2016. – Stranica 598

10. svibnja 2016.

Policijski sluÅ¾benici Policijske postaje VaraÅ¾din zaprimili su dojavu 48-godiÅ¡njakinje i 22-godiÅ¡njaka da im unatrag tri godine prijeti 53-godiÅ¡nji muÅ¡karac, navodi se u danaÅ¡njem redovnom policijskom priopÄ‡enju. Prilikom postupanja policijskih sluÅ¾benika on im je dragovoljno predao puÅ¡ku nepoznate marke, piÅ¡tolj marke FM te puÅ¡ku domaÄ‡e izrade s 50-ak komada raznog streljiva.

Temeljem naloga Å½upanijskog suda u VaraÅ¾dinu policijski su sluÅ¾benici pretraÅ¾ili kuÄ‡u i vikend kuÄ‡u kojima se koristi 53-godiÅ¡njak te pronaÅ¡li joÅ¡ stotinjak komada streljiva raznih kalibara. Protiv njega Ä‡e se podnijeti kaznena prijava za kaznena djela prijetnje i nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oruÅ¾ja i eksplozivnih tvari.

www.vzaktualno.hr

ÄŒišÄ‡enje srebra: kako oÄistiti srebro

10. svibnja 2016.

SaÄuvajte srebrni sjaj svojog srebrnog nakita i redovito Äistite srebro. Kako oÄistiti srebro? ÄŒiÅ¡Ä‡enje srebra je jednostavno i moÅ¾ete sami kod kuÄ‡e oÄistiti sve srebrne predmete. Postoje brojni naÄini kako oÄistiti srebro jedan od naÄina je da uzmete limun i trljate u limunovom soku srebrne predmete. Limun bi trebao ukloniti svu neÄistoÄ‡u s vaÅ¡ih srebrnih predmeta. Drugi naÄin je da uzmete sodu bikarbonu i otopite je u vodi. Nakon toga srebrne predmete stavite u vodu sa sodom bikarbonom. Srebrne predmete trljajte u toj vodi i nakon toga ih osuÅ¡ite s mekom krpom ili u vati.

Primijetili ste da u dodiru s koÅ¾om na srebru ostaje tamni trag? To moÅ¾ete izbjeÄ‡i tako da isperete srebrni nakit u vodi s malo amonijaka. Nakon toga ga dobro posuÅ¡ite i premaÅ¾ite bezbojim lakom za nokte. Naravno, s bezbojnim lakom za nokte premaÅ¾ite samo dio koji se naslanja na koÅ¾u.

Vrlo je vaÅ¾no i kako i gdje Ä‡ete spremiti svoj srebrni nakit. Najbolje je da ga spremite u plastiÄnu vreÄ‡icu ili u plastiÄnu foliju. Ako se odluÄite za plastiÄnu foliju tada kod spremanja istisnite zrak iz folije.

ÄŒistili divlji deponij i djeÄje igralište

10. svibnja 2016.

Ogranak HNS-a Jalkovec podruÅ¾nice VaraÅ¾din organizirao je proteklog vikenda akciju ÄiÅ¡Ä‡enja divljeg deponija i djeÄjeg igraliÅ¡ta u Jalkovcu. Od smeÄ‡a su oÄiÅ¡Ä‡eni prostor i zelena povrÅ¡ina u neposrednoj blizini nogometnog igraliÅ¡ta, kao i prostor djeÄjeg igraliÅ¡ta na kojem svakodnevno obitavaju djeca iz tog naselja.

Predsjednik ogranka HNS-a Jalkovec Tomislav MartinuÅ¡ je istaknuo vaÅ¾nost i potrebu ovakvih akcija.

– Cilj nam je postiÄ‡i Å¡to ÄiÅ¡Ä‡e i ureÄ‘enije naselje, a to je i meÄ‘u prioritetima svih mjesnih odbora. NaÅ¾alost, joÅ¡ uvijek nailazimo na divlje deponije smeÄ‡a u neposrednoj blizini prostora kojeg svakodnevno koriste mjeÅ¡tani Jalkovca. Drago mi je da smo ovom akcijom uÄinili naÅ¡ mjesni odbor ÄiÅ¡Ä‡im i sigurnijim za naÅ¡u djecu i sugraÄ‘ane – rekao je MartinuÅ¡.

Akciji su se pridruÅ¾ili i Älanovi PredsjedniÅ¡tva podruÅ¾nice HNS-a VaraÅ¾din te predsjednik podruÅ¾nice Goran HabuÅ¡.

– Ova akcija ÄiÅ¡Ä‡enja je odliÄna ideja inicirana od strane stanovnika Jalkovca koji su Å¾eljeli sami neÅ¡to uÄiniti da svoj prostor za Å¾ivot uÄine Å¡to ugodnijim. Rado sam se s ostalim Älanovima pridruÅ¾io akciji jer smatram da je dobar primjer i stvara posebnu klimu zajedniÅ¡tva i brige za naÅ¡u sredinu – istaknuo je HabuÅ¡.

www.vzaktualno.hr

Å½upani naruÄili pa odbacili

10. svibnja 2016.

Nakon vala reformi lokalne samouprave u zemljama Europske unije, a od 11 zemalja osam ih je uvelo i promjenu naÄina financiranja i teritorijalnog ustroja, o tome se govori i u Hrvatskoj, piÅ¡e Jutarnji.hr. UÄinile su to Danska, Finska, Francuska, GrÄka, Irska, Italija, Latvija i NjemaÄka u kojoj je broj opÄ‡ina smanjen za 30 posto. U Latviji je broj opÄ‡ina i gradova smanjen s 586 na 119. U Danskoj je broj opÄ‡ina smanjen s 271 na 98, a 13 Å¾upanija zamijenjeno je s pet regija, dok je u Irskoj broj lokalnih tijela smanjen s 244 na 102, a broj regija s osam na tri.

Hrvatska zajednica Å¾upanija naruÄila je analizu Ekonomskog instituta na tu temu, ali kada je ona zavrÅ¡ena rezultate nisu prihvatili. Studija pod naslovom â€žSmjernice za reformu fiskalnih odnosa u Republici Hrvatskoj“, koju je vodila Sandra Å valjek, daje niz preporuka teritorijalnog preustroja zemlje vodeÄ‡i raÄuna o ekonomskim, pravnim, politiÄkim i socijalnim aspektima tog problema. Kada je rijeÄ o Å¾upanijama studija navodi kako su razlozi za zadrÅ¾avanje statusa quo â€žuglavnom emotivnog ili politiÄkog karaktera“, dok racionalni argumenti govore u prilog njihova smanjenja, odnosno okrupnjavanja.

Ocjenjuje se da bi teritorijalni preustroj trebao poÄeti okrupnjavanjem jedinica lokalne samouprave u onim Å¾upanijama u kojima je identificiran â€žvisok stupanj fragmentacije i visok udio stanovnika u urbanim sredinama“. Tako najveÄ‡u korist od okrupnjavanja studija nalazi â€žu urbanim sredinama u okolici regionalnih srediÅ¡ta“. Jedno od obiljeÅ¾ja takvih podruÄja su i velike dnevne migracije pa, meÄ‘u ostalim, ulaganja u infrastrukturu regionalnih centara imaju veÄ‡i pozitivni uÄinak. To bi okrupnjavanje ukljuÄilo opÄ‡ine i gradove u 10 Å¾upanija meÄ‘u kojima su VaraÅ¾dinska i MeÄ‘imurska. S druge strane, vrlo malo opravdanja nalazi se za spajanje opÄ‡ina i gradova u Å¾upanijama s iskljuÄivo ili preteÅ¾ito ruralnim zajednicama kao Å¡to su LiÄko-senjska, Å ibensko-kninska, VirovitiÄko-podravska, KarlovaÄka i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄka.

S obzirom na kretanje troÅ¡kova za opÄ‡e javne usluge po stanovniku, studija zakljuÄuje da bi u Hrvatskoj bilo opravdano okrupnjavanje na naÄin da bi opÄ‡ine trebale imati najmanje 5.000 stanovnika, a gradovi najmanje 10.000 stanovnika.

www.vzaktualno.hr

Biciklom na posao

10. svibnja 2016.

U ponedjeljak je zapoÄela prva i najveÄ‡a nacionalna biciklistiÄka kampanja “Biciklom na posao”. Udruga koja se zalaÅ¾e za poboljÅ¡anje uvjeta za koriÅ¡tenje bicikla kao efikasnog, odrÅ¾ivog i zdravog prijevoznog sredstva, Sindikat biciklista, smatra da u oblikovanju prometa prioriteti trebaju dati potrebama pjeÅ¡aka, biciklista i javnog prijevoza, dakle odrÅ¾ivom prometu.

Kampanja traje do 2.6. 2016. godine te vas ovim putem pozivamo da, ukoliko veÄ‡ niste, Å¡to prije zapoÄne s bicikliranjem kako bi vam isto postalo kvalitetna Å¾ivotna navika. Kampanji se mogu pridruÅ¾iti biciklisti i van Zagreba

Love to Ride Zagreb

Love to Ride Zagreb je besplatna natjecateljska platforma. ZahvaljujuÄ‡i ovoj natjecateljskoj platformi organizacije, ali i pojedinci, mogu se natjecati u poveÄ‡anju broja ljudi koji tijekom trajanja kampanje iskuÅ¡avaju prednosti i koristi koje proizlaze iz voÅ¾nje bicikla. Zamjenom auta biciklom moÅ¾ete, osim kvaliteti vaÅ¡eg Å¾ivota, pridonijeti i kvaliteti okoliÅ¡a. U kampanji promocije bicikla kao prijevoznog sredstva pomoÄ‡u programa Love to Ride mogu sudjelovati organizacije, njihovi odjeli i zaposlenici.

Sudjelovati u kampanji moÅ¾ete vrlo jednostavno. Registracija sudionika je jednostavna i besplatna.VoÅ¾nja biciklom je zdrava i zanimljiva, a prijateljsko natjecanje, na primjer, razliÄitih odjela iste organizacije, viÅ¡e nego motivirajuÄ‡e. Na posljetku treba napomenuti kako za najuspjeÅ¡nije sudionike postoje i adekvatne nagrade. ViÅ¡e detalja o naÄinu sudjelovanja moÅ¾ete pronaÄ‡i na internetskoj stranici LOVE TO RIDE ZAGREB.

Index.hr

Pametno drvo iz Ludbrega u Maroko

10. svibnja 2016.

Od kraja oÅ¾ujka na srediÅ¡njem gradskom trgu u Ludbrgu stoji â€žpametno“ solarnoo drvo kakvo bi se uskoro moglo naÄ‡i u drugim hrvatskim gradovima, ali i dalekom Maroku. RijeÄ je o tehniÄkom proizvodu ludbreÅ¡kih tvrtki, Ducati kompnenti i Inoxmonta, gdje je uz odmor na klupicama moguÄ‡e i punjenje mobilnih ureÄ‘aja, prijenosnih raÄunala, ali i elektriÄnih bicikala koje takoÄ‘er proizvodi tvrtka Ducati komponenti.

“Pametno” drvo predstavljeno je krajem oÅ¾ujka u povodu Dana grada, a nakon toga uslijedilo je na desetke upita za postavljanjem “drva” u drugim gradovima.Pametno drvo na kojem Ä‡e se elektriÄnom energijom dobivenom iz 18 solarnih panela moÄ‡i puniti mobiteli, laptopi, fotoaparati, pa Äak i elektriÄni bicikli, uskoro bi moglo niknuti na jednom, a moÅ¾da i na viÅ¡e zagrebaÄkih trgova. U obzir dolaze Europski trg, Trg Petra PreradoviÄ‡a, plato ispred dvorane DraÅ¾ena PetroviÄ‡a, te kod fontana ispred Nacionalne sveuÄiliÅ¡ne knjiÅ¾nice.

-ÄŒim je vijest objavljena, zvali su nas iz Maroka da donesemo i postavimo jedno takvo drvo u MarakeÅ¡.Ukupno smo dobili 30-ak upita, najviÅ¡e iz dalmatinskih gradova i opÄ‡ina. Samo zbog njih sada osmiÅ¡ljavamo drvo sa solarnim panelima u obliku palme, Å¡to viÅ¡e odgovara dalmatinskom okruÅ¾enju. Ali mi bismo ipak najradije da ovim naÅ¡im drvetom prvo ukrasimo Zagreb, a tek potom Maroko i druge gradove u inozemstvu – otkrio je za Jutarnji list Marijan BlaÅ¾in, prodajni manager Inoxmonta i partnerske tvrtke Ducati.

www.vzaktualno.hr/Jutarnji.hr

Bedem peti najbolji top restoran u regiji

10. svibnja 2016.

VaraÅ¾dinski restoran Bedem nalazi se na 71. mjestu top restorana u cijeloj Hrvatskoj, ali je na visokom petom mjestu kada se gleda regija srediÅ¡nja Hrvatska. Naime, u zagrebaÄkom hotelu Esplanade u ponedjeljak su proglaÅ¡eni najbolji meÄ‘u najboljim restoranima i chefovima Hrvatske po izboru Dobrih restorana.

VeÄ‡ petu godinu zaredom jedini ovakav izbor u Hrvatskoj, koji je nastao kao zajedniÄki projekt Jutarnjeg lista i Vinarta, donosi kompletan pregled po pojedinim regijama onih koji su zasluÅ¾ili da ih se naziva top-restoranima Hrvatske. Tako je restoran Bedem zauzeo pet mjesto u regiji srediÅ¡nja Hrvatska dok je na vrhu ljestvice top-restorana u naÅ¡oj regiji Mala hiÅ¾a iz ÄŒakovca. InaÄe, Mala hiÅ¾a visoko je i na nacionalnoj ljestvici na sedmom mjestu. Najbolji top restoran je Pelegrini Å ibenik. Å to se tiÄe top restorana iz VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije sa Bedemom priÄa poÄinje i prestaje jer meÄ‘u prvih dvadeset restorana u srediÅ¡njoj Hrvatskoj Bedem je jedini.

SREDIÅ NJA HRVATSKA

1. Mala hiÅ¾a, ÄŒakovec

2. Villa Magdalena, Krapinske Toplice

3. Kod Å¡pilje, OtruÅ¡evec

4. Vuglec Breg, Krapina

5. Bedem, VaraÅ¾din

6. LovaÄki rog, Karlovac

7. Academia, Marija Bistrica

8. Å½ganjer, Ozalj

9. Gabreku 1929, Samobor

10. Dvorac MihanoviÄ‡, Tuheljske Toplice

11. DP, Duga Resa

12. GreÅ¡na gorica, DesiniÄ‡

13. Kozjak, Sveti KriÅ¾ ZaÄretje

14. Mamica, PuÅ¡Ä‡ine

15. SrakovÄiÄ‡ Hotel Korana, Karlovac

16. Cocktail, Sisak

17. Vinski vrh, HraÅ¡Äina

18. Djed, Hrvatska Kostajnica

19. Zelenjak, Kumrovec

20. Bistro & winery Shamper, ÄŒakovec

Foto (izvor)Facebook

www.vzaktualno.hr

Vic dana – Obiteljski ruÄak

10. svibnja 2016.

Sjedi jedna obitelj na ruÄku i otac pita:

“Ajde, prije nego Å¡to poÄnemo ruÄati, ako mi netko od vas Å¾eli neÅ¡to reÄ‡i, neka kaÅ¾e sada!”

Ustaje kÄ‡erka i kaÅ¾e:

“Tata, ja sam lezbijka.”

Otac tu poludi i upita:

“JoÅ¡ netko?”

Ustaje i druga kÄ‡erka i kaÅ¾e:

“Tata, i ja sam lezbijka.”

Otac veÄ‡ na ruvu Å¾ivÄanog sloma kaÅ¾e iznervirano:

“Dobro, pa majku mu, ima li u ovoj kuÄ‡i da neko voli muÅ¡ku stvar?”

Ustaje sin i kaÅ¾e:

“Ja, tata.”

Velika uzbuna zbog moguÄ‡e prodaje Podravke

10. svibnja 2016.

Najavljena moguÄ‡a prodaja drÅ¾avnih udjela u Podravci donijela je veliku uzbunu na politiÄkoj sceni. HSS prijeti istupanjem iz Domoljubne koalicije dok se Å½ivi zid pita je li premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ agent velikih korporacija za koje odraÄ‘uje prljavi posao?

Upravo Podravka mogla bi biti razlog zbog kojega Ä‡e HSS istupiti iz koalicije i otiÄ‡i u oporbu. Podravka je strateÅ¡ka priÄa oko koje mnoga pitanja tek treba otvoriti, poruÄuju HSS-ovci. OpÄ‡e je poznato da je Podravka kljuÄna firma ne samo za Å¾upaniju, veÄ‡ i za cijelu drÅ¾avu, ali privatizacija bi se najviÅ¡e mogla osjetiti u koprivniÄkom kraju. HSS upravo najveÄ‡u podrÅ¡ku uÅ¾iva u KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkoj Å¾upaniji.

O Podravci je na Facebooku progovorio i Å½ivi zid, Äiji status prenosimo u cijelosti:

-Ako je Podravka proÅ¡le godine ostvarila neto dobit od 400 milijuna kuna i ako je cijena dionica porasla za 14%, zaÅ¡to onda Vlada namjerava prodati udjele u ovoj tvrtki?Je li to zato Å¡to Tim OreÅ¡koviÄ‡ Å¾eli Slavoniju i cjelokupnu proizvodnju hrane izruÄiti strancima? Je li to logiÄan nastavak priÄe o prodaji deset tisuÄ‡a hektara zemlje stranome investitoru. Je li Tim OreÅ¡koviÄ‡ doista domoljub ili tek plaÄ‡eni agent velikih korporacija za koje odraÄ‘uje prljavi posao porobljavanja prirodnih resursa? Å½ivi zid se zalaÅ¾e za 100% domaÄ‡u proizvodnju hrane i izvoz viÅ¡kova. Protivimo se prodaji zemlje i voda, a takoÄ‘er i tvornica hrane- stoji u objavi Å½ivog zida na njihovom Facebook profilu.

www.vzaktualno.hr

Uskoro kreÄ‡e nogometna televizija

10. svibnja 2016.

Ljubitelji nogometa veÄ‡ su uoÄili u ponudi MAXtv-a jedan novi kanal. Posljednjih tjedan dana vrti se logo i traje test emitiranje Hrvatske nogometne televizije, skraÄ‡eno HNTV.o je projekt tvrtke VOX-nogomet, koji se priprema u suradnji i uz podrÅ¡ku Hrvatskog nogometnog saveza, a pravi poÄetak emitiranja bit Ä‡e u petak 22. travnja.

VeÄ‡ u utorak 19. travnja, HNTV je obavio i prvi testni izravni prijenos, iz Sesveta se prenosio prijateljski susret U-19 selekcija Hrvatske i Katara. Mlada hrvatska reprezentacija bila je uvjerljiva, slavili su s 3:0. HNTV u Äetvrtak joÅ¡ jednom provjerava kapacitete i veze – protivnici i mjesto odigravanja su isti, Hrvatska i Katar igraju u 16.00 sati. Izbornik Ferdo Milin provjerava Å¡iri popis igraÄa koji se joÅ¡ mogu prikljuÄiti naÅ¡oj sjajnoj U-19 generaciji.

VeÄ‡ od petka, kada krene program, slijede izravni prijenosi zavrÅ¡nog turnira hrvatskog kupa u Futsalu, a u subotu i nedjelju kamere Ä‡e biti i na stadionima u Vinkovcima i Sigetu – pratit Ä‡e dvoboje Druge HNL. Program HNTV moÅ¾ete pratiti na 407. kanalu MAXtv-a, u osnovnoj programskoj ponudi.