Nina Kraljić izborila nastup na finalnoj večeri
11. svibnja 2016.
0
67
Nina Kraljić, sjajnom izvedbom pjesme “Lighthouse” u prvome polufinalu Eurosonga, održanom u utorak navečer, izborila je nastup u finalu 61. Eurosonga. Uspjeh je ovo za predstavnicu Hrvatske budući da naÅ¡a zemlja već dvije godine prije toga nije bila u zavrÅ¡noj večeri.

U finale, koje će se održati 14. svibnja, plasiralo se ukupno 10 zemalja: Azerbajdžan, Rusija, Nizozemska, MaÄ‘arska, Hrvatska, Austrija, Armenija, ÄŒeÅ¡ka, Cipar i Malta.Nina je u Å vedskoj nastupila uz pomoć pratećih vokala – Andreja Babića, Danijele Večerinović, Lina Lacmanovića Ćućića i Martine Majerle. Pjesmu je napisao austrijski autorski dvojac POPMACHÉ – Andreas Grass i Nikola Paryla, dok je za produkciju bio zadužen Thorsten Brötzmann.

“Malo sam u Å¡oku. ÄŒak i u Hrvatskoj bilo je mijeÅ¡anih emocija i neki su htjeli da ne uspijemo. Bilo je jako teÅ¡ko, a htjela sam da doÄ‘emo u finale jer nismo u finalu bili sedam godina. Ponosna sam na cijeli naÅ¡ tim i hvala svima koji su nas podržavali. Kada prezentiraÅ¡ svoju zemlju, predstavljaÅ¡ puno viÅ¡e od samoga sebe. To je velika čast i velika odgovornost. Sigurna sam da su svi predstavnici dali sve od sebe večeras”, izjavila je Nina na konferenciji za medije nakon nastupa u prvome polufinalu. Nina će “Lighthouse” u subotnjem finalu izvesti u drugoj polovici večeri. 

www.vzaktualno.hr


Budućnost Hrvatske – uvoz radne snage
11. svibnja 2016.
0
103
Budući da sve viÅ¡e radne snage, prvenstveno mladi i stručni obrazovani kadrovi, ali i obični radnici zajedno s obiteljima sve viÅ¡e napuÅ¡taju Hrvatsku i odlaze u druge zemlje u potrazi za boljim zaposlenjem, “budućnost” Hrvatske je u uvozu radne snage. Tako Hrvatska gospodarska komora traži da se kvote za uvoz radne snage znatno povećaju jer su sadaÅ¡nje nedostatne, pogotovo u graÄ‘evinarstvu, u kojem je kvota od 500 radnika “razgrabljena” u samo dva dana.

Da je interes za radnom snagom veliki, posebice u graÄ‘evinarstvu, govori izjava predsjednika Udruženja graditeljstva HGK Zlatko Sirovec koji ističe da je kvota koju su graÄ‘evinari dobili nedostatna jer tržiÅ¡te graÄ‘evine traži nekoliko tisuća novih radnika. 
–Kvota od 500 radnika neprihvatljivo je premala. Ta se kvota doslovce razgrabila u dva dana, Å¡to dovoljno govori o tome koliki je interes graÄ‘evinskih tvrtki za radnicima”, rekao je Sirovec, dodavÅ¡i da bi hitno trebalo povećati kvote za uvoz radne snage jer bi to olakÅ¡alo poslovanje.

TakoÄ‘er i kvota za uvoz 70 vozača teretnih vozila u 2016., koja je nekoliko puta veća od prethodne, nedostatna je za održivi razvoj prijevozniÅ¡tva. Prema nekim procjenama samo je u proÅ¡loj godini Hrvatsku napustilo oko 1.000 vozača. Za 2016. za nova zapoÅ¡ljavanja Vlada je odobrila 2300 dozvola. NajviÅ¡e ih dozvola, njih 1500, pripalo brodogradnji. 

www.vzaktualno.hr
Potpore Ministarstva kulture
11. svibnja 2016.
0
64
Ministarstvo kulture za digitalizaciju arhivske, knjižnične i muzejske graÄ‘e za ovu je godinu namijenilo ukupno 559 tisuća kuna za 28 programa. Neki od tih programa su i oni varaždinske, ivanečke i lepoglavske knjižnice. 

Gradska knjižnica i čitaonica “Gustav Krklec” Ivanec za digitalizacija Zavičajne zbirke dobila je 5.000 kuna dok je isto toliko dobila Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” za digitalizacija starih razglednica grada Varaždina i Varaždinske županije od 1898. do 1960. Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava dobila je 6 tisuća kuna za digitalizacija Lepoglavskog zbornika. Dodajmo i da je grad Lepoglava za tiskanje knjige “Prostoručno čipkarstvo u Hrvatskoj/Freehand lacemaking in Croatia” dobio od Ministarstva kulture potporu u iznosu 8 tisuća kuna. 

Kajkavsko spravišče – druÅ¡tvo za Å¡irenje i unapreÄ‘ivanje znanosti i umjetnosti dobilo je 10 tisuća kuna za “TECHNO GOST” (karnevalije i fantazije) Denisa Peričića. Za kajakavski igrokaz “Norci”, Dubravka i Vesne Kosec-Torjanac, dobivena je takoÄ‘er potpora od 10 tisuća kuna. DruÅ¡tvo hrvatskih književnika za “Put u niÅ¡ta” Marijana Varjačića dobilo je deset tisuća kuna. Ukupno je Ministarstvo kulture  za 537 programa “potpora knjizi” podijelilo gotovo 5,7 milijuna kuna.

www.vzaktualno.hr


Vic dana – Broj
11. svibnja 2016.
0
69
Mujo:
“Fato mogu li te zvati Eva?”
Fata:
“ZaÅ¡to?”
Mujo:
“Jer si mi prva.”
Fata:
“Mogu li te zvati Peugeot?”
Mujo:
“ZaÅ¡to?”
Fata:
“Jer si mi 307.”
"Opasnim" nastupom ušli direktno u finale
11. svibnja 2016.
0
65
U Star Wars maski trebali bi biti kao opasni, ali oni su uspijeli nasmijati publiku, žiri i nas.
Odličan nastup pregledan je više od 6 milijuna puta.
HRT se hvali velikom gledanošÄ‡u
10. svibnja 2016.
0
266
Hrvatska radiotelevizija (HRT) prošloga je vikenda bila najgledanija nacionalna televizija prema cjelodnevnim udjelima u gledanosti za svoja četiri televizijska programa u zbroju. Trend visoke gledanosti zabilježen je već u subotu 7. svibnja kad je cjelodnevni udio u gledanosti svih četriju HRT-ovih televizijskih programa iznosio 29 posto, dok je najuspješnija od drugih nacionalnih televizija toga dana ostvarila udio u gledanosti od 26 posto.

 MeÄ‘u najgledanijim emisijama bio je srediÅ¡nji Dnevnik Hrvatske radiotelevizije u 19 sati, koji je pratilo 9,1 posto opće populacije (AMR) ili 372 095 gledatelja. Dnevnik Hrvatske radiotelevizije ujedno je bio i druga najgledanija informativna emisija toga dana te meÄ‘u pet najgledanijih emisija na svim nacionalnim televizijama.

U nedjelju 8. svibnja ukupni je cjelodnevni udio u gledanosti svih četriju HRT-ovih televizijskih programa iznosio 30 posto, a istodobno je najuspjeÅ¡nija od drugih nacionalnih televizija toga dana ostvarila udio u gledanosti od 26 posto. 
MeÄ‘u najgledanijim su emisijama bili Plodovi zemlje, koje je pratilo 12 posto opće populacije (AMR) ili 486 248 gledatelja, podnevni Dnevnik Hrvatske radiotelevizije, koji je pratilo 11 posto opće populacije (AMR) ili 451 046 gledatelja te emisija Nedjeljom u 2, koju je pratilo 9,1 posto opće populacije (AMR) ili 372.820 gledatelja. Te su tri emisije ujedno bile i meÄ‘u pet najgledanijih nedjeljnih emisija. 

cakarun
 
„Ovi podaci potvrÄ‘uju rezultate naÅ¡ega rada i svih aktivnosti koje smo poduzeli od ožujka do  svibnja s ciljem stabilizacije gledanosti. U tomu razdoblju Dnevnik Hrvatske radiotelevizije bilježi prosječnu gledanost od 8,2 posto, Å¡to pokazuje da u ukupnosti naÅ¡a srediÅ¡nja informativna emisija ima stabilnu i kvalitetnu gledanost. Očekujem nastavak ovoga pozitivnog trenda porasta gledanosti, ali i citiranosti Dnevnika jer pripremamo brojne nove ekskluzivne sadržaje te iznenaÄ‘enja i novosti s kojima ćemo vas već narednih dana upoznati“, izjavila je vrÅ¡iteljica dužnosti rukovoditelja Informativnoga medijskog servisa Hrvatske radiotelevizije Katarina PeriÅ¡a ÄŒakarun.

www.vzaktualno.hr
„Krtice“ u Drugoj gimnaziji Varaždin
10. svibnja 2016.
0
100
Nakon Å¡to je proÅ¡log tjedna najavljena, danas je u prepunoj sportskoj dvorani Druge gimnazije Varaždin odigrana predstava „Krtice“, kao dio dogovorene suradnje poznatog kazaliÅ¡nog i TV glumca Jana KerekeÅ¡a i Zaklade za prevenciju kriminaliteta Sveti Mihael.

Glumac Jan Kerekeš, koji je od nedavno ambasador Zaklade za prevenciju kriminaliteta Sveti Mihael, odrekao se honorara od predstave, a prikupljeni novčani prilozi učenika bit će donirani Zakladi koja će u rujnu raspisati drugi Javni poziv za dodjelu potpora iz svojih sredstava.

ZakladaSvetiMihael

Ravnateljica Druge gimnazije Varaždin Zdravka Grđan zahvalila je učenicima koji su se dobrovoljno odrekli po nekoliko kuna kako bi simbolično potpomogli rad Zaklade i tako poboljšali mogućnosti Zaklade za financiranje projekata koji su namijenjeni prevenciji kriminaliteta, upravo kod mladih ljudi, srednjoškolaca i osnovnoškolaca.

Prije početka predstave, pred oko 600 učenika i profesora Zakladu Sveti Mihael predstavio je njen upravitelj i zamjenik varaždinskog župana Alen Kišić, koji je pohvalio Drugu gimnaziju Varaždin na organizaciji predstave i pomoći kod prikupljanja donacija za Zakladu koja će sredstva usmjeriti na projekte koji će osigurati da mladi ljudi sigurnije dođu u školu i da se smanji vršnjačko nasilje.

ZakladaSvetiMihael


www.vzaktualno.hr
Sadnja jagoda: kako posaditi jagode
10. svibnja 2016.
0
71
Odlučili ste se za sadnju jagoda, ali ne znate koje godišnje doba je najbolje za sadnju jagoda i kako posaditi jagode.

Postoje različite vrste jagoda, osnovna podjela je na jednorotke ili mjesečarke. Razlika je u tome što jednorotke rode samo jednom u godini, dok mjesečarke prve plodove donesu u svibnju, a zadnje u rujnu. Zatim, postoje različite podvrste jagoda mjesečarki i jednoroki. Idealno vrijeme za sadnju jagoda je ljeto, odnosno vrijeme u kojem možete posaditi jagode je od lipnja do kolovoza, a nećete pogriješiti i ako jagode posadite na jesen. Međutim, kada posadite jagode morate znati da odmah prvu godinu nećete imati plodove već sljedeće godine.

Jagode se sade u gredice koje su prije toga prekopane i pognojene stajskim, a kasnije i mineralnim gnojivom. Sade se u redove između kojih razmak treba biti barem 70 centimetara, a razmak između svake sadnice jagode treba biti barem 40 centimetara.

Kako bi jagode davale zdrave plodove samo ih treba redovito zalijevati i plijeviti. Međutim, svakih četiri godine treba obnoviti sadnju jagoda jer one donose plod četiri godine. Osim u vrtu jagode možete posaditi i na balkonu u teglici.