2016. – Stranica 607

Burna povijest zbog koje mašta radi sto na sat

7. svibnja 2016.

Svaki kraj Hrvatske razotkriva komadiÄ‡ nevjerojatno uzbudljive povijesti u kojoj su se ispreplitali narodi, kulture, obiÄaji, interesi, ljubavi. Saznajte i vi Å¡to se sve krije u Å¾ivotima vaÅ¡ih predaka. Zajedno s obitelji krenite veÄ‡ ovoga vikenda u avanturu kroz vrijeme – stoji u pozivu Hrvatske turistiÄke zajednice koja donosi 23 prijedloga gdje otiÄ‡i i na Å¡to posebno obratiti paÅ¾nju. MeÄ‘u 23 prijedloga je i VaraÅ¾din.

Burna povijest zbog koje maÅ¡ta radi sto na sat

VaraÅ¾din je nekada bio glavni grad Hrvatske, sve dok ga 26. travnja 1776. nije progutao poÅ¾ar, a Hrvatski se sabor morao preseliti u Zagreb. U VaraÅ¾dinu je povijest oduvijek bila vesela; stolovali su ondje hrvatski banovi, o politici razgovarali grofovi i spletke plele barunice i banice. OÄuvana barokna urbana cjelina prebogata je spomeniÄkom i umjetniÄkom baÅ¡tinom, a Å¡etnja ulicama grada otkrit Ä‡e vam brojne palaÄe, vile, Äak i najstariju gradsku vijeÄ‡nicu u Europi i ispriÄati legende o gotovo svakoj kuÄ‡i. U varaÅ¾dinskom su kraju tako jedni od najpoznatijih i najmoÄ‡nijih bili grofovi DraÅ¡koviÄ‡. Kazimir DraÅ¡koviÄ‡ je jednoga dana obilazeÄ‡i svoje posjede u juÅ¾noj Ugarskoj ugledao Suzanu Malatinsky i zaljubio se do uÅ¡iju. Ali, Suzana je bila protestantica i joÅ¡ k tome udana i neplemenite krvi.

No sve joj to nije stalo na putu da postane grofica DraÅ¡koviÄ‡. Kazimir je kupio rastavu od njenog supruga na silno negodovanje obitelji i BeÄkog dvora. Suzana je meÄ‘utim bila veselog duha i ubrzo se doselilau palaÄu DraÅ¡koviÄ‡ na danaÅ¡njem Korzu, koja je uskoro postala srediÅ¡te balova i plesova pod maskama. Kazimir nije mogao pratiti svoju mladu Å¾enu, a kad je preminuo i ostavio joj dugove, lijepa se Suzana udala za grofa Franju Nadasdyja. Postala je najbogatija i najmoÄ‡nija hrvatska banica koja je tada slavila joÅ¡ raskoÅ¡nije u svojoj palaÄi u VaraÅ¾dinu.

Ovo je samo jedna od mnogobrojnih gradskih priÄa, dok bajkoviti dvorci u okolici kriju prekrasne povijesne interijere i povijest koja oduzima dah. Njihov obilazak prava je poslastica Äak i za one koji ne vole povijesnu praÅ¡inu. MoÅ¾ete obiÄ‡i i mjesta gdje su se nekad sastajale “vjeÅ¡tice s Kleka” u selima oko IvanÄice i pokuÅ¡ati proniknuti u legendarne priÄe o dogaÄ‘ajima u Å¡umama i oko jezera noÄ‡u, o kojima su ispriÄane cijele legende.

SadrÅ¾aj omoguÄ‡ila Hrvatska turistiÄka zajednica

Sve veÄ‡a potreba za udomiteljstvom

7. svibnja 2016.

106

U OÅ Antuna i Ivana KukuljeviÄ‡a VaraÅ¾dinske Toplice u sklopu roditeljskog sastanka uÄenika niÅ¾ih razreda odrÅ¾ano je predavanje na temu Udomiteljstvo za djecu. GoÅ¡Ä‡e i predavaÄice bile su djelatnice Centra za socijalnu skrb Novi Marof Antonija Maltar, Ivana Å½upaniÄ‡, Katarina MaÄek i Mladenka Ravenski.

Maltar je objasnila da nekim roditeljima koji nisu uspjeÅ¡ni u roditeljstvu Centar oduzima djecu, a kako znamo da sva djeca trebaju obitelj, dodjeljuje ih zamjenskoj obitelji. Uloga zamjenske obitelji je jako velika jer oni djeci pruÅ¾aju i osiguravaju topli dom. Problem je Å¡to se na naÅ¡em podruÄju javlja sve viÅ¡e sluÄajeva i djece koja trebaju zamjensku obitelj, a time i potreba za veÄ‡im brojem udomiteljskih obitelji. Maltar je zavrÅ¡ila svoje izlaganje s nadom kako Ä‡e netko od prisutnih roditelja u cijeloj ovoj priÄi prepoznati sebe i dati takvoj djeci priliku za nov poÄetak.

Na njeno predavanje nadovezalo se predavanje Ivane Å½upaniÄ‡ koja je istaknula vaÅ¾nost udomiteljskih obitelji i naglasila kako ni jedna institucija ne moÅ¾e pruÅ¾iti toplinu i ljubav kao udomiteljska obitelj. Katarina MaÄek predstavila je zakonske regule i procedure koje treba zadovoljiti ukoliko se Å¾eli postati udomitelj. Ukratko je izloÅ¾ila Zakon o udomiteljstvu, tko moÅ¾e biti udomitelj, Å¡to oÄekivati ako odluÄi udomiti djecu,…

Za kraj je Mladenka Ravenski iznijela vlastita iskustva i ispriÄala da je do sada udomila trinaestero djece i ima svoje Äetvero bioloÅ¡ke djece. Pozvala je sve prisutne da otvore vrata svog srca, kao i vrata svog doma te pruÅ¾e topli dom djeci koja ga nemaju. Naglasila je i istaknula da su puno veÄ‡i dobitci, nego Å¡to se toj djeci daje. TraÅ¾e se mlade, obrazovane obitelji da se ukljuÄe u udomiteljstvo. Centar i sam sustav prati te obitelji, a uz podrÅ¡ku i savjete struÄnjaka vrijedi se potruditi.

Tekst: Ivana Obad

www.vzaktualno.hr

Još ništa od Zakona o sportu

7. svibnja 2016.

121

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, nakon Å¡to je uvidjelo nemoguÄ‡nost nesporne primjene odredbi Zakona o sportu u proceduru Vlade RH uputilo je Prijedlog za vjerodostojno tumaÄenje spornih odredbi.

Podsjetimo kako je sporni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sportu donesen u ljeto proÅ¡le godine, po hitnome postupku i bez javne rasprave nakon Å¡to je inicijativa, kao i normativno rjeÅ¡enje, pokrenuto od Klubova zastupnika HNS-a i SDP-a kao predlagatelja Zakona -doznaje se u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

U proceduri Vlade RH zatraÅ¾eno je i miÅ¡ljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade RH koje je navelo da se, uzimajuÄ‡i u obzir svu kompleksnost i sloÅ¾enost nastale situacije, u pitanje dovodi moguÄ‡nost potpunog otklanjanja nejasnih i nepreciznih normi vjerodostojnim tumaÄenjem te stoga kao sustavniji i cjelovitiji naÄin njezina rjeÅ¡avanja predlaÅ¾u da se razmotri potreba pristupanja postupku izmjena i dopuna Zakona o sportu.

Koordinacija Vlade Republike Hrvatske za druÅ¡tvene djelatnosti i ljudska prava razmotrila je Prijedlog ministarstva te donijela zakljuÄak da se â€žumjesto upuÄ‡ivanja predmetnoga Prijedloga Hrvatskome saboru radi davanja vjerodostojnog tumaÄenja pristupi izradi izmjena Zakona o sportu. S tim u vezi zaduÅ¾uje se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da izradi prijedlog izmjena Zakona o sportu, u dijelu navedenih spornih odredbi, te da ga u najkraÄ‡emu moguÄ‡em roku uputi u daljnju proceduru, sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske – navode u Ministarstvu.

www.vzaktualno.hr

Cijene voÄ‡a i povrÄ‡a mogle bi skoÄiti i za 50 posto?

7. svibnja 2016.

Bez obzira Å¡to se Å¡tete od mraza i nedavnih niskih temperatura joÅ¡ zbrajaju, jedno se zna da Ä‡e ove godine biti nestaÅ¡ica domaÄ‡eg voÄ‡a i povrÄ‡a. Prema pisanju Glasa Slavonije kupci ne bi trebali osjetiti tu nestaÅ¡icu na trÅ¾nicama i u trgovaÄkim lancima, ali Ä‡e doÄ‡i do neizbjeÅ¾nog rasta cijena.

U ovom trenutku joÅ¡ je teÅ¡ko reÄ‡i koliko Ä‡e biti to poveÄ‡anje, ali je izgleda neizbjeÅ¾no. Ono Å¡to takoÄ‘er moÅ¾e brinuti krajnjeg potroÅ¡aÄa je kvaliteta voÄ‡a i povrÄ‡a koja Ä‡e morati stiÄ‡i iz uvoza. Okolne zemlje takoÄ‘er su pretrpjele Å¡tete na voÄ‡u i povrÄ‡u, iz sliÄnog razloga kao i Hrvatska, tako da bi uvoz mogao stiÄ‡i iz zemalja srednje i istoÄne Europe, iz skladiÅ¡ta buduÄ‡i dio robe Äeka zbog ruskog embaraga. Jedna od zemalja koja se navodi je Poljska Äija su skladiÅ¡ta prepuna.

InaÄe, mraz i niske temperature najviÅ¡e su poharale zapadnu i sjevernu Hrvatsku gdje su Å¡tete na pojedinim kulturama izmeÄ‘u 90 i 100 posto. U Slavoniji su one neÅ¡to manje, izmeÄ‘u 20 i 30 posto. ZnaÄajno su stradali voÄ‡njaci, prije svega jabuke, zatim Å¡ljiva, treÅ¡nja, nektarina, breskva, viÅ¡nja, malina … I dok su voÄ‡ari na mukama, a skok cijene voÄ‡a na trÅ¾nicama procjenjuju da bi mogao biti i 50 posto, zadovoljni mogu biti jedino uvoznici.

www.vzaktualno.hr

Karamarko postavio tri uvjeta pred Petrova

7. svibnja 2016.

116

ÄŒiÅ¡Ä‡enje policije od SDP-ih kadrova na najviÅ¡im pozicijama jedan je od osnovnih uvjeta HDZ-a prema Mostu da se odrÅ¾e vladajuÄ‡i i da HDZ ne ruÅ¡i Vladu. Jedan je to od tri uvjeta koje je Karamarko nedavno postavio pred Most i Äelnog Äovjeka Mosta BoÅ¾u Petrova na sastanku na kojem su bila oba Äelnika. Prema pisanju nacionalnih medija sastanak se odigrao u Äetvrtak u prostorima Vlade.

Prvi je to sastanak nakon duljeg vremena na kojem su se naÅ¡li i Petrov i Karamarko i nakon svih potresa i problema koji su se naÅ¡li meÄ‘u strankama koje Äine vladajuÄ‡u koaliciju. HDZ kategoriÄki traÅ¾i da se u sustav policije uvede red i da se na Äelne pozicije u ravnateljstvo policije i PNUSKOK dovedu kadrovi koje u HDZ-u smatraju kompetentnim i kvalitetnim. JoÅ¡ jedan od uvjeta koje je HDZ postavio pred MOST jje odustajanje od daljnje arbitraÅ¾e INA-MOL.

www.vzaktualno.hr

PreteÅ¾no sunÄano cijeli vikend

7. svibnja 2016.

123

Tijekom vikenda trebali bi prevladavati lijepo vrijeme stvoreno za izlete i posjeti prirodi. Prema prognozi DrÅ¾avnog HidrometeoroloÅ¡kog zavoda danas Ä‡e prevladavati veÄ‡inom sunÄano, a ujutro uz rijeke te u kotlinama mjestimice kratkotrajna magla.

Poslijepodne u unutraÅ¡njosti, uz lokalno jaÄi razvoj oblaka mala moguÄ‡nost za kratkotrajnu kiÅ¡u ili pokoji pljusak. Vjetar veÄ‡inom slab. NajniÅ¾a jutarnja temperatura od 5 do 10, na Jadranu izmeÄ‘u 13 i 16. NajviÅ¡a dnevna veÄ‡inom od 19 do 24 Â°C.

Za sutra se za varaÅ¾dinsko podruÄje predviÄ‘a gotovo sliÄna vremenska situacija kao i u ponedjeljak. Najave za iduÄ‡i tjedna takoÄ‘er su optimistiÄne izuzev za Äetvrtka kada postoji veÄ‡a moguÄ‡nost za kiÅ¡u. NajviÅ¡e dnevne temperature trebale bi se kretati uglavnom oko 20 stupnjeva Celzijevih.

www.vzaktualno.hr

Tjelesna (ne)aktivnost i zdravlje

7. svibnja 2016.

114

Nedovoljna tjelesna aktivnost (hipokinezija) veliki je javno zdravstveni problem u tehnoloÅ¡ki naprednom svijetu. Slobodno vrijeme se, u veÄ‡ini sluÄajeva, provodi pasivno, sjedeÄ‡i pred televizorom, raÄunalom ili u kafiÄ‡u. Dok u europskim zemljama redovito vjeÅ¾ba i viÅ¡e od 50% stanovniÅ¡tva, u Hrvatskoj je taj broj, prema nekim istraÅ¾ivanjima manji od 10%.

Hipokinezija je postala jedna od tri vodeÄ‡a uzroÄnika bolesti, invaliditeta i smrtnosti, pored neodgovarajuÄ‡e prehrane i puÅ¡enja. Jedna je od brojnih faktora rizika koji izaziva poveÄ‡anje broja bolesti te brÅ¾i i teÅ¾i tok kroniÄnih nezaraznih bolesti. Pogoduje brÅ¾em fizioloÅ¡kom starenju organizma, smanjuje radnu sposobnost i energiju te doprinosi neÅ¾eljenom izgledu tijela.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da redovita tjelesna aktivnost pomaÅ¾e u prevenciji i rehabilitaciji srÄanoÅ¾ilnih bolesti, odgaÄ‘a ili usporava nastanak osteoporoze, smanjuje pojavu nekih oblika zloÄ‡udnih bolesti, smanjuje nastanak dijabetesa tipa II, pomaÅ¾e u odrÅ¾avanju poÅ¾eljne tjelesne teÅ¾ine i dobrom odnosu masne i nemasne mase tijela, djeluje na izluÄivanje toksina iz organizma, ima pozitivan utjecaj na depresiju, smanjuje negativne uÄinke stresa, poboljÅ¡ava koncentraciju i kvalitetu spavanja.

Pozitivan utjecaj tjelesne aktivnosti ugleda se i u ekonomskoj stabilnosti zbog veÄ‡e radne sposobnosti uz istovremeno ostvarenje znatne uÅ¡tede u zdravstvu (manje bolovanja, manja potroÅ¡nja lijekova, manja potreba za lijeÄenjem).

Iako zdravlje nije genetski uvjetovano, a sklonost odreÄ‘enim bolestima je nasljedna, promjenom Å¾ivotnih navikau velikoj mjeri moÅ¾emo utjecati na svoje zdravlje.

VodeÄ‡i promjenjivi Äimbenici rizika na koje svatko individualno moÅ¾e utjecati i time smanjiti rizike nastanka kardiovaskularnih i veÄ‡ine kroniÄnih nezaraznih bolesti su: tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna teÅ¾ina i pretilost, nezdrave prehrambene navike, konzumacija alkohola, puÅ¡enje i uzimanje droge, poviÅ¡en krvni tlak i poviÅ¡ene vrijednosti masnoÄ‡a u krvi.

Svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta, u trajanju od najmanje pola sata, provedena odjednom ili u viÅ¡e manjih segmenata, najbolji je, najjednostavniji i najjeftiniji lijek.

Anica Sitar Dvorski, prof. kineziologije

www.vzaktualno.hr

Ministar poljoprivrede ''zaboravio'' na ludbreški sajam cvijeÄ‡a

6. svibnja 2016.

314

Ludbreg je postao srediÅ¡te prave cvjetne rapsodije, a centar grada krasi na tisuÄ‡e raznih vrsta cvijeÄ‡a. Danas je, naime, otvoren jubilarni 20. Sajam cvijeÄ‡a.

Iako se okupilo gotovo stotinjak cvjeÄ‡ara, a ludbreÅ¡ka regija poznata je upravo po uzgoju cvijeÄ‡a, na otvorenju sajma nije se pojavio nitko iz Ministarstva poljoprivrede, na Å¡to je reagirao i gradonaÄelnik Ludbrega Dubravko BiliÄ‡ navodeÄ‡i kako se ‘nada da nedolazak na sajam nije joÅ¡ jedna od reformi nove Vlade’.

Rekao je kako su iz ministarstva ‘zaboravili doÄ‡i’.

NataÅ¡a Petrin, predsjednica Udruge cvjeÄ‡ara ludbreÅ¡ke regije, u kratkom je govoru predoÄila Å¡to zapravo cvjeÄ‡arstvo znaÄi za ludbreÅ¡ki kraj. Sajam je otvorio doÅ¾upan Alen KiÅ¡iÄ‡, koji je uputio pohvale organizatorima, a meÄ‘u ostalima, na otvorenju sajma prisutna je bila i saborska zastupnica BoÅ¾ica Makar.

InaÄe, ovogodiÅ¡nje izdanje tradicionalne ludbreÅ¡ke manifestacije ima zaista bogat program, a novina je da se sajam ‘proÅ¡irio’ i na park kod dvorca.

Nakon zanimljivih dogaÄ‘anja u petak, u subotu Ä‡e se, uz tradicionalna dogaÄ‘anja, odrÅ¾ati i djeÄji cvjetni korzo, te hrvaÄki turnir u Centru svijeta, a bit Ä‡e i izloÅ¾ba sira. U subotu je takoÄ‘er i veliki koncert Mladena GrdoviÄ‡a ispod Å¡atora.

U nedjelju je na rasporedu i koÅ¡arkaÅ¡ka utakmica Cedevita – Zadar. Novina je i izloÅ¾ba oldtimera klubova iz ÄŒakovca i VaraÅ¾dina, a pripremljena je i izloÅ¾ba zdrave hrane.

www.vzaktualno.hr

Silvano Hrelja i dalje predsjednik

6. svibnja 2016.

U nizu stranaka koje su nakon parlamentarnih izbora imale i unutarstranaÄke izbore je i Hrvatska stranka umirovljenika. Kako piÅ¡e tportal dosadaÅ¡nji predsjednik Silvano Hrelja reizabran je na duÅ¾nost u prvom krugu glasovanja. Dobio je 348 glasova od 453 prisutna delegata. Protukandidati su bili Lidija Ivandija, koja je dobila 59, i Ivan MargaretiÄ‡, koji je dobio 42 glasa.

Hrelja je istaknuo kako doprinos stranke iznosi viÅ¡e od 40 milijardi kuna dodatnih prava, koje umirovljenici ne bi ostvarili bez HSU-a, ni povrat duga i dodatak na mirovinu.

â€žNa nama je da stalno budemo svjesni svoje odgovornosti za sudbinu i egzistencijalne probleme umirovljenika“, poruÄio je novi-stari predsjednik HSU-a.

Uz unutarstranaÄke izbore obiljeÅ¾eno je i 20 godina HSU-a. Gost je bio i predsjednik SDP-a Zoran MilanoviÄ‡. HSU je pohvalio kao dobrog koalicijskog partnera. Pozvao je da budu spremni na povratak na vlast jer, po MilanoviÄ‡u, â€žovo Å¡to se dogaÄ‘a ne valja“.

www.vzaktualno.hr

Humanitarni koncerti u VaraÅ¾dinu i ÄŒakovcu

6. svibnja 2016.

105

U subotu i nedjelju u VaraÅ¾dinu i ÄŒakovcu bit Ä‡e odrÅ¾ani humanitarni koncerti â€žMarijini obroci“.

U subotu u 20 sati u varaÅ¾dinskoj katedrali uz VaraÅ¾dinski komorni orkestar nastupit Ä‡e sopranistica Antonia Dunjko, djeÄji zborovi Glazbene Å¡kole, PjevaÄki zbor â€žJosip Å tolcer Slavenski“ iz ÄŒakovca i katedralni zbor Chorus angelicus. U nedjelju u 20 sati koncert Ä‡e biti odrÅ¾an u crkvi svetog Antuna Padovanskog u ÄŒakovcu. Ulaz na oba koncerta je besplatan.

Svojim dobrovoljnim prilozima omoguÄ‡it Ä‡ete svakodnevni topli obrok za 647 djece u osnovnoj Å¡koli Hondji u Beninu gdje su â€žMarijini obroci“ otvorili Å¡kolsku kuhinju.

www.vzaktualno.hr