2016. – Stranica 689

9. travnja 2016.

141

Gotovo 2,5 milijuna kuna dobile su institucije iz kulture iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije za svoje projekte od Ministarstva kulture, a radi se o desetak projekata. Dvor TrakoÅ¡Ä‡an za obnovu kompleksa dvorca dobio je 400 tisuÄ‡a kuna. DrÅ¾avni arhiv VaraÅ¾din za sanacija i opremanje zgrade arhiva dobio je iznos od 300 tisuÄ‡a te joÅ¡ 250 tisuÄ‡a kuna za izradu dokumentacije za sanaciju zgrade arhiva.

Filmski kreativni studio Vanima iz VaraÅ¾dina dobio je 100 tisuÄ‡a kuna za opremanje dvorane nekadaÅ¡njeg Kina Gaj. Grad Ivanec dobio je za ureÄ‘enje zgrade muzeja planinarstva 800 tisuÄ‡a kuna, a grad Lepoglava za nabavku opreme za Gradska knjiÅ¾nica Ivan Belostenec 10 tisuÄ‡a kuna. Gradski muzej VaraÅ¾din za ureÄ‘enje i opremanje Muzeja dobio je 100 tisuÄ‡a kuna, a Hrvatsko narodno kazaliÅ¡te u VaraÅ¾dinu 300 tisuÄ‡a kuna za investicijsko odrÅ¾avanje i opremanje. PuÄko otvoreno uÄiliÅ¡te Äuro Arnold iz Ivanca za obnovu dvorane dobilo je iznos od 200 tisuÄ‡a kuna.

Za nabavku informatiÄke opreme DrÅ¾avni arhiv u VaraÅ¾dinu dobio je 20, Dvor TrakoÅ¡Ä‡an 10, Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica “Metel OÅ¾egoviÄ‡” iz VaraÅ¾dina 8, Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Mladen Kerstner Ludbreg 10 tisuÄ‡a kuna kao i Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Novi Marof te Gradska knjiÅ¾nica Ivana Belostenca iz Lepoglave. Hrvatsko narodno kazaliÅ¡te u VaraÅ¾dinu dobilo je 15 tisuÄ‡a kuna.

www.vzaktualno.hr

Paljak ostaje na Äelu Å¾upanijskih reformista

9. travnja 2016.

163

U Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu u petak je odrÅ¾ana IzvjeÅ¡tajno – izborna skupÅ¡tina Reformista VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Za predsjednika Å½upanijske organizacije s uvjerljivom veÄ‡inom izabran je dosadaÅ¡nji predsjednik Å¾upanijskih Reformista Tomislav Paljak. Za potpredsjednike izabrani su Maja PintariÄ‡ i KreÅ¡imir Horvat. Na Izbornoj skupÅ¡tini bilo je prisutno ukupno 169 delegata, a glasanje je bilo tajno.

Tomislav Paljak, predsjednik Å¾upanijskih Reformista, predstavio je rad Å½upanijske organizacije od njezina osnutka u veljaÄi 2015. godine do danaÅ¡nje Izborne skupÅ¡tine.

Reformisti Å½upanijske organizacije bili su iznimno aktivni te u godinu dana organizirali brojna druÅ¾enja s graÄ‘anima na kojima su predstavljali programe i projekte Narodne stranke – REFORMISTI, razna edukativna predavanja, tribine o novostima u poljoprivredi kao i mnoge predizborne skupove i prigodna druÅ¾enja. Osnovani su brojni Interesni odbori kao i Interesni odbor Å¾ena VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Nakon IzvjeÅ¡tajno izborne skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upaniji, priduÅ¾ili su se i delegati iz ostalih Å¾upanija Sjeverozapadno hrvatskog regionalnog saveza te je odrÅ¾ana Izborna skupÅ¡tina. Za predsjednika Saveza izabran je Darko HreniÄ‡, koji je preuzeo voÄ‘enje od dosadaÅ¡njeg predsjednika Zlatka KoraÄeviÄ‡a.

www.vzaktualno.hr

Lista najbizarnijih poslova

9. travnja 2016.

148

Na svijetu postoji niz potpuno neobiÄnih poslova za koje vjerojatno ni sami nikad niste Äuli. Tako primjerice, kao Å¡to moÅ¾ete unajmiti nekoga da vam Å¡eÄ‡e psa, moÅ¾ete unajmiti nekog i da vas pomazi ili primjerice da Å¾aluje za nekim tko je vama blizak, a tko je preminuo, piÅ¡e Business Insider donoseÄ‡i listu od 14 najÄudnijih zanimanja – donosi Net.hr.

1. Osobe koje izvlaÄe otrov iz opasnih zmija, kao Å¡to su riÄ‘ovke ili kobre. Otrov se koristi za izradu protuotrova i u druge laboratorijske svrhe pa njegov gram stoji tisuÄ‡u dolara.

2. Profesionalne djeveruÅ¡e su djevojke koje unajmite ako nemate nekog tko Ä‡e vam na vjenÄanju odigrati tu rolu. Trenutno postoje i tvrtke koje se bave najmom profesionalnih djeveruÅ¡a. To se plaÄ‡a od 300 do 2 tisuÄ‡e dolara.

3. Pomicatelji ledenih santi posao je koji je pokrenut nakon potonuÄ‡a Titanika. Pokrenula ga je AmeriÄka obalna straÅ¾a. Oni traÅ¾e lokaciju ledene sante i osiguravaju sigurnu rutu kojom brod moÅ¾e proÄ‡i. Ako je potrebno, ledena santa se u potpunosti ukloni.

4. Profesionalni Å¾alovatelji osobe su koje se mogu unajmiti kako bi Å¾alile za pokojnikom na njegovom sprovodu. Tvrtka u Velikoj Britaniji koja ih iznajmljuje zove se “Rent A Mourner”, a za najam Å¾alovatelja na dva sata naplaÄ‡uje 70 dolara.

5. Instruktori surfanja za pse mogu se pronaÄ‡i u brojnim odmaraliÅ¡tima uz oceane. Oni su ti koji pse mogu nauÄiti da surfaju na valovima.

6. Osjetitelji lica utrenirani su za koriÅ¡tenje ruku s ciljem procjenjivanja lica nakon koriÅ¡tenja raznih losiona, krema i proizvoda koji Äiste lice. Oni rade na pola radnog vremena i plaÄ‡eni su 25 dolara po satu.

7. Osobe koje moÅ¾ete unajmiti kako biste se s nekim pomazili. Oni sat vremena maÅ¾enja naplaÄ‡uju i 80 dolara. Samantha Hess koja se bavi tim poslom tvrdi kako mu je loÅ¡a strana to Å¡to sa sobom nosi emocionalni teret.

8. Profesionalni gledatelj televizije. Iako se Äini da je ovo vrlo lagan posao, rijeÄ je o ljudima koji u razliÄitim TV emisijama mogu pronaÄ‡i “klipove” na odreÄ‘enu temu koji su nekome potrebni.

9. Osobe koje oslikavaju urne. Å½alujuÄ‡i roÄ‘aci ponekad nakon kremiranja pokojnika od umjetnika zatraÅ¾e da im ukrase urnu u kojoj Ä‡e drÅ¾ati pokojnikov pepeo.

10. Procjenitelji zadaha osobe su koje mahom rade za tvrtke koje proizvode Å¾vakaÄ‡e gume, paste za zube ili vodu za ispiranje usne Å¡upljine. Oni procjenjuju uÄinkovitost tih proizvoda kako bi proizvoÄ‘aÄu ukazali treba li Å¡to popraviti.

11. Osobe koje kuÅ¡aju hranu za pse kako bi procijenile je li dovoljno kvalitetna. Unajmljuju ih proizvoÄ‘aÄi hrane za pse, a kada hranu probaju obiÄno je pljunu.

12. Osobe koje odreÄ‘uju spol piliÄ‡a. NajÄeÅ¡Ä‡e ih unajmljuju oni koji se bave peradarstvom.

13. Osobe koje stoje u redu i Äekaju umjesto svojih klijenata kako bi obavili neki posao. RijeÄ je o ljudima koji tjedno zaraÄ‘uju i po tisuÄ‡u dolara.

14. Osobe koje piÅ¡u poruke za kolaÄiÄ‡e sreÄ‡e. GodiÅ¡nje zarade do 40 tisuÄ‡a dolara, a mahom su slobodna profesija.

MeÄ‘u deset najsigurnijih gradova niti jedan iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije

9. travnja 2016.

146

Sinj je zauzeo prvo mjesto na listi najsigurnijih gradova u Hrvaskoj, a meÄ‘u prvih deset nema niti jednog iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Na drugom mjestu je Petrinja sa stopom 1,75 a na treÄ‡em Samobor s 1,79. MeÄ‘u deset najsigurnijih gradova su i PoÅ¾ega, Äakovo, Dubrovnik, Sisak, Vukovar, Solin i Split – donosi Index.hr.

MeÄ‘u najsigurnijim gradovima na ljestvicu su u prvih deset 2015. u odnosu na godinu ranije uÅ¡li i gradovi Sisak i Vukovar, koji su u 2014. bili vrlo blizu top deset gradova. Iz prvih deset ispali su Virovitica, Velika Gorica i KaÅ¡tela. Kada su u pitanju nasilna kaznena djela (ubojstva, silovanja, teÅ¡ke tjelesne ozljede) istraÅ¾ivanje je pokazalo da najmanje nasilnih kaznenih djela po stopi stanovnika ima u Velikoj Gorici, Samoboru i Solinu. S provalama, kraÄ‘ama i razbojstvima najmanje problema u 2015. imali su stanovnici PoÅ¾ege, Sinja i Dubrovnika, a visoko na ljestvici su i Koprivnica, Vukovar te Äakovo.

Najmanje zabiljeÅ¾enih sluÄajeva zloporabe droge u 2015. zabiljeÅ¾eno je u Petrinji, Karlovcu i Velikoj Gorici. Prometno najsigurniji gradovi bili su pak Petrinja, Äakovo i Sinj, u kojima je lani bilo najmanje teÅ¡ko stradalih i smrtno stradalih u prometu – donosi Index.hr.

Zobec i ŠipiÄ‡ u mladoj rukometnoj repki

9. travnja 2016.

134

Za razliku od starijih kolega hrvatska juniorska rukometna reprezentacija pohod na Europsko prvenstvo, koje se ovog ljeta odrÅ¾ava u Danskoj, krenuli su pobjedom protiv vrÅ¡njaka iz Finske. U slovaÄkom PreÅ¡ovu u Tatran Handball Areni izabranici Hrvoja Horvata startali su s pobjedom te ih veÄ‡ sutra, a svoje su pogotke u uspjeh reprezemtacije ugradila i dva VaraÅ¾dinca, Zobec i Å ipiÄ‡.

Utakmica je krenula u dosta izjednaÄenom tonu, a do prvog odvajanja stiÅ¾e se u Å¡estoj minuti utakmica kada Dorian MarkuÅ¡iÄ‡ i Filip GlavaÅ¡ Hrvatsku odvode na 2 (4:2). Uslijedila je mala stanka s golovima koju prekida Tomislav Severec za 5:2. Finska nije popuÅ¡tala i dobro se drÅ¾ala uz bok naÅ¡im momcima stoga je u 13. minuti Helander zabio za smanjenje zaostatka na samo dva gola (5:7). Prebacili su tada u viÅ¡u brzinu hrvatski juniori i pobjegli na 4 (9:5). PokuÅ¡ali su Finci nanovo smanjiti svoj minus, no juniori su se dobro drÅ¾ali te do odlaska na odmor steÄenu prednost poveÄ‡ali na pet pogodaka (16:11).

Hrvatski juniori s dobrom igrom nastavili su i u drugom poluvremenu u kojem su spretno zadrÅ¾avali prednost. Finska niti u jednom trenutku nije stigla na dva ili tri gola minusa. U posljednjih deset minuta utakmice Hrvatska ulazi s pet pogodaka viÅ¡e (23:18) nakon Å¡to siguran biva David MandiÄ‡. Prednost na 6 poveÄ‡ala se u 58. minuti kada Marin Å ipiÄ‡ trese protivniÄku mreÅ¾u i postavlja 26:20 da bi po posljednjem suÄevu zviÅ¾duku Hrvatska upisala slavlje 27:21. Utakmica protiv Ukrajine je danas u 16 sati. U sastavu reprezentacije igraju tri igraÄa GRK VaraÅ¾dina 1930. Marin Å ipiÄ‡ i Bruno Vili Zobec. Oba su u utakmici protiv Finske bili efikasni dva puta. TreÄ‡i varaÅ¾dinski Älan reprezentacije je vratar Matija Å pikiÄ‡.

Tekst i foto www.hrs.hr

Uskoro pilula koja produljuje Å¾ivotni vijek

9. travnja 2016.

196

Znanstvenici su otkrili kljuÄnu molekulu u procesu starenja i tako doÅ¡li na korak do tablete koja bi ne samo produljila Å¾ivot za 10 godina nego ujedno i poboljÅ¡ala kvalitetu Å¾ivljenja u treÄ‡oj dobi. Protein GSK-3 glavni je krivac zbog kojeg tijelo stari, navodi se u novoj studiji, prenosi Independent. Kako bi produljili Å¾ivot, jednostavno treba iskljuÄiti njegovu proizvodnju ili djelovanje – donosi Net.hr.

Eksperimenti s voÄ‡nim muÅ¡icama – koji takoÄ‘er imaju GSK-3, pokazali su da niske razine litija mogu inhibirati molekulu i produljiti Å¾ivot za 16 posto. Starenje je neizbjeÅ¾ni bioloÅ¡ki proces, ali ga ovako moÅ¾ete usporiti Znanstvenici vjeruju da bi se litij – ili joÅ¡ bolje neki drugi lijek s manje nuspojava – mogao pretvoriti u tabletu koja jednako produljuje Å¾ivot i kod Äovjeka.

“No, Å¡to me moÅ¾da joÅ¡ vaÅ¾nije, poznavanje mehanizma ove molekule moÅ¾e pomoÄ‡i odgoditi pa Äak i sprijeÄiti bolesti vezane uz starenje poput Alzheimerove bolesti, dijabetesa, raka i Parkinsonove bolesti” rekao je dr Jorge Ivan Castillo-Quan, glavni autor studije. “Produljenje Å¾ivota je priliÄno kontroverzna tema u medicini. No, naÅ¡a studija se bavi i produljenjem zdravlja i vitalnosti.

Na primjer, ako bi taj lijek odgodio i Alzheimerovu bolest sa 75 na 90 godina, to bi bio izvrstan rezultat. Ne Å¾ele svi Å¾ivjeti 110 ili 120 godina, ali Å¾elimo Å¡to dulje ostati vitalni “, rekao je dr Jorge, koji je proveo istraÅ¾ivanje na University College London i od tada je preselio na SveuÄiliÅ¡tu Harvard.

Upozorava kako je teÅ¡ko oÄekivati da bi se lijekovi protiv starenja koji djeluju na GSK-3 mogli pojaviti u iduÄ‡ih deset godina. Vjerojatnije je da Ä‡emo na njih Äekati viÅ¡e desetljeÄ‡a. “Kad se pojave, moÄ‡i Ä‡e produljiti Å¾ivot za oko sedam do deset godina” – donosi Net.hr.

Tko u VaraÅ¾dinu najbolje šiša?

9. travnja 2016.

145

Martina MiÅ¡ak, mlada 18-godiÅ¡nja frizerka iz KuÄana kraj VaraÅ¾dina, maturantica Srednje strukovne Å¡kole i praktikantica Frizerskog salona Tempera, postala je prvakinja Hrvatske u muÅ¡kom Å¡iÅ¡anju! Martina je u konkurenciji 18 najboljih uÄenica i uÄenika srednjih strukovnih Å¡kola iz cijele Hrvatske osvojila najsjajnije zlatno odliÄje.

Da put do najbolje hrvatske uÄenice frizerke nije bio lagan potvrÄ‘uje i Äinjenica da je drÅ¾avnom natjecanju prethodilo MeÄ‘uÅ¾upanijsko natjecanje na kojem je i izboren plasman na zavrÅ¡nicu u Imotskom.

OdliÄnom rezultatu Martine treba dodati i gotovo jednako veliki uspjeh njezine Å¡kolske kolegice Monike VincekoviÄ‡ iz Petrijanca, koja je u Imotskom osvojila drugo mjesto u kreaciji Å¾enske frizure. Velike zasluge za ove uspjehe svakako idu i njihovoj mentorici, majstorici Zdenki MavriÄek, kao i redovitoj struÄnoj praksi koju Monika obavlja u Å¡kolskom praktikumu varaÅ¾dinske Srednje strukovne Å¡kole i u salonu Look, vl. Jasne Peharde, dok je Martina veÄ‡ tri godine praktikantica Frizerskog salona Tempera, pod vodstvom majstorice frizerke Jelene KovaÄiÄ‡.

www.vzaktualno.hr

HraniÄ‡: ÄŒaÄiÄ‡u bi za gradnju dva vrtiÄ‡a po JPP-u i trebala 33 milijuna eura

9. travnja 2016.

131

Na svojoj press konferenciji gdje na veliko najavljuje obilazak opÄ‡ina i pruÅ¾anje pomoÄ‡i na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a Å¡to baÅ¡ i nije Äinio kad je bio prvi potpredsjednik Vlade RH, Radimir ÄŒaÄiÄ‡ iznosi neistine koje su mu oÄigledno plasirane od suradnika kojima se okruÅ¾io – reakcija je naÄelnika opÄ‡ine Vidovec i glavnog tajnika Udruge opÄ‡ina Brune HraniÄ‡a na izjave Radimira ÄŒaÄiÄ‡a na konferenciji za novinare odrÅ¾anoj u petak.

Na sastanku sa naÄelnicima opÄ‡ina VaraÅ¾dinske Å¾upanije koji sam inicirao govorilo se o 14 opÄ‡ina s podruÄja Å¾upanije koje su dostavile svoje projekte na temelju upita Udruge opÄ‡ina u RH. 8 opÄ‡ina nije dostavilo podatke. Govorilo se o 33 milijuna eura vrijednih projekata, a ne kuna. NavodeÄ‡i da taj iznos nije dovoljan ni za dva vrtiÄ‡a je Äista besmislica pa i da se radi o kunskim iznosima. Jedino ako se nije mislilo na model gradnje kao Å¡to je bio JPP jer bi onda sigurno vrtiÄ‡ za 120-tero djece umjesto realnih 1,2 milijuna eura koÅ¡tao 12 milijuna eura. To dobro znaju naÄelnici opÄ‡ina koje su gradile Å¡kole po modelu JPP-a.

ÄŒinjenica je da se naÄelnici u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji maksimalno angaÅ¾iraju u pripremanju i da su veÄ‡ u 2013. bili spremni za kandidiranje prema EU fondovima, ali naÅ¾alost zbog nerada ministarstava nisu mogli biti realizirani. Vjerujem da i ovih 8 opÄ‡ina koje nisu udruzi dostavile podatke sigurno imaju spremne projekte za EU fondove.

Govoriti o nesposobnosti i inertnosti opÄ‡inskih Äelnika i najednom velika briga za svaki kutak Å¾upanije nije niÅ¡ta nego Äisti populizam i demagogija. VrijeÄ‘ajuÄ‡i opÄ‡inske Äelnike na ovakav naÄin i prikazujuÄ‡i ih laÅ¾no nesposobnima ne moÅ¾e se protumaÄiti drugaÄije nego u cilju politiÄke promocije za nadolazeÄ‡e lokalne izbore. DapaÄe da bi ovakav pristup obilaska opÄ‡ina trebao imati svaki saborski zastupnik ali za vrijeme cijelog mandata a ne samo kada se trebaju sakupljati politiÄki poeni.

www.vzaktualno.hr

Vrdoljak:Koalicije Hrvatska raste više nema

9. travnja 2016.

128

Jedini kandidat za predsjednika HNS-a Ivan Vrdoljak, u sklopu obilaska lokalnih stranaÄkih organizacija uoÄi izbornog Sabora HNS-a, u petak je u Rijeci rekao da koalicije Hrvatska raste viÅ¡e nema, ali da Ä‡e Äim zavrÅ¡i HNS-ov sabor razgovarati sa Zoranom MilanoviÄ‡em – objavio je Jutarnji.hr.

Vrdoljak je na konferenciji za novinare rekao da koalicije Hrvatska raste viÅ¡e nema, jer svaka od stranaka ima svoj klub u Saboru, “ali Äim zavrÅ¡i naÅ¡ izborni sabor, siguran sam da Ä‡u se negdje sresti sa Zoranom MilanoviÄ‡em i razgovarati”. Kako je dodao, Äeka da se SDP, kad zavrÅ¡i svoju kampanju, posveti oporbenom radu.

Ponovio je da u HNS-u nema pribliÅ¾avanja HDZ-u. “Definitivno, mi u ovu vladu ne ulazimo, to nam ne pada na pamet. Pitajte Most i HDZ o buduÄ‡nosti vlasti”, rekao je. Ocijenio je da HNS proÅ¾ivljava mirnu generacijsku tranziciju, dogovorenu joÅ¡ prije dvije godine, te istaknuo da “HNS ostaje snaÅ¾na graÄ‘anska stranka koja se bori protiv svakog ekstremizma i populizma”. OdgovarajuÄ‡i na novinarsko pitanje o procjenama trajanja sadaÅ¡nje vlade, Vrdoljak je kazao da je “siguran da Ä‡e potrajati dok ne zavrÅ¡e s kadroviranjem”.

Anka Mrak TaritaÅ¡ je potvrdila da Ä‡e se kandidirati za gradonaÄelnicu Zagreba, bez obzira na to hoÄ‡e li imati podrÅ¡ku SDP-a- donosi Jutarnji.hr.

Reorganizacija Hitne, u MeÄ‘imurju nezadovoljni

9. travnja 2016.

141

Ministar zdravlja Dario NakiÄ‡u petak je predstavio prijedlog reorganizacije i proÅ¡irenja hitne bolniÄke mreÅ¾e na razini cijele Hrvatske. Nezadovoljni prijedlogom su u MeÄ‘imurju. Naime, iako reoorganizacijom Mursko SrediÅ¡Ä‡e dobiva jedan tim hitne pomoÄ‡i, smanjen je broj timova na podruÄju ÄŒakovca.

PredloÅ¾enom MreÅ¾om hitne medicine poveÄ‡ava se dostupnost i povisuje kvaliteta pruÅ¾anja hitne medicinske skrbi. Dostupnost hitne medicine posebice se poveÄ‡ava u podruÄjima udaljenima od bolniÄkih ustanova organizacijom profesionalnih timova hitne medicinske sluÅ¾be koji rade 24 sata u danu svih 365 dana u godini. Prilikom izrade plana vodila se posebna briga oko onih podruÄja koja su imala veliku optereÄ‡enost i nedostatak kadrova i onih podruÄja koja nisu bila pokrivena mreÅ¾om Å¡to se posebno odnosi na podruÄja od posebne drÅ¾avne skrbi gdje je izraÅ¾ena velika depopulacija stanovniÅ¡tva i iseljavanje. MreÅ¾om hitne medicine u mjestima koje nemaju bolniÄke ustanove poveÄ‡ava se broj timova T1 (u sastavu doktor medicine, medicinska sestra/medicinski tehniÄar i vozaÄ) hitne medicinske sluÅ¾be koji su u moguÄ‡nosti pruÅ¾iti najviÅ¡u razinu izvanbolniÄke hitne medicinske skrbi i time Ä‡e se pacijentima pruÅ¾iti bolja zdravstvena zaÅ¡tita, a i smanjiti broj prijevoza i samostalnih dolazaka pacijenata u bolnice kojima gravitiraju.

Mjesta koja prije nisu imala Timove 1 a koja ih sada dobivaju su: Mursko SrediÅ¡Ä‡e, Klanjec, Sveti Ivan Zelina, IvaniÄ‡ Grad, GrubiÅ¡no polje, Orahovica, Drenovci, Glina, Ilok, Hrvatska Kostajnica, Ozalj, Slunj, OtoÄac, Korenica, Benkovac, DrniÅ¡, PrimoÅ¡ten, Trilj i OrebiÄ‡. NakiÄ‡ je najavio da Ä‡e Å¾upanije u ovoj godini u mreÅ¾u HMS-a uloÅ¾iti dodatnih 6 milijuna kuna, a HZZO 15 milijuna.

Prijedlogom nove mreÅ¾e HMS-a nije zadovoljan Å¾upan MeÄ‘imurske Å¾upanije Matija Posavec, buduÄ‡i da se ÄŒakovcu, koji ima 27.000 stanovnika, a s prigradskim naseljima i preko 40.000, smanjuje broj timova hitne medicine s 10 na 5. Smatra da u ÄŒakovcu mora ostati najmanje 10 timova jer je taj grad administrativno srediÅ¡te Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr