2016. – Stranica 629

Porast neto kamatnih prihoda 265,13 posto

29. travnja 2016.

375

Vaba d.d. banka VaraÅ¾din prema nerevidiranim podacima prvo je tromjeseÄje ove godine zavrÅ¡ila s ukupnom imovinom od 1,77 milijardi kuna, pri Äemu su ukupni krediti iznosili 895,0 milijuna kuna, a Å¡to predstavlja rast od 41,7 milijuna kuna odnosno gotovo 5 posto u odnosu na 31.12.2015. godine.

U prvoj polovici 2015. godine Vaba d.d. banka ostvarila je 20,0 milijuna kuna kamatnih prihoda dok su kamatni rashodi iznosili 11,4 milijuna, Å¡to je rezultiralo neto kamatnim prihodom od 8,6 milijuna kuna, a Å¡to je porast u odnosu na isto razdoblje proÅ¡le godine za 265,13 posto odnosno 6,3 milijuna kuna.

Ukupni depoziti Banke porasli su u odnosu na 31.12.2015. godine za 90,9 milijuna kuna, Å¡to predstavlja poveÄ‡anje od 6,65 posto te su 31.03.2016. godine iznosili 1.457 milijardi kuna.

OpÄ‡i administrativni troÅ¡kovi, amortizacija i ostali troÅ¡kovi manji su za 6,56 posto odnosno za 0,82 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu te iznose 11,7 milijuna kuna.

Na poziciji vrijednosnog usklaÄ‘ivanja i rezerviranja Banka je zabiljeÅ¾ila ispravke vrijednosti u neto iznosu 0,22 milijuna kuna, dok su prethodne godine iznosili 0,91 milijun kuna. Sukladno navedenom, ostvareni gubitak nakon vrijednosnog usklaÄ‘enja sukladan je planiranom i iznosi 1,49 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju proÅ¡le godine iznosio 6,62 milijuna kuna.

Na dan 31.03.2016. ukupni kapital Vaba banke iznosi 177,1 milijun kuna dok je na dan 31.12.2015. godine iznosio 176,7 milijuna kuna.

www.vzaktualno.hr

Nova nadstrešnice i zaštita kapelica

29. travnja 2016.

169

OpÄ‡ina Gornji Kneginec naruÄila je izradu i postavu tri autobusne nadstreÅ¡nice u TopliÄkoj ulici te jedne u LuÅ¾anu BiÅ¡kupeÄkom u ZagrebaÄkoj ulici. Radi se o specifiÄnim pozicijama gdje nema dovoljno prostora za izvedbu klasiÄnih nadstreÅ¡nica pa ih je zagrebaÄka tvrtka KOVA izradila po toÄno odreÄ‘enim dimenzijama. Djelatnici KNEKOM-a izradili su betonske temelje, a u petak su montirane autobusne nadstreÅ¡nice. Vrijednost investicije je 47.143,75 kuna, a u potpunosti je financirana iz ProraÄuna OpÄ‡ine Gornji Kneginec.

Kako bi se zaÅ¡titila unutraÅ¡njost kapelica na podruÄju opÄ‡ine, te sprijeÄilo nanoÅ¡enje snijega i kiÅ¡e u njihovu unutraÅ¡njost, po narudÅ¾bi OpÄ‡ine izvedeno je zatvaranje ulaznih otvora u kapelice montaÅ¾om punog prozirnog polikarbonata na kovana reÅ¡etkasta vrata. Navedene montaÅ¾e prozirnih stijenki izvrÅ¡ene su na kapelici sv. Florijana u TurÄinu i kapelici sv. Ivana Nepomuka u Å miÄkovcu u Gornjem Knegincu.

www.vzaktualno.hr

Zablude su da su Å¾upanije premale i da previše troše

29. travnja 2016.

153

Predsjednica Republike Kolinda Grabar KitaroviÄ‡ u petak je u ÄŒakovcu ocijenila kako sadaÅ¡nji sustav Å¾upanija treba zadrÅ¾ati, ali da njihov rad treba uÄiniti racionalnim, najavivÅ¡i da Ä‡e u utorak u svom uredu na PantovÄaku sa svim hrvatskim Å¾upanima razgovarati o sustavu Å¾upanija te potaknuti razmjenu pozitivnih iskustava.

“Racionalizacijom rada Å¾upanija moÅ¾e se pokazati da su one vrlo funkcionalne”, rekla je Grabar KitaroviÄ‡ za posjeta MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji u povodu Dana Å¾upanije, za koju je rekla kako dobro funkcionira i dobro moÅ¾e voditi razvojne projekte koristeÄ‡i sredstva iz Europske unije.

“Posljedica toga je da se oni negativni demografski trendovi u Hrvatskoj, u MeÄ‘imurju mijenjaju u pozitivne”, istaknula je.

Predsjednica je naglasila kako je to Å¾upanija bogate povijesti okrenuta buduÄ‡nosti te izrazila oduÅ¡evljenje racionalizacijom sustava javne uprave gdje su u Å¾upanijskom vladajuÄ‡em timu predstavnici svih glavnih politiÄkih stranaka u Hrvatskoj.

“Vi pokazujete kako svi zajedno moÅ¾emo dobro funkcionirati kada ideoloÅ¡ke razlike ostavimo po strani i kada se bavimo egzistencijalnim, odnosno razvojnim pitanjima”, rekla je Grabar-KitaroviÄ‡ i dodala da je to pravi primjer zajedniÅ¡tva o kojem neprestano govori.

“Zabluda je da Å¾upanije previÅ¡e troÅ¡e. Upravo suprotno, racionalizacijom rada Å¾upanija moÅ¾e se pokazati da su vrlo funkcionalne”, javlja VeÄernji list, a prenosi net.hr.

MeÄ‘imurski Å¾upan Matija Posavec (HNS) naglasio je kako se ljudi u ovom kraju ne optereÄ‡uju proÅ¡loÅ¡Ä‡u.

“Ne pitamo gdje je tko bio 1941. ili 1971. godine, nego radimo svoj posao”, poruÄio je.

Predsjednica je u ÄŒakovcu poloÅ¾ila vijenac i zapalila svijeÄ‡u kod Spomen zida poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.

Za radove u Radovcu 612.500 kuna

29. travnja 2016.

152

U skladu s planom i programom odrÅ¾avanja cesta Å½upanijske uprave za ceste VaraÅ¾dinske Å¾upanije, planom ureÄ‘enja prometnica OpÄ‡ine Cestica, kao i planom komunalnog ureÄ‘enja naselja koji je naÄinilo vodstvo Mjesnog odbora, poÄetkom oÅ¾ujka poÄeli su radovi na zacjevljenju potoka u Ulici Antuna MihanoviÄ‡a u Radovcu, informacije su iz opÄ‡inske uprave.

Na trasi radova s istoÄne strana ulice potok je usmjeren u betonske cijevi koje Ä‡e primiti i oborinske vode s prometnice, a u prvoj fazi cijevi su poloÅ¾ene od raskriÅ¾ja s Ulicom Matije Gupca do ulaza na parkiraliÅ¡te ambulante dentalne medicine smjeÅ¡tene kod drÅ¾avne ceste D2, nasuprot kamenog raspela podignutog 1907. godine. Iznad zacjevljenog potoka napravljena je pjeÅ¡aÄka staza u duÅ¾ini od 338 metara, Å¡irine 1,5 metara, a osim ureÄ‘enjakompletne odvodnje ureÄ‘eni su prilazi dvoriÅ¡tima i parcelama kao i zelene povrÅ¡ine.

Radove je izvela graÄ‘evinska tvrtka Niskogradnja Veselnik iz Kolarovca, a nastavak radova na ureÄ‘enju pjeÅ¡aÄke staze i izgradnje sustava oborinskih voda juÅ¾no od raskriÅ¾ja s Ulicom Matije Gupca uslijedit Ä‡e nakon Å¾upnog proÅ¡tenja i blagdana Spasovo, koje ove godine pada 5. svibnja, rekao je Milan Borak, predsjednik MO Radovec. Trasa zahvata koji Ä‡e se obaviti u svibnju proteÅ¾e se s istoÄne strane Trga Ivana Pavla Drugog, uz ugostiteljski objekt te se nastavlja s istoÄne strane Ulice Miroslava KrleÅ¾e do raskriÅ¾ja s Ulicom Augusta Å enoe, a u drugoj fazi napraviti Ä‡e se i pjeÅ¡aÄke staze, s lijeve i desne strane Ulice Antuna MihanoviÄ‡a, kod spoja na drÅ¾avnu cestu D2, nasuprot kamenog raspela.

Prema rijeÄima naÄelnika OpÄ‡ine Cestica Mirka Korotaja veÄ‡inu sredstava, za investiciju od 612.500 kuna pokrit Ä‡e Å½UC VaraÅ¾din, a u toj cijeni s iznosom od 25 posto sudjeluje i OpÄ‡ina Cestica.

www.vzaktualno.hr

Srbija jaÄa od Hrvatske

29. travnja 2016.

132

Prema istraÅ¾ivanju “Power Matrix”, NjemaÄka je zauzela prvo mjesto na ljestvici najutjecajnijih europskih drÅ¾ava. Naime, europsko izdanje portala Politico objavilo je rezultate istraÅ¾ivanja najutjecajnijih osoba i drÅ¾ava u Europi. Lista je nastala usporedbama utjecaja lidera drÅ¾ava te diplomata u EU, stabilnosti vlada, jasne strategije drÅ¾ava te njihove “sirove snage”, prenose N1 televizija i Jutarnji.hr.

NjemaÄka je zauzela prvo mjesto, a slijede Velika Britanija i Italija. Kad su u pitanju zemlje regije, najbolje mjesto je zauzela Srbija s 19. mjestom dok su Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Albanija poredane od 30. do 33. mjesta.

Jedan od kljuÄnih faktora za odabir najutjecajnije drÅ¾ave u Europi je rastuÄ‡i utjecaj lidera zemalja s popisa, kao i uloga veleposlanika koji pripremaju susrete i vode politiku diplomacije.

Srpski premijer Aleksandar VuÄiÄ‡ dobio je dobre ocjene jer s njim EU moÅ¾e rjeÅ¡avati probleme. Zbog toga je Srbija bolje rangirana i od Slovenije, Portugala, Rumunjske i Bugarske.

Rast iznad oÄekivanja

29. travnja 2016.

154

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u oÅ¾ujku porasla za 6,9 posto na godiÅ¡njoj razini, Å¡to je brÅ¾i rast nego mjesec dana prije i znatno veÄ‡i nego Å¡to se oÄekivalo, piÅ¡e Hina, a prenosi Jutarnji.hr.

DrÅ¾avni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagoÄ‘enim podacima, u oÅ¾ujku porasla za 5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na oÅ¾ujak proÅ¡le godine porasla za 6,9 posto.

To je brÅ¾i rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja porasla 4,4 posto, a to je i veÄ‡i rast nego Å¡to se oÄekivalo.

ÄŒetiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u oÅ¾ujku industrijska proizvodnja porasla za 2,8 posto na godiÅ¡njoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,5 do 3 posto.

Rastom u oÅ¾ujku nastavljen je uspon industrije veÄ‡ 14. mjesec zaredom na godiÅ¡njoj razini, Å¡to nije zabiljeÅ¾eno joÅ¡ od 2007., dvije godine prije Å¡estogodiÅ¡nje recesije.

“Industrijska je proizvodnja u oÅ¾ujku pozitivno iznenadila trÅ¾iÅ¡te zabiljeÅ¾ivÅ¡i iznadoÄekivani rast od 6,9 posto, Äime je nastavljen godiÅ¡nji rast obujma industrijske proizvodnje i Äetrnaesti mjesec za redom. Pozitivna kretanja vjerojatno su posljedica oporavka inozemne potraÅ¾nje te pada zaliha 2015. godine“, navode analitiÄari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvjeÅ¡Ä‡e DZS-a.

U oÅ¾ujku je najviÅ¡e, za 13,2 posto na godiÅ¡njoj razini, skoÄila proizvodnja kapitalnih proizvoda. S rastom od 5,8 posto slijedi proizvodnja energije, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojaÄala 5,7 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za Å¡iroku potroÅ¡nju porasla je, pak, 4 posto na godiÅ¡njoj razini, a proizvodnja trajnih proizvoda za Å¡iroku potroÅ¡nju 0,9 posto.

U prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

“Navedena povoljna kretanja ukazuju na nastavak umjerenog gospodarskog rasta te Ä‡e se pozivno odraziti na rezultat BDP-a u prvom tromjeseÄju”, poruÄuju iz RBA.

Tako je nastavljen trend rasta proizvodnje, koji je uÅ¡ao u treÄ‡u godinu. Lani je, naime, industrijska proizvodnja porasla 2,6 posto, dok je godinu dana prije zabiljeÅ¾ila rast od 1,3 posto.

“Uz pretpostavku daljnjeg oporavka inozemne potraÅ¾nje, i do kraja godine oÄekujemo nastavak pozitivnih godiÅ¡njih stopa rasta industrijske proizvodnje“, zakljuÄuju analitiÄari RBA.

StriÄak kandidat za potpredsjednika HDZ-a

29. travnja 2016.

142

TajniÅ¡tvo Hrvatske demokratske zajednice zaprimilo je najavu kandidatura za zamjenika predsjednika, potpredsjednike i Älanove PredsjedniÅ¡tva HDZ-a, koji se biraju na 17. OpÄ‡em saboru stranke – donosi Direktno.hr.

Sve kandidature zaprimljene su e-mailom ili su osobno dostavljene u propisanom roku, a moguÄ‡e je i da neke pristignu poÅ¡tom. Milijan BrkiÄ‡ zasad jedini kandidat za zamjenika predsjednika HDZ-a Na OpÄ‡em saboru HDZ-a bira se 17 Älanova PredsjedniÅ¡tva – zamjenik, 6 potpredsjednika i 10 Älanova.

Prvi Äovjek Å¾upanijskog HDZ-a i saborski zastupnik AnÄ‘elko StriÄak najavio je kandidaturu za potpredsjednika stranke. NaÄelnik opÄ‡ine LjubeÅ¡Ä‡ica Nenad HorvatiÄ‡ i saborski zastupnik Josip KriÅ¾aniÄ‡ kandidati su se za PredsjedniÅ¡tvo stranke.

NAJAVA KANDIDATURA ZA ZAMJENIKA PREDSJEDNIKA HDZ-a:

1. MILIJAN BRKIÄ†

NAJAVA KANDIDATURA ZA POTPREDSJEDNIKE HDZ-a:

1. DOMAGOJ MILOÅ EVIÄ†

2. TOMISLAV TOLUÅ IÄ†

3. TOMISLAV ÄŒULJAK

4. ANÄELKO STRIÄŒAK

5. DARKO HORVAT

6. DUBRAVKA Å UICA

7. ANTE SANADER

8. OLEG BUTKOVIÄ†

9. BOÅ½IDAR KALMETA

10. IVANA MALETIÄ†

11. MIRO KOVAÄŒ

12. JOSIP BILAVER

13. JOSIPA RIMAC

14. FRANJO LUCIÄ†

NAJAVA KANDIDATURA ZA ÄŒLANOVE PREDSJEDNIÅ TVA HDZ-a:

1. STJEPAN BEROÅ

2. IVAN KUJUNDÅ½IÄ†

3. BOÅ½IDAR Å KRINJARIÄ†

4. Å½ELJKO TURK

5. MIRO BARIÅ IÄ†

6. ZLATKO HASANBEGOVIÄ†

7. Å½ELJKO FIOLIÄ†

8. IVAN Ä†ELIÄ†

9. DRAÅ½EN BARIÅ IÄ†

10. MARINKO BELJO

11. ANTE RASPUDIÄ†

12. IVAN ANUÅ IÄ†

13. STEVO CULEJ

14. PERO Ä†OSIÄ†

15. BOÅ½O GALIÄ†

16. JOSIP KRIÅ½ANIÄ†

17. NENAD HORVATIÄ†

18. Å½ARKO TUÅ EK

19. DAMIR PLEÄŒKO

20. BRUNO MARIÄ†

21. Å½ELJKO DILBER

22. ANTE KULUÅ IÄ†

23. PETAR Å KORIÄ†

24. NEDILJKO DUJIÄ†

25. BOÅ½IDAR LONGIN

26. ZLATKO Å½EVRNJA

27. ANTE BABIÄ†

28. IVO Å½INIÄ†

29. IVAN BUBIÄ†

30. DARKO MILINOVIÄ†

31. ANTON KLIMAN

32. ANTUN VIDAKOVIÄ†