Nema više "švicaraca", u svakom trenutku bit će moguća konverzija
Najavljeni prijedlog Zakona o stambenom potroÅ¡ačkom kreditiranju ureÄ‘uje Å¡irok spektar pitanja – od ugovora o stambenom potroÅ¡ačkom kreditu, informiranja potroÅ¡ača, procjene kreditne sposobnosti potroÅ¡ača, do pružanja usluga kreditnog posredovanja i savjetovanja, nadzora vjerovnika i kreditnih posrednika te zaÅ¡tite prava potroÅ¡ača.

Značajan dio zakona posvećen je informiranju potroÅ¡ača s ciljem da prosječni graÄ‘anin prije donoÅ¡enja odluke dobije sve bitne podatke o kreditnom odnosu. Kada potroÅ¡ač traži ponudu kredita, banka mu mora učini dostupnim jasne i općenite informacije o postupku odobravanja ugovora o kreditu kao i savjetovanjima koje im u tu svrhu mogu pružiti savjetovaliÅ¡ta za zaÅ¡titu potroÅ¡ača. Usto, banka je dužna dati sve potrebne informacije na temelju kojih može usporediti njenu ponudu s drugim ponudama dostupnim na tržiÅ¡tu kako bi donio informiranu odluku. 

Kod stambenih kredita u stranoj valuti banka mora korisniku kredita bezuvjetno omogućiti valutnu konverziju kredita u kune ili, ako postoji mogućnost, u neku alternativnu valutu. Pritom ne smije naplaćivati nikakvu naknadu niti mijenjati sredstva osiguranja ili tražiti dodatna sredstva osiguranja. TakoÄ‘er, ne smije tražiti procjenu vrijednosti stambene nekretnine kao uvjet za provedbu konverzije. S druge strane, potroÅ¡ač snosi sve ostale troÅ¡kove vezane uz konverziju (solemnizacija ugovora, troÅ¡ak javnog bilježnika i sl.). Konverzija iz jedne valute u drugu može se napraviti samo jednom u tijeku trajanja kredita. 

vaba banka

Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke. Maksimalna promjenljiva kamatna stopa ne smije biti viša od prosječne kamatne stope stambene kredite uvećane za jednu trećinu. U slučaju da potrošač nije suglasan s promjenom kamatne stope, ima pravo u roku od tri mjeseca prijevremeno otplatiti kredit bez plaćanja ikakve naknade. Javna rasprava o zakonu koji bi trebao onemogućiti samovolju banka i pružiti potrošačima sve bitne informacije za kvalitetnu odluku traje do četvrtka, 12. svibnja, a očekuje se da će zakon stupiti na snagu u drugoj polovici godine nakon što prođe kroz saborsku proceduru.

Foto ilustracija
www.vzaktualno.hr

Zlatno priznanje učenicama na međunarodnom natječaju
Učenice Osnovne škole Martijanec osvojile su zlatno priznanje na međunarodnom natječaju primijenjene umjetnosti na temu sv. Martina u mađarskom Szombathelyju. Natječaj je povodom 1700. godišnjice rođenja sv. Martina raspisala Osnovna umjetnička škola iz Szombathelyja i na njega su pozvani svi osnovnoškolci čije škole imaju neku vezu s ovim svecem.

S obzirom da je sv. Martin zaÅ¡titnik župe Martijanec, a po njemu je i Općina dobile ime, na natječaj su svoje radove poslali učenici okupljeni u likovnu sekciju i u sekciju izrade uporabnih i ukrasnih predmeta Učeničke zadruge. Učenici su realizirali i poslali na natječaj nekoliko predmeta, izmeÄ‘u kojih i medaljon sa slikom sv Martina te privjesak za ključeve u obliku drvenog čovječuljka sa sedam različitih likova sv. Martina – biskupa, putnika… Upravo su privjesci, koje su pod vodstvom mentorica učiteljice likovnog Sonje Đurkin i vjeroučiteljice Dubravke ÄŒervek izradile Iva Pahek, Sara Å antavec, Nikolina i Lana Zrinski, osvojili zlatno priznanje.

Martijanec

Nagrađeni će primiti nagradu na svečanoj dodjeli u Szambathelyju kamo će u pratnji učitelja i načelnika Općine, Marijana Horvata, otputovati u petak, 13. svibnja. Učenici iz Martijanca jedini su dobitnici nagrade iz Hrvatske.

Martijanec


www.vzaktualno.hr
ÄŒrešnjevo, Auto-Florijanić i Art Metali u finalu
Nakon Å¡to smo u ponedjeljak dobili tri para proÅ¡irenog polufinala mininogometnog kupa grada Varaždina (liga broji 12 klubova), svi favoriti opravdali su očekivanja i proÅ¡li u veliko finale. U prvom susretu ÄŒreÅ¡njevo je pogocima braće Punčec i Branislava Slunjskog uvjerljivom pobjedom od 6:1 izbacilo iz daljnjeg natjecanja ekipu Smasha. 

U drugoj utakmici dana, bez puno stresa, poznata turnirska ekipa „Auto-Florijanić“ ( Hojski, Å kerbić, Jambres, Pomper…) plasirala se u finale pobijedivÅ¡i  “Skidz” rezultatom 5:2. Najzanimljiviji dvoboj ovog polufinala bio je susret izmeÄ‘u aktualnog prvaka, momčadi Art Metali Junajted i SZ FOI. „Studenti“ su čak na poluvremenu vodili 1:0 golom Filipa HirÅ¡a, no u drugom dijelu prvaci su se pribrali i s dva gola Marina Å injorija te po jednim Damjana Habruna i Kristijana Katalenića proÅ¡li u finale (4:1) koje je na rasporedu u ponedjeljak, 16. svibnja, kada će snage u „trokut finalu“, svaki sa svakim, odmjeriti ÄŒreÅ¡njevo, Auto Florijanić i Art Metali Junajted.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Uzgoj začinskog bilja: savjeti za uzgoj začinskog bilja
Napravite sami svoj mali vrt u kojem ćete posaditi začinsko bilje. Uzgoj začinskog bilja moguć je i u stanu, kući, na balkonu, u vrtu… Ako ste odlučili uzgojiti začinsko bilje tada vodite brigu o tome da biljke smjestite na svjetlost i redovito ih zalijevate. To je prvi savjet kojeg se morate uvijek držati kako bi uzgoj vaÅ¡eg začinskog bilja bio uspjeÅ¡an.

Začinsko bilje posadite u teglice, a s obzirom da ima sitno sjeme prekrijte ga tankim slojem zemlje. Teglice sa začinskim biljem smjestite na sunčano mjesto jer će tako  najbrže i najbolje proklijati. MeÄ‘utim, kod uzgoja začinskog bilja vodite računa o tome metvicu i matičnjak ne smjestite direktno na sunce, već u sjenu.

Niste sigurni hoće li uzgoj vašeg začinskog bilja uspjeti u stanu, budite bez brige, primjerice, vlasac bolje uspjeva u kući nego u vrtu. Tako da se bez problema možete upustiti u avanturu uzgoja začinskog bilja u stanu.
I Split zabranjuje šetnju u "badaću"
Nakon što je šetnja gradom u kratkim hlačama bez majice ili samo u gornjem dijelu kupaćeg kostima zabranjena u Dubrovniku isto uskoro slijedi i u Splitu. Ukoliko netko ipak odluči poršetati Splitom polugol to će ga koštati 500 ili 1000 kuna ovisno hoće li platiti prekršaj odmah ili naknadno.

Nakon Dubrovnika i Split će zabraniti šetnju svojom starom gradskom jezgrom golišavim građanima i turistima. Naime, šetnja u oskudnoj odjeći trebala bi se početi kažnjavati ako gradski oci idućeg tjedna na sjednici podrže izmjenu Odluke o komunalnom redu, piše Slobodna Dalmacija. Predloženim izmjenama i dopunama Odluke zabranjeno se kretati po središtu grada bez odjeće, dijela odjeće ili u kupaćem kostimu. Nadzor ovog propisa provodit će komunalni redari, a sankcije su 500 kuna ako se plate na licu mjesta ili 1000 kuna u sklopu prekršajnog postupka. Prvi je ovu mjeru uveo Dubrovnik, prvenstveno zbog toga jer su se pobunili građani.

U petak se popnite stepenicama
U Europi i svijetu stavlja se sve veći fokus na pandemijski rast tjelesne neaktivnosti, naročito u urbanim sredinama, gdje sedentarni način života postaje svakodnevica. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da jedna četvrtina odraslih osoba ne dostiže potrebnu razinu aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta od najmanje 150 minuta tjedno, a četiri petine adolescenata ne dostižu potrebnu razinu tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta u trajanju od najmanje 60 minuta svaki dan.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost se smatra 4. vodećim rizičnim faktorom za ukupnu smrtnost te 600.000 ljudi u Europi svake godine umire zbog posljedica nedovoljne tjelesne aktivnosti. Procjenjuje se da godišnji troškovi tjelesne neaktivnosti iznose preko 80 milijardi eura godišnje. Taj iznos jednak je 6,2 % udjelu ukupnih godišnjih troškova zdravstvene zaštite u Europi, odnosno iznosi 5 milijardi eura više nego što cijeli svijet troši na lijekove potrebne za liječenje karcinoma. Nažalost, može se pretpostaviti da će troškovi rasti te će 2030. godine iznositi 125 milijardi eura. Stoga nedovoljna tjelesna aktivnost danas predstavlja vrlo važan javnozdravstveni problem koji zahtjeva angažman svih sektora društva.

Obzirom da sedentarni način života postaje sve učestalija, a opasna navika suvremenog druÅ¡tva, sasvim je jasno da je potrebna hitna promjena – usvajanje aktivnog stila života. Kako bi podržali i promovirali takvu promjenu, 2015. godine je pokrenuta nova Europska inicijativa – Dan bez dizala.

Dan bez dizala je pan-Europska inicijativa i dio kampanje „Krećimo se sada“ (NowWeMove) koju je pokrenula MeÄ‘unarodna organizacija za sport i kulturu (International Sports and Culture Association – ISCA) uz podrÅ¡ku Europskog tjedna sporta.

Dan bez dizala je inicijativa koju je moguće provesti u zgradi VaÅ¡e ustanove/ureda, u trgovačkom centru, u stambenoj zgradi, u hotelu, na javnim prostorima s pokretnim stepenicama, na parkiraliÅ¡tima, sveučiliÅ¡tima te ostalim javnim ili privatnim institucijama. Osnovna je ideja promoviranje koriÅ¡tenja stepenica umjesto dizala (ili pokretnih stepenica) uz slanje poruke da je kretanje jednostavno i lako te da ga je moguće „uklopiti“ u svakodnevnu rutinu.
 
Drugi po redu Europski dan bez dizala će se obilježiti diljem Europe u petak, 13. svibnja. MeÄ‘unarodna organizacija za sport i kulturu (ISCA), u suradnji sa svojim lokalnim partnerima iz Belgije, Bugarske, Hrvatske, Irske, Italije, Grčke, Njemačke, Portugala, Slovačke, Srbije, Slovenije i Turske će pozvati graÄ‘ane, ustanove, tvrtke, udruge … da zatvore neka od svojih dizala (ili da samo uz dizala postave promotivne materijale) te da pozovu svoje zaposlenike te druge korisnike da umjesto dizala u to vrijeme koriste stepenice poÅ¡tujući pri tome potrebe osoba s invaliditetom i osoba koje imaju odreÄ‘ena ograničenja zbog nekih bolesti i stanja.

U organizaciji Zavoda za javno zdravstvo MeÄ‘imurske županije te u suradnji sa Srednjom Å¡kolom ÄŒakovec, Županijskom bolnicom ÄŒakovec, Trgovačkim druÅ¡tvom MeÄ‘imurka d.d. ÄŒakovec, Udrugom za pomoć osobama s mentalnom retardacijom MeÄ‘imurske županije te Domom za starije i nemoćne osobe Novinščak ÄŒakovec, 13. svibnja od 10 do 12 sati obilježit će se drugi po redu Europski dan bez dizala. U glavnom holu novog dijela Županijske bolnice ÄŒakovec, u holu Zavoda za javno zdravstvo MeÄ‘imurske županije te u prostorima Trgovačkog centra MeÄ‘imurka u ÄŒakovcu, učenici Srednje Å¡kole ÄŒakovec – smjer fizioterapeut, te članovi Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom MeÄ‘imurske županije će prolaznicima dijeliti promotivne materijale te će ih motivirati da umjesto dizala koriste stepenice, a svim zainteresiranim osobama će pokazati kako pravilno disati tijekom penjanja po stepenicama, u cilju Å¡to uspjeÅ¡nijeg svladavanja tog vida tjelesne aktivnosti.

Srednja Å¡kola ÄŒakovec će dati i dodatni doprinos promicanju aktivnog – zdravog stila života kod učenika i zaposlenika svoje Å¡kole. Tako će u prostorima Å¡kole, učenici smjera fizioterapeut, zajedno sa svojim nastavnicama, organizirati kardiovježbe i vježbe disanja uz hod po stepenicama. U edukativne svrhe će pripremiti letke koje će podijeliti u Å¡koli, promovirajući tako brojne dobrobiti penjanja po stepenicama, a sve u cilju poticanja Å¡to češćeg koriÅ¡tenja stepenica.
   
U obilježavanje Dana bez dizala će se uključiti i Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak u Čakovcu. Fizioterapeuti te radni terapeuti će tijekom Dana bez dizala upoznati korisnike doma s dobrobitima fizičke aktivnosti, napose dobrobitima korištenja stepenica umjesto lifta te će ih poticati na korištenje stepenica, ovisno o njihovoj fizičkoj spremi, pokretljivosti i uporabi ortopedskih pomagala.

ViÅ¡e informacija o Danu bez dizala uz praktične ideje o mogućnostima obilježavanja tog dana uz promotivne materijale dostupno je na slijedećoj web stranici: 
http://no-elevators-day.nowwemove.com/how-to/ na kojoj ujedno možete i prijaviti svoju aktivnost.


www.vzaktualno.hr
Laneno ulje kao lijek: zašto je zdravo laneno ulje
Zašto je laneno ulje poznato kao lijek? Laneno ulje je bogato ljekovitim svojstima, te se osobito preporuča ženama jer pozitivno djeluje na regulaciju hormona, spriječava rizik od raka dojke, a izvrsno je i za zdravlje krvožilnog sustava i kostiju. Laneno ulje kao lijek djeluje i na bolesti srca, crijeva, kod povišenog kolesterola.

Osim toga laneno ulje se koristiti i u kozmetičke svrhe, a koristi se za obnavljanje kose, kože i kože na noktima.

Međutim, laneno ulje se ne smije unositi u organizam u velikim količinama. Da bi djelovalo kao lijek dovoljna je mala žlica lanenog ulja dnevno.

Laneno ulje je bogato alfa-linoleinskom kiselinom, esencijalnom masnom kiselinom, sadrži grupu tvari pod nazivom lignani, omega-3 i omega-6 masne kiseline. Upravo to bogatsko ljekovitih sastojaka daje odgovor na pitanje zašto treba koristiti laneno ulje.
Uredit će se Spomen park za poginule branitelje
U lepoglavskoj gradskoj vijećnici gradonačelnik Marijan Škvarić sastao se s predstavnicima Udruge branitelja Hrvatske Lepoglava, obiteljima te udovicama poginulih branitelja grada Lepoglave, kako bi im predstavio projekt Spomen parka za poginule branitelje čiji je nositelj Grad Lepoglava, a Udruga branitelja partner u projektu.

– Lepoglava je dala velik doprinos u obrani domovine, a 12 naÅ¡ih hrabrih sugraÄ‘ana položilo je svoje živote kako bismo mi danas živjeli u miru i slobodi. To se ne smije zaboraviti – istaknuo je gradonačelnik Å kvarić.

Lokacija predviÄ‘ena za Spomen park nalazi se na dijelu Trga 1. Hrvatskog sveučiliÅ¡ta koji graniči s obilaznicom (zelena povrÅ¡ina nasuprot Konzuma), a sam park zamiÅ¡ljen je kao drvored sa Å¡etnicom i klupicama za odmor. PosaÄ‘eno drveće i biljke bile bi spomen na 12 poginulih branitelja s područja grada Lepoglave – Dragutina NaglaÅ¡a, Josipa Å tefanca, Marka Ledinščaka, Stjepana Križanca, Marijana MatiÅ¡ića, Dragutina Godinića, Josipa Kapustića, Tomu Jambora, Vladu Å kalca, Slavka Kosa, Vinka Andrijanića i Stjepana Vusića.

Grad je samo idejno rješenje krajobraznog uređenja Spomen parka povjerio Hrvatskom šumarskom institutu, a Projektni ured Grada izradit će aplikaciju za kandidiranje za otvoreni natječaj Ministarstva branitelja te druge natječaje i fondove.

Projekt je kompleksan i izvodi se u nekoliko faza i to u prvoj fazi koja bi se trebala provesti ove godine potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose kako bi se Grad kao nositelj projekta upisao u gruntovnicu kao vlasnik navedenog zemljišta, zatim provesti krajobrazni natječaj i postupak javne rasprave, ishoditi dozvole Hrvatskih cesta zbog neposredne blizine državne ceste te Hrvatske elektroprivrede radi dalekovoda koji prolazi središtem parcele. Tek sljedeće godine pristupilo bi se izvedbenom projektu i uređenju.

– Želja nam je da sve bude u samom centru Lepoglave, kako bi i graÄ‘ani i posjetitelji, a i svi oni koji nisu bili svjedoci vremena, vidjeli koliki je doprinos Lepoglave u Domovinskom ratu, iako tu nije bilo ratnih djelovanja – istaknuo je Dražen Husnjak, predsjednik Udruge branitelja Hrvatske Lepoglava.


www.vzaktualno.hr