2016. – Stranica 709

2. travnja 2016.

134

VaraÅ¾din je nakon velike muke ipak uspio iÅ¡Äupati bod protiv vrlo Ävrste i neugodne momÄadi Bjelovara. Kako je igrao s ovim rezultatom moÅ¾e i mora na kraju biti prezadovoljan.

BjelovarÄani su poveli veÄ‡ u 2. minuti preko KupreÅ¡aka koji je izbjegao zaleÄ‘e i iskoristio loÅ¡e postavljenu obranu domaÄ‡ih. Taj gol kao da je paralizirao mlade RuÅ¾iÄ‡eve igraÄe. Do 23. minute nismo vidjeli gotovo niÅ¡ta, a onda je Jertec napravio solo prodor, â€žpromjeÅ¡ao“ dvojicu – trojicu gostujuÄ‡ih igraÄa, izbio sam pred GavranoviÄ‡a, ali pucao je u njega.

I u 36. minuti Jertec je bio u prilici. Iskoristio je nesporazum u obrani gostiju, ukrao loptu, pucao, ali se isprijeÄio golman gostiju. U 35. minuti trener VaraÅ¾dina RuÅ¾iÄ‡ izvadio je iz igre HiÅ¾aka, uveo MariÄ‡a, a Strahonju iz napada vratio u obranu. Nije pomoglo. VaraÅ¾din je i dalje bio bezidejan, loÅ¡ u predaji lopte, iako je imao stalnu inicijativu.

Drugo poluvrijeme bilo je muka od nogometa. Bjelovar se branio, VaraÅ¾din â€žstiskao“, ali bez konkretnijih akcija, a joÅ¡ manje prilika. Sve je to bilo nekako u grÄu, na silu, da bi Å¡est minuta prije kraja SinkoviÄ‡ po lijevoj strani uÅ¡ao u kazneni prostor, zavrnuo u sredinu, a loptu je spremno doÄekao Posavec i poslao je u lijevi kut vratara GavranoviÄ‡a za veliki bod domaÄ‡ih.

Izjave nakon utakmice:

Luka JagaÄiÄ‡, igraÄ VaraÅ¾dina: Tvrda, teÅ¡ka utakmica. Å teta Å¡to smo primili gol na samom poÄetku koji nas je presjekao. No pokazali smo karakter unatoÄ Äinjenici Å¡to igra nije bila osobita, a osvojeni bod je, s obzirom na prikazano, velik. Trebamo samo nastaviti raditi i teÅ¾iti viÅ¡em i boljem.

Mario RuÅ¾iÄ‡, trener VaraÅ¾dina: Bjelovar je jako dobra momÄad, najbolja protiv koje smo do sad igrali. Imali smo inicijativu cijelu utakmicu i na koncu smo se izvukli. Moram biti zadovoljan ovim bodom.

VaraÅ¾din – Bjelovar 1:1 (0:1)

VaraÅ¾din – stadion Varteksa. Gledatelja: 108. Sudac: Å½ganec (ÄŒakovec). Å½uti katoni: KupreÅ¡ak, OraÄ (Bjelovar), ModriÄ‡ (VaraÅ¾din).

Strijelci: 0:1 KupreÅ¡ak (2), 1:1 Posavec (84).

VaraÅ¾din: Posavec, SinkoviÄ‡, Ä†eliÄ‡, Mesec, HiÅ¾ak (od 35. MariÄ‡), Jertec, JagaÄiÄ‡, Å estak, Posavec, ModriÄ‡ (od 63. Boban), Strahonja (od 58. Belaj).

Bjelovar: GavranoviÄ‡, Muniz, RoginiÄ‡ (od 90. MajdandÅ¾iÄ‡), Fumek (od 67. RajiÄ‡), Ostrman, PuÅ¡iÄ‡, KupreÅ¡ak, Kolar, Tominac (od 82. Kos), DebaÄ, OraÄ.

21. kolo 3. HNL – istok: ViÅ¡njevac – Marsonia sutra, VaraÅ¾din – Bjelovar 1:1, Vukovar – BeliÅ¡Ä‡e 1:0, Slavonija – Äakovo 4:1, Koprivnica – MeÄ‘imurje sutra, Oriolik – Slavija 0:1, Mladost (A) – Podravina sutra, Mladost (Å½) – BSK 1:0.

Poredak: 1. Slavija 47, 2. MeÄ‘imurje 42 (utakmica manje), 3. Bjelovar 38, 4. BeliÅ¡Ä‡e 30…13. VaraÅ¾din 22, 14. Koprivnica 19 (utakmica manje), 15. Podravina 16 (utakmica manje), 16. Mladost (A) 1.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Radionice u travnju

2. travnja 2016.

160

VaraÅ¾dinski CISOK u travnju nastavlja s radionicama za nezaposlene i traÅ¾itelje zaposlenja.

5. i 20. travnja od 11 sati odrÅ¾at Ä‡e se radionica â€žKvalitetna prijava za posao“. Radionica je namijenjena nezaposlenim osobama, ali i svim drugim traÅ¾iteljima (boljeg) posla koji Å¾ele ostaviti dobar dojam prilikom prijave za posao. Tijekom radionice, prisutni Ä‡e biti upoznati sa strategijama traÅ¾enja posla, dobiti informacije o tome zaÅ¡to je taj prvi korak u selekcijskom postupku vaÅ¾an te uz pomoÄ‡ napisati svoj primjerak Å¾ivotopisa i molbe.

12. travnja od 14 sati odrÅ¾at Ä‡e se radionica â€žMoj Europass Å¾ivotopis“. Poslodavci sve ÄeÅ¡Ä‡e traÅ¾e da prijava za posao sadrÅ¾ava Å¾ivotopis u Europass formatu. Pravilno popunjen Europass Å¾ivotopis na jasan i pregledan naÄin potencijalnim poslodavcima prikazuje VaÅ¡e steÄene vjeÅ¡tine i kvalifikacije. Na ovoj radionici dobiti Ä‡ete konkretne upute o ispunjavanju Europass Å¾ivotopisa, a isto tako Ä‡ete imati priliku na licu mjesta sastaviti svoj primjerak.

27. travnja od 11 sati odrÅ¾at Ä‡e se radionica â€žNajÄeÅ¡Ä‡a pitanja na razgovoru za posao – priprema za selekcijski intervju“. Radionica je namijenjena svima koji su u potrazi za (boljim) poslom i za intervju se Å¾ele dobro pripremiti. Sudionici Ä‡e na radionici imati priliku Äuti zaÅ¡to je vaÅ¾no pripremiti se za razgovor s potencijalnim poslodavcem, koja su to pitanja koja poslodavci obiÄno postavljaju na razgovoru za posao te Ä‡e uz struÄnu pomoÄ‡ moÄ‡i pripremiti vlastite odgovore na navedena pitanja.

InformatiÄka podrÅ¡ka korisnicima CISOK-a odrÅ¾ava se svakodnevno, a na radionicu se potrebno prethodno najaviti. Termini odrÅ¾avanja radionice odreÄ‘uju se u dogovoru s najavljenim sudionicima. PruÅ¾a se podrÅ¡ka nezaposlenim osobama koji se teÅ¾e snalaze na raÄunalu. Korisnici uÄe o osnovama rada na raÄunalu kako bi se mogli kasnije lakÅ¡e sami snalaziti u pretraÅ¾ivanju i prijavljivanju na oglase za posao. Radionica se odrÅ¾ava 5 uzastopnih dana po 2 sata dnevno.

Prijava na aktivnosti CISOK-a obavlja se telefonom na 042 302 179 ili e-mailom na cisok-varazdin@hzz.hr. Sudjelovanje na svim aktivnostima je besplatno, uz obaveznu prijavu na pojedinu aktivnost.

Za sva ostala pitanja te najavu za individualno savjetovanje javite se na navedene kontakte ili osobno na adresu CISOK-a u VaraÅ¾dinu, u Ulici Ivana KukuljeviÄ‡a 12. Radno vrijeme CISOK-a je od ponedjeljka do petka od 8 do 18 sati.

www.vzaktualno.hr

Kraj Europe kakvu znamo?

2. travnja 2016.

169

Europska unija bila je plemeniti san, ali kako to veÄ‡ biva sa snovima, problem je kada se snovi sudare sa stvarnoÅ¡Ä‡u. Naprosto nije moguÄ‡e odrÅ¾ati ekonomsko jedinstvo i jedinstvenu monetarnu politiku meÄ‘u razliÄitim drÅ¾avama od kojih svaka ima svoju fiskalnu politiku, piÅ¡e Business Insider, a prenosi net.hr.

Dug drÅ¾ava Älanica bio je prvi znak da je neÅ¡to loÅ¡e unutar same strukture. NjemaÄka je godinama davala kredite siromaÅ¡nijim Älanicama eurozone, da bi ove mogle kupovati njihovu (njemaÄku) robu. I druge zemlje-izvoznice unutar EU uÄinile su isto i taj se trgovinski disbalans negdje morao odraziti. A odrazio se u dugovima zemalja poput GrÄke, Italije, Å panjolske, Portugala i Irske. Dodamo li tomu i politiÄke tenzije izazvane izbjegliÄkom krizom i moguÄ‡im Brexitom, kolaps Europske unije postaje sasvim realna opcija.

Ovo su pet najveÄ‡ih rizika s kojima je danas suoÄena EU:

1. Kriza talijanskih banaka

Italija zasigurno stvara najviÅ¡e glavobolje Uniji. Njezin bankarski sustav uruÅ¡ava se zbog loÅ¡ih kredita – neotplaÄ‡eni krediti Äine skoro 20 posto ukupnog talijanskog bankarskog sustava. Neke banke na jugu Italije drÅ¾e Äak 40 posto neotplaÄ‡enih kredita. (Primjerice, Äak i u vrijeme najgore bankarske krize, udio neotplaÄ‡enih kredita u SAD nikada nije premaÅ¡io 3,5 posto, dok je u Italiji trenutaÄno Å¡et puta veÄ‡i – i to se ondje joÅ¡ ne zove krizom!) Kolaps tamoÅ¡njeg bankarskog sustava rizik je za Äitavu Europu. Italija je osma najjaÄa ekonomija svijeta, tek nijansu slabija od Indije. Njezin ekonomski utjecaj na Europu, ali i na globalnu ekonomiju, doveden je u pitanje.

2. Nestabilnost GrÄke

Usporedi li se s Italijom, GrÄka je trenutaÄno u boljem poloÅ¾aju, ali samo stoga jer je vaÅ¾na iz drugih razloga. Ta je zemlja glavna kapija Europske unije kroz koju su ulazili Sirijci, IraÄani i drugi pokuÅ¡avajuÄ‡i doÄ‡i u Europu. Bogatijim zemljama, naroÄito NjemaÄkoj, naprosto je nuÅ¾no suraÄ‘ivati s GrÄkom kako bi mogle kontrolirati izbjegliÄki val. Uloga GrÄke pritom je iznimno vaÅ¾na. Ona je sada nulta toÄka dviju kriza koje pogaÄ‘aju Europu zadnjih godina: duÅ¾niÄke krize (u kojoj NjemaÄka inzistira na strogim rjeÅ¡enjima) i izbjegliÄkog vala. IzbjegliÄka kriza veÄ‡ je postala humanitarna katastrofa i situacija Ä‡e se i dalje pogorÅ¡avati.

3. Kraj Schengena

TeroristiÄki napad u Parizu potkraj 2015. rezultirao je stroÅ¾om kontrolom ‘schengenskih’ granica koje su dotad bile otvorene. Ti su napadi uvjerili mnoge Europljane da je migracija muslimana prijetnja njihovoj sigurnosti, pa se poÄetna dobrodoÅ¡lica pretvorila strah. NjemaÄka kancelarka Angela Merkel, jedna od glavnih lidera Unije, naÅ¡la se stoga pod snaÅ¾nim pritiskom njemaÄkih biraÄa koji se protive njezinoj migrantskoj politici.

4. Turska kao Älanica EU

EU oÄajniÄki traÅ¾i rjeÅ¡enje, pa razmiÅ¡lja i o tome da Tursku primi u svoje Älanstvo kako bi ova zadrÅ¾ala veÄ‡inu migranata unutar svojih granica. Ulazak Turske u EU mogao bi blokirati Cipar koji jest mali otok i drÅ¾ava, ali ima jednako pravo glasa baÅ¡ kao i NjemaÄka ili Francuska i moÅ¾e vetom sprijeÄiti dogovor ostatka EU s Turskom. Turska, naime, ne priznaje ciparske putovnice i ne dozvoljava ciparskim brodovima da se usidre, a zrakoplovima da slete na njezin teritorij. Stoga je jedino rjeÅ¡enje da velike ekonomske sile EU nametnu svoju volju manjim drÅ¾avama poput Cipra. EU Ä‡e, najvjerojatnije, ignorirati probleme Cipra.

5. Brexit

Naravno, joÅ¡ jedna prijetnja Europskoj uniji je i referendum koji Ä‡e ovoga ljeta biti odrÅ¾an u Velikoj Britaniji o njenom ostanku u Uniji. Ako bi ova Älanica napustila EU, bio bi to opasan presedan. U godinama koje slijede, Brexit bi izazvao posljedice i po svjetsku trgovinu i po kretanje valuta.

Dva su moguÄ‡a ishoda za izlazak EU iz financijske krize zbog nagomilanih dugova Älanica EU i neuravnoteÅ¾enih budÅ¾eta.

Ako Å¾eli imati ujedinjenu Europu, europska elita morala bi preuzeti dug svih zaduÅ¾enih zemalja i po nekoj Äudnoj formuli, koja bi se svidjela jedino nekom europskom birokrati, podijeliti ga meÄ‘u Älanicama. Svaka bi drÅ¾ava tada morala napraviti rebalans proraÄuna. Takvom bi podjelom duga euro poÄeo slabiti, a i NjemaÄka bi morala sudjelovati u tome. No, zaÅ¡to bi to uradila kada 40 posto njenog BDP-a proizlazi iz izvoza, a polovicu proizvoda prodaje Älanicama EU?

Prema drugom scenariju, drÅ¾ave se neÄ‡e znati izboriti s dugovima, pa Ä‡e se svaka vratiti svojoj valuti. Te nove valute bile bi vjerojatno mnogo slabije u odnosu na njemaÄku marku, koja bi u tom sluÄaju ponovno bila uvedena. To bi, na koncu, ojaÄalo i ameriÄki dolar. A dok bi takav scenarij eventualno bio dobar za ameriÄke turiste (Razmislite samo o jeftinim ljetovanjima u Italiji i GrÄkoj – piÅ¡e Business Insider) imao bi katastrofalne posljedice po globalnu ekonomiju, objavljeno je na net.hr.

www.vzaktualno.hr

Tjedan glazbe za mlade

2. travnja 2016.

150

Tjedan glazbe za mlade, pod imenom Filmska glazba (100% hrvatsko), posveÄ‡en je hrvatskom filmskog stvaralaÅ¡tvu, glazbi iz animiranih i igranih filmova Äiju glazbu potpisuju proslavljeni hrvatski skladatelji – Arsen DediÄ‡, Alfi Kabiljo, Dinko Appelt, Josip CvitanoviÄ‡, Dubravko PalanoviÄ‡ i Dalibor GrubaÄeviÄ‡.

Tjedan glazbe sveÄano Ä‡e zapoÄeti 5. travnja u 12 sati konferencijom za medije koja Ä‡e se odrÅ¾ati u predvorju Velike dvorane Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a koncerte 7. travnja u 11.30 sati i 8. travnja u 9.30 i 11.30 sati posjetit Ä‡e viÅ¡e od 4000 djece iz cijele Hrvatske. Djeca iz svih krajeva Hrvatske, od Istre, Dalmacije, Slavonije, Zagorja, Prigorja imat Ä‡e prilike Äuti brojeve iz poznatih igranih i animiranih filmova – Glembajevi, Tko pjeva zlo ne misli, Peti, U registraturi, Zagonetni djeÄak, Lea i Darija, SeljaÄka buna te Duh u moÄvari.

Koncerti Tjedna glazbe za mlade imaju edukativni karakter: upoznavanje sa simfonijskim orkestrom i njegovim instrumentarijem, a ove godine i s glazbenim stvaralaÅ¡tvom hrvatske filmografije.

Tijekom konferencije za medije bit Ä‡e uruÄene nagrade i diplome za najuspjeÅ¡nija likovna ostvarenja od 1540 radova pristiglih na natjeÄaj Hrvatske glazbene mladeÅ¾i â€žRadost slikanja uz glazbu“ koja je odabralo struÄno povjerenstvo u sastavu: Tonko MaroeviÄ‡, Jelena KorenÄiÄ‡ i JoÅ¡ko MaruÅ¡iÄ‡ koji Ä‡e sveÄano otvoriti i izloÅ¾bu najuspjeÅ¡nijih radova.

Tjedan glazbe za mlade utemeljen je 2005. godine u suradnji sa ZagrebaÄkom filharmonijom, pod vodstvom ravnatelja Berislava Å ipuÅ¡a. Suradnji HGM i ZF, nakon pet godina, pridruÅ¾ila se i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog s ravnateljem DraÅ¾enom SiriÅ¡ÄeviÄ‡em.

Ove se godine odaje i poÄast zlatnom dobu ZagrebaÄke Å¡kole crtanog filma i Surogatu DuÅ¡ana VukotiÄ‡a, dobitnika najveÄ‡e filmske nagrade Oscar, koji je nastao prije toÄno 55 godina te se tako ove godine ZagrebaÄkoj filharmoniji, Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog i Hrvatskoj glazbenoj mladeÅ¾i pridruÅ¾uju i Zagreb film, Jadran film, Kinorama, Croatia film te Hrvatska radio-televizija.

Orkestrom ZagrebaÄke filharmonije na dosadaÅ¡njim su koncertima ravnali Dinko Appelt, Marija Ramljak i Filip PaviÅ¡iÄ‡, a izvedeni su sljedeÄ‡i programi: Sergej Prokofjev – PeÄ‡a i vuk, Maurice Ravel – Moja majka guska, filmska glazba Johna Williamsa iz filmova Ratovi zvijezda i Gospodar prstenova te glazba Howarda Shorea iz filma Harry Potter.

Repertoar je ubrzo proÅ¡iren glazbom Modesta Musorgskog – Slike s izloÅ¾be, Nikolaja Rimski-Korsakova – Å eherezada te Hitovima klasiÄne glazbe – od baroka do suvremene glazbe. Uslijedili su koncerti Ljubav u duru i molu – Romeo i Julija te Wagner&Verdi online. Od 2014. godine, Tjedan glazbe postaje 100% hrvatski kada se izvode skladatelji Od Lisinskog do Olivera, a na proÅ¡logodiÅ¡njem je Tjednu predstavljeno hrvatsko operetno stvaralaÅ¡tvo – Od operete do rock opere.

Redatelj ovogodiÅ¡njeg Tjedna glazbe za mlade je JoÅ¡ko MaruÅ¡iÄ‡, istaknuti hrvatski redatelj, laureat meÄ‘unarodnih nagrada za animaciju i osnivaÄ Odsjeka za animirani film na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a ZagrebaÄkoj filharmoniji se ponovno pridruÅ¾uje i proslavljeni i nagraÄ‘ivani skladatelj i maestro Dinko Appelt.

www.vzaktualno.hr

Hrvati više troše na poroke i telefone nego na obrazovanje i zdravlje

2. travnja 2016.

162

DrÅ¾avni zavod za statistiku izraÄunao je koliko prosjeÄna obitelj troÅ¡i novca na pojedine stavke. Jedna takva obitelj u 2014. godini potroÅ¡ila je 81.315 kuna, a sudeÄ‡i po trendovima i posljednjim podacima, svake godine obitelji sve viÅ¡e troÅ¡e, piÅ¡e index.hr.

Hrvatska obitelj u odnosu na 2008. i posljednju predrecesijsku godinu poveÄ‡ala je svoje izdatke za 6.700 kuna.

Godine 2008. izdvojilo se ukupno 74.524 kune. Izdaci za osobnu potroÅ¡nju po kuÄ‡anstvu su iznosili 81.315 kuna. NajviÅ¡e se novca potroÅ¡ilo na hranu i bezalkoholna piÄ‡a te na stanovanje i potroÅ¡nju energenata, a zatim troÅ¡kova prijevoza.

U 2014. godini najviÅ¡e novca po kuÄ‡anstvu izdvajalo se na hranu, 24.001 kunu. Na troÅ¡kove stanovanja izdvajalo se 13.192 kune, a potom slijede izdaci za prijevoz 10.573 kune. U sve tri kategorije u odnosu na 2008. biljeÅ¾i se blagi rast potroÅ¡nje.

Zanimljivo, ali i zabrinjavajuÄ‡e je, Å¡to se viÅ¡e novca troÅ¡ilo na alkoholna piÄ‡a i duhan, nego na zdravstvo. Na zdravstvene usluge na godiÅ¡njoj razini Hrvati su izdvojili u prosjeku 2.369 kuna, a najviÅ¡e novca potroÅ¡eno je za lijekove i medicinska pomagala. No, na alkohol i duhan troÅ¡i se viÅ¡e – 2.683 kune po kuÄ‡anstvu. NajviÅ¡e se konzumiralo vino i pivo.

TakoÄ‘er, viÅ¡e je novca potroÅ¡eno na telefonske usluge, nego Å¡to je uloÅ¾eno u obrazovanje. U 2014. godini prosjek izdataka za kuÄ‡anstvo iznosio je 4.264 kune, dok se na obrazovanje u prosjeku troÅ¡ilo 859 kuna po kuÄ‡anstvu. GodiÅ¡nje se na odjeÄ‡u i obuÄ‡u po obitelji potroÅ¡ilo 5.494 kune, na rekreaciju 455 kuna, a na knjige 559 kuna.

Prema statusu stanovanja, 88 posto graÄ‘ana ima vlastiti stan ili kuÄ‡u dok ih oko 11.5 posto Å¾ivi u unajmljenom stanu ili kuÄ‡i.

www.vzaktualno.hr

„S ruksakom kroz Ugandu, Ruandu i Keniju“

2. travnja 2016.

161

U sklopu Srijede u Muzeju, 6. Travnja, o svojim volonterskim iskustvima i Å¾ivotu u Africi, iz koje se nedavno vratila, govorit Ä‡e Vanja MatkoviÄ‡.

VaraÅ¾dinka Vanja MatkoviÄ‡ (r. 1988. g.) diplomirala je na UÄiteljskom fakultetu SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu 2011. godine, a potom je u Chicagu upisala studij kliniÄke psihologije. Za boravka u SAD-u proputovala je legendarnu Route 66 i joÅ¡ neke destinacije, otkrivÅ¡i u sebi ljubav za daljnjim putovanjima. Taj poriv spojila je s volontiranjem i pomaganjem potrebitima, zbog Äega se uputila u Afriku, u Ugandu, gdje je osam mjeseci Å¾ivjela u selu Mutai, s pripadnicima plemena Busoga. Uz pruÅ¾anje prve pomoÄ‡i u teÅ¡ko pristupaÄnim selima i rad u sirotiÅ¡tu, sudjelovala je i u humanitarnoj kampanji za pomoÄ‡ u izgradnji djeÄje bolnice u Jinji. Opremljena samo ruksakom, sama je usput proputovala i Ruandu i Keniju, doÅ¾ivjevÅ¡i BoÅ¾iÄ‡ u plemenu Samburu, sluÅ¡ajuÄ‡i svjedoÄanstva o genocidu od Å¾ene iz plemena Tutsi, ali i posjetivÅ¡i jedne od najljepÅ¡ih nacionalnih parkova.

Predavanje o volonterskom putopisu kroz Afriku Vanje MatkoviÄ‡ poÄinje u 19 sati u palaÄi Herzer, a ulaz je besplatan.

www.vzaktualno.hr

Regionalno natjecanje „Ponos domovine“

2. travnja 2016.

157

U varaÅ¾dinskoj Drugoj gimnaziji danas je odrÅ¾ano regionalno natjecanje â€žPonos domovine“ u organizaciji udruge Ponos domovine iz Zagreba, uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar KitaroviÄ‡. Druga gimnazija veÄ‡ petu godinu zaredom domaÄ‡in je i aktivni sudionik ovog projekta, a odliÄne rezultate ostvaruju uÄenici gimnazije tijekom svih ovih godina i na drÅ¾avnom nivou ovog srednjoÅ¡kolskog natjecanja, kao jedini plasirani iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Projekt Ponos domovine je srednjoÅ¡kolsko natjecanje edukativno-sportskog karaktera usmjereno jaÄanju domoljublja i afirmaciji pozitivnih druÅ¡tvenih vrijednosti koji se odvija nekoliko mjeseci. RijeÄ je o natjecanju u formi kviza za polaznike srednjoÅ¡kolskih programa kojim se provjerava znanje vezano uz Domovinski rat i odgoj, hrvatsku povijest i zemljopis, ekologiju, religiju, moral i etiku, energetsku uÄinkovitost. Sastavni dio projekta su i sportska natjecanja.

Å½arko DelaÄ, pokretaÄ projekta, istaknuo je da srednjoÅ¡kolci pokazuju oskudno znanje o Domovinskom ratu i novijoj hrvatskoj povijesti pa je to bio povod za pokretanje projekta. Potpora projektu pruÅ¾ena je i iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije pa je proÄelnik za prosvjetu Miroslav HuÄ‘ek naglasio da Druga gimnazije postaje zapravo centar izvrsnosti za povijest, a ravnateljica Å¡kole Zdravka GrÄ‘an pohvalila je uÄenike i njihove mentore dodavÅ¡i da Druga gimnazija puno radi na meÄ‘unarodnim projektima multijeziÄnosti, multikulturalnosti i interkulturalnog dijaloga, ali da moramo prije svega biti svjesni tko smo, koji je naÅ¡ identitet i kamo Å¾elimo iÄ‡i.

Najboljih 30 sudionika nakon internetskih provjera znanja koje se odrÅ¾avaju tijekom oÅ¾ujka stjeÄe pravo formirati troÄlane ekipe i sudjelovati u poluzavrÅ¡nicama natjecanja. Druga gimnazija danas je ugostila 15 ekipa iz 7 srednjih Å¡kola iz Pregrade, Vukovara, Zagreba, Sesveta, Jelkovca i Rijeke, a samu Å¡kolu predstavljale su tri ekipe. Osam najboljih ekipa iz Hrvatske koje s najboljom ekipom uÄenika koji sluÅ¡aju program na hrvatskom jeziku izvan domovine sudjeluju na trodnevnom finalnom natjecanju krajem travnja u Zagrebu.

Po prvi put Druga gimnazija organizirala je okrugli stol na temu â€žVaraÅ¾dinci u Domovinskom ratu“.

www.vzaktualno.hr