Vlada bi trebala sredinom tjedna predstaviti reforme koje planira provesti ove i sljedećih godina. U 10-tak podruÄja puno toga će se mijenjati, a mnoge interesne skupine u druÅ¡tvu mogle bi osjetiti uÄinak reformi – donosi Dnevnik.hr.
Ubuduće će se u starosnu mirovinu umjesto sa 65 ići sa 67 godina, a u prijevremenu mirovinu umjesto 60 sa 62 godine. Za 50% smanjuje se broj zanimanja za benificirani radni staž. U ministarstvu smatraju da će to osigurati manji priljev umirovljenika jer je ovakav sustav neodrživ. Naravno, izazvat će se puno kritika umirovljeniÄke populacije.
Tu su i socijalni transferi. Imovinski, odnosno dohodovni cenzusi postaju kriteriji socijalne naknade. Odnosno, ako imate kuću u centru Zagreba, vikendicu i primate socijalnu pomoć – za državu ste bogati. RjeÅ¡enje je prodaja kuće ili vikendice jer socijalnu pomoć nećete primati. Utvrdit će se limit za socijalnu naknadu. Sada su neki od države, grada ili županije mogli dobivati novac. PraktiÄki imali ste zanimanje socijalnih sluÄajeva. Država ne želi da neki primaju 5, 6 tisuća kuna, a da uopće ne žele tražiti posao. Smatraju u Vladi da će to smanjiti nepravilnosti.
Od ostalih reformi koje se pokreću je i ona javne uprave. Novi sustav plaća, jedan kolektivni ugovor za sve u javnoj upravi, smanjenje agencija i sustav e-građanin na kojem već sada možete preuzeti 30-ak dokumenata. Vlada želi da se sve što država proizvodi preuzima preko tog sustava. Tu je i sustav e-poslovanje za sve ljude koji se bave biznisom, država je spremna sve dokumente davati poslovnoj zajednici, a sve to, smatraju u Banskim dvorima, osigurao bi veću pravednost u politici plaća.
Država planira uvesti reda u svojim redovima. To dokazuju sljedeće reforme za koje kažu kako će za njih trebati vremena, neće biti lake i neće biti vidljive odmah.
Å to se tiÄe javnih tvrtki, profesionalni odabir Älanova uprava i nadzornih odbora, iz Banskih dvora žele profesionalizirati najveći dio tvrtki koje su od strateÅ¡kog interesa. S druge strane, planira se uvoÄ‘enje sustava nagraÄ‘ivanja. TeÅ¡ko je vjerovati da netko tko je na tržiÅ¡tu vodi državnu tvrtku i bude plaćen kao saborski zastupnik. Ako dobro poslujete primit ćete bonus i godiÅ¡nju nagradu. To, smatraju u Banskim dvorima, dovodi do kvalitetnijeg poslovanja javnih poduzeća jer će imati viÅ¡e prihoda kojima će se puniti državni proraÄun.
Reforma državne imovine podrazumijeva prodaju državnih stanova, prodaju udjela u nestrateÅ¡kim trgovaÄkim druÅ¡tvima. Primjerice, država u ovom trenutku u 500-tinjak državnih tvrtki ima manje od 25% upravljaÄkih prava, Å¡to znaÄi da o niÄemu ne odluÄuje. Zbog toga sve to ide na prodaju Å¡to bi, po procjenama Vlade dovelo do povećanja prihoda za 500 milijuna eura do kraja 2016. godine. Ostaje pitanje je li moguće, totalnom rasprodajom, ostvariti ovaj plan.
Do srpnja 2016. planiran je zavrÅ¡etak spajanja zemljiÅ¡njih knjiga i katastra, pokrenuti upis vlasniÅ¡tva digitalnim putem Äime se povećava pravna sigurnost u poslovanju s nekretninama. Znamo za probleme s investicijama, koliko Å¡altera treba obići da bi se izvadio gruntovni list. Sada bi to moglo ići brže preko online sustava koji bi omogućio skupljanje dokumentacije iz dnevnog boravka.
Å to se tiÄe novih poreza, njih će biti, ali i neće. Vlada je najavila kako će prije svega rasteretiti gospodarstvo – parafiskalnim nametima. I prethodna je vlada rasteretila poduzetniÅ¡tvo parafiskalnim nametima, a ova Vlada od 1. sijeÄnja 2017. poÄinje smanjenje nameta za najmanje 330 milijuna kuna. U Banskim dvorima žele eliminirati 10 znaÄajnih prepreka za poslovanje Å¡to je do sada predstavljalo najveći problem za dolazak velikih tvrtki. Tu spadaju objedinjavanja zemljiÅ¡ta kao i neki dokumenti koji su sada krajnje suviÅ¡ni.
Od 2018. nastupaju i novi porezi. Uvodi se porez na nekretnine kojeg je htjela uvesti i prethodna vlada, odnosno bivši ministar Linić koji u svojem naumu nije uspio. Sada treba vidjeti kakav će on biti, koliko će veliki biti jer mnogi Hrvati imaju i kuće i vikendice te strahuju da će ih novi porez dobro udariti po džepu. Iz Vlade tvrde kako to nikako neće biti udar na srednji sloj građana Republike Hrvatske.
Dnevnik.hr/Nova TV