijedloga postoji Äak i varijanta vraÄ‡anja na Äetiri stope, Å¡to smo jedno vrijeme takoÄ‘er imali u Hrvatskoj. Te Äetiri stope su, primjerice, bile 15, 25, 35 i 45 posto, s time Å¡to nitko viÅ¡e ne predlaÅ¾e povratak na 45 posto, nego bi plafon za oporezivanje plaÄ‡a bio na 35 ili 36 posto.

Foto www.vlada.gov.hr

Poslovni.hr

Vlada danas poveÄ‡ava cijene lijeÄenja

25. svibnja 2016.

122

Vlada Ä‡e na sjednici u srijedu usvojiti izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim Ä‡e poskupjeti lijeÄenje za pacijente i to po dva modela. Uvodi se naknada za sve one pacijente koji zatraÅ¾e hitnu medicinsku pomoÄ‡, ustanovi li se da im takva nije bila potrebna.

Koji iznos naknade Ä‡e plaÄ‡ati ti pacijenti, tek Ä‡e utvrditi Upravno vijeÄ‡e HZZO-a.

PodiÅ¾e se i maksimalni iznos sudjelovanja pacijenata u troÅ¡kovima lijeÄenja sa 60 na 90 posto proraÄunske osnovice, odnosno s 2000 kuna na gotovo 3000 kuna, piÅ¡e N1.

Vlada je je na svojim stranicama obrazloÅ¾ila prijedloge koji Ä‡e se naÄ‡i na sutraÅ¡noj sjednici.

“Ovim zakonskim prijedlogom predlaÅ¾u se mjere za uravnoteÅ¾enje financijskog poslovanja obveznog zdravstvenog osiguranja poveÄ‡anjem maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troÅ¡kovima zdravstvene zaÅ¡tite sa 60,13% proraÄunske osnovice na 90,20% proraÄunske osnovice, Äime Ä‡e se, uz ostale reformske mjere, postiÄ‡i odrÅ¾ivost zdravstvenog sustava.

Naime, u 2013. godini cijene zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja linearno su smanjene za gotovo 30%, a tijekom 2014. i 2015. godine viÅ¡ekratno su poveÄ‡avane kako bi u cijeni zdravstvene zaÅ¡tite bio uraÄunat realan troÅ¡ak lijekova, materijala i rada, posebice u dijelu specijalistiÄko-konzilijarne i bolniÄke zdravstvene zaÅ¡tite Å¡to je rezultiralo poveÄ‡anim rashodom sredstava na ime troÅ¡kova najskuplje zdravstvene zaÅ¡tite.

BuduÄ‡i da propisani iznos sudjelovanja od 20% pune cijene zdravstvene zaÅ¡tite nominalno daleko premaÅ¡uje maksimalno propisani iznos sudjelovanja u troÅ¡kovima zdravstvene zaÅ¡tite od 60,13 proraÄunske osnovice, odnosno 2.000,00 kuna, zbog Äega se propisani maksimalni iznos sudjelovanja pokazuje nerealnim u odnosu na nastalu situaciju.

TakoÄ‘er, kao jedna od mjera racionalizacije koriÅ¡tenja zdravstvene zaÅ¡tite ovim zakonskim prijedlogom predlaÅ¾e se obvezati osiguranu osobu na plaÄ‡anje naknade za pregled u hitnom bolniÄkom prijamu koji je obavljen na zahtjev osigurane osobe i to u sluÄaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoÄ‡ u smislu Zakona, a koja podrazumijeva pruÅ¾anje dijagnostiÄkih i terapijskih postupaka koji su nuÅ¾ni u otklanjanju neposredne opasnosti za Å¾ivot i zdravlje. Iznos naknade utvrÄ‘uje opÄ‡im aktom Upravno vijeÄ‡e Zavoda uz prethodnu suglasnost ministra nadleÅ¾nog za zdravlje.”, stoji u obrazloÅ¾enju Vlade.

Net.hr

ÄŒetiri Å¾ivotna pravila u borbi protiv karcinoma

25. svibnja 2016.

127

PridrÅ¾avanje samo Äetiri jednostavna Å¾ivotna pravila moglo bi drastiÄno smanjiti vaÅ¡ rizik obolijevanja od najÄeÅ¡Ä‡ih vrsta karcinoma, otkriva novo istraÅ¾ivanje objavljeno u znanstvenom Äasopisu JAMA Oncology.Dvojica znanstvenika s fakulteta za javno zdravstvo SveuÄiliÅ¡ta Harvard otkrila su kako samo Äetiri faktora igraju najveÄ‡u ulogu u podizanju rizika oboljenja od raka – puÅ¡enje, pijenje alkohola, tjelesna teÅ¾ina i tjelovjeÅ¾ba. – donosi Jutarnji.hr.

Pregledom brojnih istraÅ¾ivanja o utjecaju Å¾ivotnog stila na rizik oboljevanja od raka, istraÅ¾ivaÄi su ustanovili kako osobe koje ispunjavaju samo Äetiri kriterija imaju od 60 do 70% manje Å¡anse dobiti rak od osoba koje ne ispunjavaju jedan od kriterija.

Prvi kriterij je puÅ¡enje, s kojim treba prestati u potpunosti. Drugi kriterij je uÅ¾ivanje alkohola, koje mora biti svedeno na minimum – ne viÅ¡e od jednog piÄ‡a dnevno za Å¾ene, ili dva piÄ‡a dnevno za muÅ¡karce. Tjelesna teÅ¾ina mora biti umjerena, ni prevelika ni premala – indeks tjelesne teÅ¾ine (BMI) trebao bi biti izmeÄ‘u 18,5 i 27,5. Zadnji kriterij je tjelovjeÅ¾ba – osobe s niskim rizikom oboljevanja vjeÅ¾bale su umjerenim intenzitetom najmanje 150 minuta tjedno.

Jutarnji.hr

OkreÄ‡e li se Most protiv Karamarka?

25. svibnja 2016.

133

Poznati voditelj Nove TV, Zoran Å prajc, objavio je na Twitteru u utorak da je Most donio odluku prema kojoj Ä‡e u sluÄaju izjaÅ¡njavanja o opozivu Tomislava Karamarka glasati upravo za takvu soluciju. Ne navodi izvor koji bi dodatno potvrdio takvu odluku Mosta – prenosi Jutarnji.hr.

Ovakav ishod najavljuje i izjava Mostovg zastupnika Miroslava Bulja za tjednik Globus.

– Vlada ne ovisi ni o Karamarku ni o BoÅ¾i Petrovu, kao Å¡to ni Sabor ne ovisi o meni, a s nacionalnim interesima nema pogaÄ‘anja, oni moraju biti ispred svega. Ponosan sam ako sam uspio zaustaviti poslove koji podsjeÄ‡aju na Sanaderovo doba, izjavio je Bulj za Globus.

Saborski zastupnik Mosta Maro KristiÄ‡ takoÄ‘er je izjavio kako neÄ‡e podrÅ¾ati Karamarka ako doÄ‘e do glasanja o njegovom opozivu. Prema KrstiÄ‡u, osim afere s MOL-ovim lobistom, problematiÄna je i njegova podrÅ¡ka projektu Golf na SrÄ‘u.

-Aktualna dogaÄ‘anja oko Tomislava Karamarka su prije svega HDZ-ov problem. Most s takvim stvarima uopÄ‡e nema problema. NaÅ¡ fokus je briga o nacionalnim interesima, a ne osobnim politiÄkim pozicijama. To ukljuÄuje promjenu politiÄke kulture i visok stupanj politiÄkog osjeÄ‡aja za javno dobro, a ne osobni interes. Nema “svetih imena”, nema pojedinaca Äija bi politiÄka pozicija bila vaÅ¾nija od cijele Vlade, a jos manje od dobrobiti Hrvatske. Pojedini zastupnici Mosta iznijeli su osobno stajaliÅ¡te o sluÄaju Karamarko, a ne stav Mosta koji zasigurno neÄ‡e biti uvjetovan razmiÅ¡ljanjem o destabiliziranju Vlade nego visokim etiÄkim principima na kojima je zasnovan Most – objava je na Facebookprofilu Mosta prije nekoliko dana. Je li to stav i svih zastupnika Mosta vidjet Ä‡e se prilikom eventualnog glasovanja ako do toga doÄ‘e.

Najmanje pet saborskih zastupnika Mosta glasat Ä‡e za opoziv prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, donosi danaÅ¡nje tiskano izdanje Jutarnjeg lista. To bi, smatraju u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, bilo dovoljno za smjenu predsjednika njihove stranke iz Vlade.

Jutarnji.hr

Vic dana – Viber ili Vajber

25. svibnja 2016.

127

Sjede cura i deÄko na veÄeri i pita deÄko curu:

“ImaÅ¡ li ti Viber?”

“Ne kaÅ¾e se Viber, nego Vajber.” kaÅ¾e cura

“Ok” kaÅ¾e deÄko “dodaÅ¡ mi molim te bajber?”

SDP pomeo konkurenciju u 3. izbornoj jedinici

24. svibnja 2016.

280

ToÄno pola godine nakon izbora Promocija plus provela je anketu za RTL i Jutarnji list. Nakon slavonske, IV. izborne jedinice, danas smo doznali rezultate iz III. izborne jedinice, podruÄja Krapinsko-zagorske, MeÄ‘imurske i VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

I na sjeveru Hrvatske izuzetno visok udio ispitanika Å¾eli nove izbore. Na biraliÅ¡ta Å¾eli Äak 63,4 posto, manje od 15 posto tome se protivi, a gotovo 22 posto je neodluÄno. ViÅ¡e od polovice na biraliÅ¡ta Å¾ele – Å¡to prije, objavio je RTL. Opcije su i rujan, kasna jesen, a samo 4 posto spremno je Äekati do iduÄ‡e godine.

A da su sada izbori na sjeveru Hrvatske uvjerljivu pobjedu odnosi SDP s 32,5 %, slijedi HDZ, ali s gotovo dvostruko manjom potporom, 17,2 %. HNS, tradicionalno jak u ovoj jedinici ima 9,9 %. Prati ga Å½ivi zid s 8 %. Most jedva prelazi prag s 5,1 %, a prije Å¡est mjeseci za njih je glasovalo gotovo 8 % biraÄa.

U mandatima to izgleda ovako: SDP 7, HDZ 3, HNS 2, Å½ivi zid i Most po jedan mandat.

Blizu praga su i Reformisti, ali Radimir ÄŒaÄiÄ‡ s 4,3 % ne bi uÅ¡ao u Sabor, baÅ¡ kao ni Laburisti i Hrast. JoÅ¡ 12 posto ispitanika je neodluÄno.

U odnosu na proÅ¡le izbore SDP dobiva 7 mandata, dakle 3 viÅ¡e. HDZ ostaje na istom, ali gube mandat Hrasta s kojim su u koaliciji. HNS, koji je s koalicijom Hrvatska raste izaÅ¡ao na izbore umjesto 3 ima 2 mandata. Å½ivi zid ima siguran mandat, pa bi i Vladimira Palfi, zaruÄnica stranaÄkog Äelnika Ivana Vilibora SinÄiÄ‡a po ovome uÅ¡la u Sabor. Mostov Robert Podolnjak, potpredsjednik Sabora, ponovno bi osvojio mandat, ali sa znaÄajno manjom potporom. Mandat gube Laburisti, partneri SDP-a, baÅ¡ kao i Reformisti Radimira ÄŒaÄiÄ‡a, no on pleÅ¡e oko praga, ima Äak i graniÄni dobitniÄki mandat.

Kad govorimo o biraÄima Mosta, samo bi polovica ponovno za njih glasala, gotovo 11 posto preÅ¡lo je Å½ivom zidu, SDP-u 6,5, a dio i HDZ-u, ali gotovo 25 posto joÅ¡ nije sigurno ili Äak ne bi izaÅ¡li na izbore, objavio je RTL.

www.vzaktualno.hr

Ministar ButkoviÄ‡ potvrdio da izgradnja obilaznice ima "zeleno svjetlo"

24. svibnja 2016.

123

Ministar prometa, pomorstva i infrastrukture Oleg ButkoviÄ‡, u sklopu obilaska VaraÅ¾dinske Å¾upanije, posjetio je u utorak grad Novi Marof. Bila je to prilika da ministar najavi potporu velikim infrastrukturnim projektima. Jedan od njih je gradnja istoÄne obilaznice.

Za nju je u ovom trenutku proveden postupak procjene o utjecaju na okoliÅ¡ te postupak javne nabave za izradu svih vrsta idejnih i glavnih projekata, provedbu geodetskih i geotehniÄkih istraÅ¾nih radova, ishoÄ‘enje lokacijske i graÄ‘evinske dozvole. Donijeta je odluka o odabiru najpovoljnije ponude i zakljuÄen je ugovor o nabavi s najpovoljnijim ponuditeljem. TroÅ¡kovi izrade projektne dokumentacije iznose 1,3 milijuna kuna, dok se troÅ¡kovi same izgradnje procjenjuju na 100 milijuna kuna.

-Razgovarali smo s gradonaÄelnikom o tom najvaÅ¾nijem projektu za Novi Marof koji je u programu Hrvatskih cesta. Taj projekt je krenuo i to je svakako ono Å¡to gradonaÄelnika najviÅ¡e zanima. Nama stoji na raspolaganju 380 milijuna eura kroz operativni program 2014.-2020. To je definitivno jedna od moguÄ‡nosti financiranja ovog projekta i zato je potrebno prvo napraviti dokumentaciju. To je najvaÅ¾niji korak, a nakon toga Ä‡emo vidjeti hoÄ‡e li se iÄ‡i fazno. Definitivno je gradnja istoÄne obilaznice u Novom Marofu projekt koji ima zeleno svjetlo u Hrvatskim cestama – izjavio je ministar ButkoviÄ‡.

Najavio je i skoro puÅ¡tanje u promet drÅ¾avne ceste D 22, dionica MoÅ¾Ä‘enec-Sudovec, gdje je u samom zavrÅ¡etku sanacija kliziÅ¡ta za Å¡to je utroÅ¡eno 1,5 milijuna kuna. Ministar kaÅ¾e da Ä‡e promet tom cestom krenuti kroz koji dan. GradonaÄelnik Novog Marofa SiniÅ¡a JenkaÄ istaknuo je vaÅ¾nost puÅ¡tanja u promet te ceste buduÄ‡i je ona izgraÄ‘ena prije Å¡est godina, ali zbog postojeÄ‡eg kliziÅ¡ta dosada nije sluÅ¾beno otvorena za promet. Zahvalio se Hrvatskim cestama na maksimalnom angaÅ¾manu na sanaciji kliziÅ¡ta u protekle dvije godine.

JenkaÄ je najavio i projekt rekonstrukcije drÅ¾avne ceste D24 dionica Pece-MaÄ‘arevo. U tijeku je izrada glavnog projekta. Proveden je i postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliÅ¡ u Ministarstvu zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode dok je lokacijska dozvola pred izdavanjem. Rekonstrukcija je planirana u duÅ¾ini od gotovo 8 km, a obuhvaÄ‡a proÅ¡irenje kolnika i izgradnju pjeÅ¡aÄko-biciklistiÄke staze te poboljÅ¡anje prometno tehniÄkih elemenata ceste.

-To su najvaÅ¾nije stvari koje smo doÅ¡li vidjeti i obiÄ‡i te pruÅ¾iti podrÅ¡ku gradonaÄelniku u daljnjem razvoju ovog grada u infrastrukturi, ali i drugim projektima – zakljuÄio je ministar ButkoviÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg ButkoviÄ‡ danas je u posjetu VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji. Na mjestu gradnje novog kruÅ¾nog toka u PoduzetniÄkoj zoni Kneginec doÄekali su ga saborski zastupnici AnÄ‘elko StriÄak i Josip KriÅ¾aniÄ‡, varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar te naÄelnik OpÄ‡ine Gornji Kneginec Goran KaniÅ¡ki.

Ministar ButkoviÄ‡ je naglasio da je ovaj dio Hrvatske razvijen i da je ogledni primjer kako bi trebale funkcionirati druge Å¾upanije Å¡to se tiÄe poduzetniÅ¡tva i odnosa prema radu i infrastrukturnim projektima.

– ÄŒestitam Å¾upanu i naÄelnicima i gradonaÄelnicima jer vode raÄuna o svojim zonama, o svojim opÄ‡inama i gradovima i svojoj Å¾upaniji. Pogledao sam infrastrukturne projekte koji su tijeku, poput gradnje kruÅ¾nog toka ovdje u poduzetniÄkoj zoni – rekao je ministar.

KruÅ¾ni tok se gradi na spojnoj cesti D-528 prema naplatnoj postaji na autocestu GoriÄan-Zagreb, izmeÄ‘u tvrtki Ytres i Lumini. Investitor su Hrvatske ceste, a u izgradnju rotora ukljuÄili su se i Ytres i trgovaÄki centar Lumini koji sufinanciraju svaki svoj graÄ‘evinski dio prometnog pristupa rotoru. Tako od ukupne vrijednosti radova od 5 milijuna kuna s PDV-om 1,75 milijuna kuna financiraju Hrvatske ceste, a ostatak tvrtke Ytres i Lumini. KruÅ¾ni tok bi trebao biti zavrÅ¡en do kraja lipnja.

– Mogu pohvaliti Å¡to su osim Hrvatskih cesta ukljuÄeni i neki poduzetnici iz zona. Ima sve viÅ¡e sluÄajeva da se poduzetnici ukljuÄuju u infrastrukturne projekte. ÄŒinjenica je da VaraÅ¾dinska Å¾upanija i ovaj dio Hrvatske prednjaÄe, ali dogaÄ‘aju se pozitivni pomaci u drugim Å¾upanijama. Znam da su mnogi dolazili ovdje gledati i uÄiti. Polako se budi Hrvatska – rekao je ministar ButkoviÄ‡ te dodao da su dogovoreni novi projekti poput ureÄ‘enja ulaza u zonu, a razgovaralo se i projektima u drugim dijelovima Å¾upanije.

– Razgovarali smo i o brzoj cesti prema Ivancu. Mogu reÄ‡i da Ä‡e krenuti projektiranje od strane Hrvatskih cesta. Å½elimo ravnomjerni razvoj. S obzirom na teÅ¡ko stanje odnosno Äinjenicu da su Hrvatske ceste, kao i Hrvatske autoceste prezaduÅ¾ene, ali uz pomoÄ‡ i nacionalnih sredstava i onoga Å¡to nam stoji u operativnom programu 2014.-2020. moÅ¾emo mnoge infrastrukturne projekte u cestogradnji realizirati – zakljuÄio je ministar ButkoviÄ‡.

www.vzaktualno.hr